FINANCIJSKI BILTEN OD 18. DO 25. SRPNJA 2002.

FINANCIJSKI BILTEN OD 18. DO 25. SRPNJA 2002. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. Revizija VIN indeksa 9. Na Varaždinskoj burzi održana 20. javna dražba HFP-a 10. Druga tranša komercijalnih zapisa Podravke d.d. 11. Deficit tekućeg računa u prvom tromjesečju 750 milijuna dolara 12. HNB o razvoju i radu nadzora banaka 13. HGK: Stagniranje izvoza konstanta hrvatske vanjske trgovine 14. Potencijalni strateški partneri za Inu - OMV, MOL, Lukoil, Edison gas i Rosneft 15. Hrvatska: LEGSI indeks stabilnosti u padu zbog ostavke Vlade 16. EBRD odobrila Erste&Steiermerkische banci kreditnu liniju od 20 milijuna eura 17. Istraživanje: ZABA 15. najveća banka u CEE regiji ooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) Prometu kunama Prosječna kamata (%) 19. VII 100.000.000 44.000.000 1,02 53.000.000 0,91 22. VII 120.000.000 34.000.000 0,99 160.000.000 0,91 23. VII 130.000.000 82.000.000 0,87 92.000.000 1,08 24. VII 150.000.000 18.000.000 0,94 67.000.000 0,72 25. VII 150.000.000 44.000.000 0,73 54.000.000 0,71 Dnevni prosjek 130.000.000 44.400.000 0,91 85.200.000 0,88 Na Tržištu je novca ovoga tjedna ponuda bila uglavnom vrlo dobra. Međutim, unatoč tome dio ukupno prijavljene potražnje redovito je ostajao bez pokrića. Tako je ovoga tjedna u dnevnom trgovanju, unatoč za gotovo 30 posto većoj ponudi od ukupno prijavljene potražnje, podmireno tek nešto više od 26 posto potražnje. Razlog tome leži dijelom u insistiranju korisnika na nižim kamatnim stopama od onih na koje su kreditori bili spremni pristati, ali i iskorištenim kreditnim limitima kreditora prema nekim od korisnika. Cijena novca, u odnosu na tjedan ranije, značajnije je pala. Naime, u prosjeku je bila niža 0,31 postotni bod ili više od 25 posto, te je njen ovotjedni prosjek iznosio 0,91 posto. I u prekonoćnom je kreditiranju podmiren tek dio ukupno prijavljene potražnje. Naime, razlog tome ponovno je, gotovo već uobičajeno u posljednje vrijeme, bila neusklađenost uvjeta kreditiranja izazvana insistiranjem korisnika na nižim kamatnim stopama od onih na koje su kreditori bili spremni pristati. Očito su ta insistiranja utjecala i na ovotjednu prosječnu cijenu novca, obzirom da je ona pala. U usporedbi s tjednom ranije ona je u prosjeku bila niža 0,57 postotnih bodova ili više od 39 posto, prosječno iznoseći 0,88 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke održanoj u srijedu, ukupno je na rok od 35 dana pristiglo ponuda u iznosu od 342,5 milijuna kuna, koliko je iznosio i ukupan iznos prihvaćenih ponuda. Najniža je ponuđena cijena pritom iznosila 1,85, a najviša 2,10 posto. Sukladno tome vagana je kamatna stopa iznosila 1,96 posto, a vagana diskontna cijena 99,812 kuna. Od 24. srpnja vrijednost ukupno upisanih blagajničkih zapisa HNB iznosi 5,037 milijardi kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 19. do 25. srpnja (cijene u kunama) Dionica Najniža Cijena Najviša cijena Zadnja Cijena Ukupan Promet Pliva 410 450 425 13.871.823 Podravka 195,10 204 202,89 2.726.428 Viktor Lenac 70 70 70 2.100 Atlas 28 29 29 3.963 Belišće 105 105 105 16.905 Croatia osiguranje-P 2.600 2.900 2.600 22.000 Croatia osiguranje-R 2.700 2.900 2.700 94.700 Dalekovod 114 114,50 114,50 342.980 ZIF Dom 50 52,51 50,80 103.786 ZIF Expandia 41,20 41,20 41,20 6.756 Elka 66 66,16 66 36.098 Hotel Opera 120,19 120,19 120,19 12.860 Rabac ugostit. i turizam 100 103 100 74.373 Istraturist 89 93 89 713.423 Jadran-turist 56,65 60 60 29.920 Jadranski naftovod 2.100 2.110 2.105 182.997 Karlovačka banka-R 48 50 50 134.280 Karlovačka pivovara 450 475 450 160.750 Končar 79 85,40 79 360.223 Kraš 202,20 210 205,51 467.938 Privredna banka 221 225 223 313.430 Plava laguna 681 700 681 10.915 Riviera 140 141 141 1.150.404 ZIF Središnji nacionalni 49 50 49 44.922 Sunčani Hvar 51 58 51 83.559 Varaždinska banka 190 190 190 53.200 Varteks 41 41 41 14.065 Zagrebačka pivovara 2.250 2.250 2.250 4.500 Zlatni rat 55 55 55 2.365 PIF Sunce 23,50 23,50 23,50 11.750 PIF Velebit 48,50 48,50 48,50 6.353 DAB-O-03CA* 104,80 104,80 104,80 1.929.118 DAB-O-05CA** 108,50 108,50 108,50 88.038 DAB-O-05CArep/prij+ 109,05 109,50 - 28.198.496 HZZO-O-047*** 106,85 106,90 106,85 1.103.209 HZZO-O-047Arep/prij++ 106,90 107,15 - 