RU IZVESTIJA 29. VII. 2002. PUCNJAVA NA DUNAVU

RUSIJA IZVESTIJA 29. VII. 2002. Dim nad vodom U ponedjeljak je predsjednik Jugoslavije Vojislav Koštunica u telefonskom razgovoru s hrvatskim kolegom bio prisiljen ispričati se. Kod Šarengradske ade na Dunavu jugoslavenski vojnici iz graničarskoga čamca ispalili su rafal 'opomene' po brodu na kojemu se nalazila službeno hrvatsko izaslanstvo - nekoliko gradonačelnika, župan Vukovarsko-srijemski Nikola Šafer i mjesno hrvatsko stanovništvo. Na sreću nitko nije nastradao, ali su ti ljudi (njih dvadesetak) odvedeni s broda u policijsku postaju srpskoga grada Bačka Palanka i pušteni poslije nekoliko sati ispitivanja. Sve to doziva u sjećanje događaje 1991.-1995. i vojni sukob između Beograda i Zagreba. Hrvatski premijer Ivica Račan nije skrivao emocije, nije ga zadovoljio ni pokajnički telefonski poziv srpskog premijera Zorana Đinđića. 'To nije dovoljno', izjavio je Račan, 'Mi tražimo javnu ispriku i podrobno objašnjenje. Hrvatska je uvrijeđena i rastužena. Kako se može pucati po mirnim građanima? Svako pucanje u takvim uvjetima, bilo u zrak ili po vodi - naprosto je nedopustiva'. Jedan za drugim su jugoslavenski i srpski državni službenici donosili izjave kajanja, obećavajući istragu i kažnjavanje krivaca. Do 1991. prema administrativnim granicama bivše SFRJ otočić Šarengradska ada pripadao je Hrvatskoj. Poslije početka oružanog sukoba taj je nenaseljeni teritorij pao pod nadzor Srba, a sada ima neodređeni status. Hrvatsko se izaslanstvo spremalo, među ostalim, raspraviti i to pitanje. 'Samo smo htjeli dospjeti na otočić i razgledati koja mjesta mogu poslužiti za ispašu', objasnio je vukovarski župan Nikola Šafer. Po izjavi srpskih vlasti izgred se dogodio zato što je o posjetu otoku krivo obaviještena samo policija. Vojska, koja odgovara za čuvanje granice, tobože ništa nija znala. Tumačenje, treba primijetiti, nije baš uvjerljivo. 'Jugoslavenska se vojska nije smjela nalaziti na otoku', rekao je za naš list komentator zagrebačkoga tjednika 'Globus' i stručnjak za Balkan Vlado Vurušić, 'S Beogradom imamo dogovor o tome da se sporni teritorij, kao što je Šarengradska ada, oslobađaju od nazočnosti naoružanih vojnika, i naših i njihovih. Osim toga, u cijeloj Europi granice čuva policija, i čemu ondje sad - vojska? I otkud joj pravo zadržavati ljude? Time se i inače bavi policija. Izgred nema presedana - od rata 1991.-1995. tako nešto se nije dogodilo. A izgledalo je da imamo dobre odnose sa Srbijom. Na primjer, trgovinska razmjena u usporedbi sa 2001. raste po prognozama na 180 posto. U rujnu počinju pregovori o teritorijalnom razgraničenju. U cjelini, mislim, podtekst u toj priči je unutarjugoslavenski: izgred je na neki način vezan s borbom za vlast i utjecaj u vojsci, koju borbu među sobom vode zagovornici Vojislava Koštunice i Zorana Đinđića.