NJ 30.VII.-SZ-PUCNJAVA NA DUNAVU

NJEMAČKA SUEDDEUTSCHE ZEITUNG 30. VII. 2002. Ljutnja zbog napada na čamce "Pucnjevi jugoslavenskih vojnika na četiri hrvatska čamca na Dunavu doveli su do političkog skandala između Beograda i Zagreba. Vojnici su u nedjelju pucnjavom zaustavili čamce nedaleko Šarengradskog otoka oko kojega se dvije zemlje spore. Putnici, hrvatski lokalni dužnosnici, odvedeni su na drugu stranu rijeke na saslušanje. Hrvatski predsjednik vlade Ivica Račan zatražio je od Jugoslavije 'javnu ispriku'. Hrvatska je televizija govorila o najtežem događaju od svršetka rata između Jugoslavije i Hrvatske 1995. godine. Slučaj se dogodio na Dunavu između mjesta Iloka i Bačke Palanke, oko stotinu kilometara sjeverozapadno od Beograda. Rijeka na tom području predstavlja državnu granicu. Dužnosnici su bili na putu na sastanak sa srpskim političarima na kojemu je trebalo raspravljati o Šarengradskom otoku. Vukovarski župan Nikola Šafer koji je bio među putnicima broda, hrvatskoj je televiziji izjavio da je na čamce 'dva put pucano' i da su bili prisiljeni pristati na suprotnoj obali. 'Samo smo željeli posjetiti Šarengradski otok i mjesta na njemu koja su ranije naši ljudi koristili kao pašnjake', rekao je Šafer. Jugoslavenska je vojska morala biti obaviještena o posjetu, jer je bio dogovoren sa srpskom stranom. Jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica u međuvremenu se zbog događaja ispričao svojem hrvatskom kolegi Stipi Mesiću. Prije toga je hrvatski predsjednik vlade Račan za susreta s jugoslavenskim ministrom vanjskih poslova Goranom Svilanovićem na licu mjesta izrazio svoju ljutnju. 'Neprihvatljivo i protiv dobrosusjedskih odnosa', rekao je Račan o slučaju. Ministar vanjskih poslova Svilanović beogradskoj je televiziji rekao da su vojnici pucali samo u zrak. Da se nada da taj slučaj neće imati posljedica na odnose s Hrvatskom. Hrvatski predsjednik vlade Račan rekao je poslije telefonskog razgovora u kojemu se srpski predsjednik vlade Zoran Đinđić osobno ispričao: 'To nije dovoljno. Zahtijevamo javnu ispriku i podrobno pojašnjenje.' Oko 18 četvornih kilometara veliki Šarengradski otok do raspada Jugoslavije 1991. pripadao je Hrvatskoj. Za sada je pod nadzorom Beograda. Kod normalizacije odnosa između Beograda i Zagreba poslije jugoslavenskih ratova od 1991. do 1995., pitanja granica Hrvatske sa Srbijom na Dunavu i s Crnom Gorom u Kotorskom zaljevu do sada su bez konačnog rješenja. Otvorenih graničnih pitanja ima posvuda između bivših jugoslavenskih republika. Probleme izaziva i granični sporazum između Jugoslavije i Makedonije, jer ga albanske vlasti u UN-ovom protektoratu Kosovu ne žele priznati", izvješćuje Bernahrd Kueppers.