11.802.224 RHMF-O-049**** 103,40 103,50 103,40 456.223 RHMF-O-049Arep/prij+++ 102,30 103,30 - 15.098.098 RHMF-O-08CA***** 105,00 105,30 105,30 116.188 RHMF-O-08CArep/prij+* 104,50 104,80 - 7.695.269 RHMF-O-125A****** 102,50 102,60 102,60 1.889.207 RHMF-O-125Arep/prij+- 101,50 102,35 - 36.614.356 RHMF-A-A*+* 34,70 35,00 34,70 305.251 126.355.382 *obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 105 milijuna s kamatnom stopom od 8,00 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2003. godine - cijena u % nominale **obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale +obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale kojima je trgovina sklopljna, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze ***obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale ++obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljna, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze ****obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale +++obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljna, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze *****obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. - cijena u % nominale +*obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljna, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze ******obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. +-obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine, kojima je trgovina sklopljna, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze. *+* Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale OTVORENI FOND Kupnja u kn*+ Podaja u kn* CAIN-U-SEBC 1* 10,20 - CAIN-U-SEUR 2* 7,30 - ERSI-U-ERNI 3* 72,57 74,38 EUIN-U-ICFE 4* 94,81 95,04 EUIN-U-ICFF 5* 103,03 103,29 FOIN-U-VICF 6* 16,15 16,96 PBZI-U-GLBF 7* 100,73 - PBZI-U-NVCF 8* 102,23 - TTIN-U-A 9* 41,28 42,52 ZBIN-U-BOND 10* 105,03 - ZBIN-U-EURP 11* 110,94 - ZBIN-U-GLBL 12* 94,73 - ZBIN-U-PLUS 13* 113,13 - 1*Otvoreni fond SELECT EUROBOND (CAIB Invest d.o.o.);2*Otvoreni fond SELECT EURROPE (CAIB Invest d.o.o.);3*Otvoreni fond Erste international;4*Otvoreni fond ICF Equity Income (Euro Invest d.o.o.);5*Otvoreni fond ICF Fixed Income (Euro Invest d.o.o.);6* Otvorni fond VICTORIAFOND (Found Invest d.o.o.);7*Otvoreni fond Privredne banke Zagreb-Global fond;8*Otvoreni fond Privredne banke Zagreb-Novčani fond;9* Otvoreni fond-TTInvest;10* Otvoreni fond Zagrebačke banke-ZABA Bond;11* Otvoreni fond Zagrebačke banke-ZABA Europlus;12* Otvoreni fond Zagrebačke banke- ZABA Global;13* Otvoreni fond Zagrebačke banke- ZABA Plus *+ cijene su informativne jer na Burzi nije uvedena trgovina istima Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od 126,3 milijuna kuna, zahvaljujući ponajviše izvanburzovnoj trgovini državnim obveznicama, kojima je pak ostvareno više od 72 posto ovotjednog prometa. Tako je najveća izvanburzovna trgovina ostvaren obveznicama RHMF125 (36,6 milijuna), DAB05 (28,1 milijun) RHMF049 (15 milijuna), HZZO (11,8 milijuna) te RHMF08 (7,6 milijuna kuna). Također je značajniji udio u ovotjednom prometu ostvaren trgovinom dionicama Plive (13,8 milijuna), Podravke (2,7 milijuna) i Riviere (1,1 milijuna) te obveznicama DAB03 (1,9), RHMF125 (1,8) te HZZO (1,1 milijun kuna). Inače, aktivna je bila 31 dionica, a pritom je većina njih izgubila na vrijednosti. Tako su na listi gubitnica neslavno vodeće mjesto zauzele dionice Croatia osiguranja. Naime, cijena im je potonula čak 300 kuna, što je pak za povlaštenu dionicu tog osiguravajućeg društva značilo gubitak vrijednosti veći od 13, a za redovnu dionicu istog društva deset posto. Slijedila ih je, s padom cijene od 65 kuna, dionica Jadranskog naftovoda. Cijena pak dionice Karlovačke pivovare potonula je 50, a Plive 25 kuna. Dionice Končara i Varaždinske banke pojeftinile su po deset kuna, dok je dionica Sunčanog Hvara jeftinija sedam, Elke šest, a Viktora Lenca, Rabca ugostiteljstvo i turizam te Varteksa pet kuna. Cijena dionice Kraša niža je 4,5, Privredne banke četiri, ZIF-a Dom 3,2, a Istraturista i Zlatnog rata tri kune. Na vrijednosti je, 1,8 kuna, izgubila dionica ZIF-a Expandia, dok je vrijednost dionica ZIF-a Središnji nacionalni i PIF-a Sunce niža jednu kunu. