FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

RU NG 29. VII. 2002. BELGIJA ZA NOVI NATO

BE-vojska-Politika RU NG 29. VII. 2002. Belgija za novi NATO RUSIJANEZAVISIMAJA GAZETA29. VII. 2002.Belgijska inicijativa je izazvala nezadovoljstvo 'starijih drugova' u Europskoj Uniji, piše Evgenij Grigorjev."Premijer Belgije Gue Verhovstadt neočekivano se zauzeo za dopunu Europske Unije vlastitom vojnom organizacijom. S time u vezi je predložio zemljama EU-a dogovor o 'uzajamnim i zajedničkim jamstvima sigurnosti', ujedinjavanje oružanih snaga i vojnih financija, stvaranje zapovjedništva radi samostalne provedbe europskih operacija za prevladavanje kriznih stanja. Te zamisli se nalaze u pismu od tri stranice, čije je izvornike belgijski premijer uputio francuskom predsjedniku Jacquesu Chiracu i premijeru Velike Britanije Toniju Blairu, a kopije ostalim predsjednicima zemalja EU-a radi informiranja. Tako je Belgija 'uvrijedila' velike države poput Njemačke i Italije, koje se pitaju zašto su povlaštene Francuska i Velika Britanija. Verhovstadtovo pismo ponovno otvara sveto pitanje o stanju unutar NATO-a poslije 11. rujna te o europskim izlazima iz njega, o čemu se zasad ne usude otvoreno govoriti u glavnim kontinentalnim središtima saveza. Sjevernoatlantski savez i njegovi članovi (osim
RUSIJA NEZAVISIMAJA GAZETA 29. VII. 2002. Belgijska inicijativa je izazvala nezadovoljstvo 'starijih drugova' u Europskoj Uniji, piše Evgenij Grigorjev. "Premijer Belgije Gue Verhovstadt neočekivano se zauzeo za dopunu Europske Unije vlastitom vojnom organizacijom. S time u vezi je predložio zemljama EU-a dogovor o 'uzajamnim i zajedničkim jamstvima sigurnosti', ujedinjavanje oružanih snaga i vojnih financija, stvaranje zapovjedništva radi samostalne provedbe europskih operacija za prevladavanje kriznih stanja. Te zamisli se nalaze u pismu od tri stranice, čije je izvornike belgijski premijer uputio francuskom predsjedniku Jacquesu Chiracu i premijeru Velike Britanije Toniju Blairu, a kopije ostalim predsjednicima zemalja EU-a radi informiranja. Tako je Belgija 'uvrijedila' velike države poput Njemačke i Italije, koje se pitaju zašto su povlaštene Francuska i Velika Britanija. Verhovstadtovo pismo ponovno otvara sveto pitanje o stanju unutar NATO-a poslije 11. rujna te o europskim izlazima iz njega, o čemu se zasad ne usude otvoreno govoriti u glavnim kontinentalnim središtima saveza. Sjevernoatlantski savez i njegovi članovi (osim Velike Britanije) pokazali su se, zapravo, nepotrebnima Americi u protuterorističkoj akciji u Afganistanu. U tome Europljani vide slabljenje uloge NATO-a kao kolektivnoga instrumenta i namjeru Washingtona da se koristi saveznicima od slučaja do slučaja samo kao izdvojenim elementom. Osim toga, iz niza razloga usporila se realizacija takozvane opće vanjske i unutrašnje politike EU-a i stvaranje europskih snaga za brzo djelovanje sastavljane od 60 tisuća vojnika. Sve to skupa je potaknulo Verhovstadta da pokrene inicijativu za stvaranje dopunskih jamstava sigurnosti u okvirima Europske Unije preko njezina učvršćenja, kako se to predviđalo i u raspuštenom Zapadnoeuropskom savezu, pomoću fiksiranih obveza o uzajamnoj pomoći. Teško da se belgijski premijer nada brzom uspjehu svojih prijedloga. Ali oni kao minimum mogu utjecati na izradbu preporuka o budućnosti zajednice, koje izrađuje Europsko Vijeće. U drugim središtima europskih zemalja njegove prijedloge drže 'zanimljivima', ali po vremenu i sadržaju - neugodnima. Pri tome se pozivaju na Irsku. Kako je poznato, referendum u toj otočnoj zemlji otklonio je odluke summita EU-a u Nici o prijamu novih članova zbog stavaka o zajedničkoj obrambenoj politici, iako je u prihvaćenim dokumentima učinjen izuzetak koji spominje 'vojnu neutralnost Irske'. Za studeni je predviđena nova anketa za Irce. U vez s time govorilo se kako Belgija pomaže protivnicima dogovora iz Nice. Moguće je, međutim, pretpostaviti da razlozi zbunjenosti izazvane Verhovstadtovom inicijativom leže u nečem drugom. Belgijski prijedlozi su objavljeni uoči Praškog summita NATO-a, na kojemu će se raspravljati o širenju saveza te novim američkim zahtjevima od Europljana za povećanje vojnih proračuna. Belgijski se premijer, naravno, neće boriti protiv NATO-a. Njegovi se prijedlozi mogu tumačiti i kao težnja koncentraciji europskih mogućnosti radi njihove uspješnije uporabe za pomoć SAD-u. Ali sama orijentacija na povećanje potencijala europske samostalnosti u vanjskim i obrambenim stvarima izgleda u očima pravovjernih zastupnika bezuvjetnog utapanja u NATO-u i podređivanja strategiji SAD-a - kao neumjesna alternativa.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