ŠV 30. VII. NZZ: SCHENGENSKA GRANICA

ŠVICARSKA NEUE ZUERCHER ZEITUNG 30. VII. 2002. Proširenje EU i unutrašnja sigurnost "Što se više bliži širenje Europske unije na istok, to se snažnije pitanja unutrašnje sigurnosti nameću javnosti i programima političara. Ta je tema prošlog vikenda bila predmetom trećeg 'Salzburškog foruma' koji je na inicijativu Beča okupio ministre unutrašnjih poslova Austrije i susjednih kandidata za ulazak u EU Poljske, Mađarske, Češke Republike, Slovačke i Slovenije te povjerenika Eu za pravosudnu i policijsku suradnju Antonia Vitorina. Snage političkog centra moraju se ozbiljno pozabaviti tom temom i ne smiju prepustiti teren radikalnim populistima, konstatirao je u uvodnom izlaganju austrijski ministar unutrašnjih poslova Ernst Strasser. Gledano iz perspektive zemlje koja se nalazi na razmeđi dosadašnje i proširene EU, Strasser je ocijenio da je povjerenje u produljeno jamstvo o unutrašnjoj sigurnosti ključ prihvaćanja proširenja EU na istok u javnosti dosadašnjih članica EU. Latentnom nepovjerenju 'starih' članica EU u sposobnost istočnoeuropskih zemalja da primjereno zaštite svoj teritorij od kriminalaca, krijumčara ljudi i trgovaca drogom pet ministara unutrašnjih poslova budućih članica izričito je suprotstavilo rezultate vlastitih napora. Svi oni žele - a uvjereni da će i moći - nakon očekivanog pristupa EU 2004. g. ispuniti pretpostavke za uključivanje u Schengenski sporazum najkasnije do 2006. g. - a one obuhvaćaju pouzdanu zaštitu nove vanjske granice EU prema Bjelorusiji, Ukrajini i Hrvatskoj. Poljski ministar unutrašnjih poslova Krzyszof Janik skrenuo je pozornost na sustavnu nadogradnju profesionalno uvježbanih i opremljenih pograničnih postrojbi. Na granici između Poljske i Bjelorusije te Poljske i Ukrajine bit će - u razmacima od 20 kilometara - postavljeni - uz službene granične prijelaze - i punktovi za pograničnu kontrolu radi stalnog nadzora zelene granice. Mađarska ministrica unutrašnjih poslova Monika Lamperth govorila je o 'skokovitim' uspjesima u suzbijanju ilegalne imigracije. Njezin slovenski kolega Rado Bohinc otklonio je sumnje u odgovarajući sigurnosni standard na 670 kilometara dugoj vanjskoj granici Slovenije, ocijenivši ih neutemeljenima. Povjerenik EU Vitorino potvrdio je da su istočnoeuropske zemlje postigle strahovito puno te da su zabilježile velike pozitivne pomake ali je upozorio da njihovi napori ne smiju posustati. Naime, stvarni problemi tek dolaze, istaknuo je Vitorino. Novi zakoni moraju po njegovim riječima proći provjeru u vidu provedbe i zaživljavanja u svakodnevnom životu a i nove institucije moraju tek položiti ispit primjenjivosti u praksi, napomenuo je on. Slovenac Bohinc prihvatio je tu ogradu bez ikakvih ograničenja. Istaknuo je da je njegova zemlja pod pritiskom pregovora o pristupu EU brzim tempom usvojila brojne zakone a pitanja i teškoće zaista se po njemu javljaju tek pri njihovoj konkretnoj primjeni. Poljaci i Slovaci nisu pak prešutjeli teškoće na granici prema Ukrajini. Koncept EU o pojačanoj integraciji zaštite granica naišao je kod ministara iz istočne Europe na široko odobravanje. Poljak Janik bio je pak relativno suzdržan u vezi s posebno ambicioznim planovima Povjerenstva EU o formiranju pogranične postrojbe EU čija bi zadaća bila pružanje potpore članicama europske zajednice. 'Nove' su članice izrazile određena očekivanja u vezi s pojačanom financijskom potporom EU njihovim nastojanjima, ukazujući da je zaštita granica zadaća cijele EU. Poznat po jasnim nastupima, povjerenik Vitorino, nije poticao lažne nade. U okviru uvodne pomoći za pristup EU je zemljama-kandidatima već stavila na raspolaganje 541 milijun eura za jačanje pravosudnog i policijskog resora, od čega je 340 milijuna eura namijenjeno formiranju sustava pogranične zaštite. Dodatnih sredstava izvan tog programa pomoći neće biti, naglasio je Vitorino. Članice poput Grčke, Italije i Španjolske, suočavaju se sa sličnim teškoćama pri zaštiti svojih podjednako eksponiranih vanjskih granica - i za tu namjenu ne dobivaju nijedan euro iz zajedničke blagajne, napomenuo je on. Ministar Strasser izračunao je da je Austrija iz vlastitog proračuna izdvojila 500 milijuna eura samo za ispunjenje tehničkih pretpostavki koje bi joj omogućile ulazak u 'Schengensku zonu'. Tekući dodatni troškovi za osoblje nisu uključeni u tu svotu a subvencije EU nisu predviđene, napomenuo je Strasser. Vitorino i Strasser pokazali su pak razumijevanje za želju nekolicine ministara da već prije pristupa budu ne samo informirani o sigurnosnim pitanjima već i uključeni u odgovarajuću raspravu na stručnoj razini. Kao obrazloženje, mađarska je ministrica unutrašnjih poslova Lamperth navela tvrdnju da će se u tom slučaju nove članice moći još bolje pripremiti za zahtjeve koje sa sobom donosi članstvo u EU. Ministar Strasser spomenuo je i mogućnosti zajedničkih programa uvježbavanja, predlažući kao pogodno mjesto postojeću srednjoeuropsku policijsku akademiju u Beču i Budimpešti. Strasser je otvoreno priznao da u tom pitanju Austriju nipošto ne vodi altruizam budući da je bliska suradnja sa susjednim kandidatima za pristup EU na području pravosuđa i unutrašnje sigurnosti sastavni dio politike Beča da radi smirivanja vlastite javnosti koncept pravosudne i policijske suradnje u EU, usvojen na sastanku na vrhu u Sevilli, ojača i vlastitim angažmanom na regionalnoj suradnji na području sigurnosti", prenosi na kraju izvješća Raul Lautenschuetz.