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od 20 lipa, našla se dionica Hotela Opera. Na vrijednosti su, 0,3 postotna boda od nominalne cijene, izgubila Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija. Tek četiri dionice našle su se na listi dobitnica. Tako je cijena dionice Zagrebačke pivovare porasla 50, dok je cijena dionice Podravke viša 4,89 kuna. Dionica pak Riviere poskupila je jednu, a PIF-a Velebit pola kune. No, zato su ovoga tjedna na vrijednosti dobile sve aktivne državne obveznice. Među njima najviše su na vrijednosti, 1,8 odnosno 1,2 postotna boda od nominalne cijene, dobile obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. godine te obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. godine s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a. Vrijednost pak obveznica Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine porasla je 0,4, a obveznica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje 0,35 postotna boda od nominalne cijene. Dobitak na vrijednosti od 0,3 postotna boda od nominalne cijene zabilježile su i obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 105 milijuna s kamatnom stopom od 8,00 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2003. godine, te obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine. Pad cijena većine dionica prouzročio je ovoga tjedna pad vrijednosti CROBEX indeksa za 29 bodova - na 1.061 bod. 3. Tjedno izvješće s Varaždinske burze Varaždinska burza: Aktivne dionice od 19. do 25. srpnja (cijene u kunama) Dionica Najniža Cijena Najviša Cijena Zadnja Cijena Ukupan Promet ACI Opatija 550 556 550 51.940 Anita 1.600 1.600 1.600 9.600 Brodospas 150 150 150 29.700 Croatia osiguranje-R 2.800 2.800 2.800 28.000 Đ.Đaković TUP standard 43,50 43,50 43,50 1.220.610 ZIF Dom 49,71 52,80 51 22.499.546 ZIF Expandia 41,50 43 42 588.392 Hoteli Rabac 100 105 100 160.500 Jadran Hoteli 50 50 50 350 Jadranka 900 985 950 140.700 Končar 75 75 75 19.500 Kraš 210 210 210 42.000 Laguna 211,50 220,52 212,56 374.394 Ledo 550 550 550 60.500 Plava laguna 680 680 680 2.720 Panonia 30 30 30 33.962 Podravka 200 200 200 4.800 Riviera 140 140,50 140 984.645 ZIF Slavonski 28 29 28,31 1.118.468 Slatinska banka-P 80 80 80 2.400 ZIF Središnji nacionalni 48 50 49 10.041.803 Splitska plovidba 20 20 20 1.738.200 PPK Valpovo 140 140 140 90.300 Varteks 43 43 43 1.462 PIF Pleter 35,72 36,30 36 523.208 PIF Sunce 23,50 24 23,90 236.970 PIF Velebit 48 52,80 48,65 33.710.686 RHMF-A-A* 33,10 36,00 33,63 1.560.069 RHMJ-A-A* 34,00 36,00 34,00 1.146.309 76.428.777 *Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale **Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Na Varaždinskoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od čak 76,4 milijuna kuna, zahvaljujući ponajviše trgovini dionicama PIF-a Velebit (33,7 milijuna) te dionicama ZIF-ova Dom (22,4 milijuna) i Središnji nacionalni (deset milijuna kuna). Inače, aktivno je bilo 27 dionica, a pritom je većina njih izgubila na vrijednosti. Tako je neslavno vodeće mjesto na listi gubitnica, s gubitkom od 200 kuna, zauzela redovna dionica Croatia osiguranja. Slijedila ju je, s padom cijene od 40 kuna, dionica Plave lagune. Značajnije je, 14 kuna ili gotovo 16 posto, potonula cijena dionice Končara. Dionica pak Lagune pojeftinila je 7,44, ACI Opatije šest, Hotela Rabac pet, a Varteksa tri kune. Dionice ZIF-ova Dom i Expandia jeftinije su 1,5, ZIF-a Slavonski 1,2, a Riviere i ZIF-a Središnji nacionalni po jednu kunu. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od 25 odnosno 19 lipa, našle su se dionice PIF-ova Sunce i Pleter. Na vrijednosti su, 2,87 postotnih bodova od nominalne cijene, izgubila Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija. Vrijednost pak Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo pala je 1,5 postotnih bodova od nominalne cijene. Tek četiri dionice dobile su na vrijednosti. Tako je cijena dionice Jadranke porasla 100 kuna ili gotovo 12 posto. Dionica pak Podravke poskupila je dvije, Đure Đakovića TUP Standarda jednu kunu, dok je dionica PIF-a Velebit skuplja tek 65 lipa. Zahvaljujući padu cijena većine dionica, VIN indeks pao je ovoga tjedna 16 bodova - na 669 bodova. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 18. srpnja 25. srpnja Promjena u % New York/DJIA 8.409,49 8.186,31 -2,65 Tokyo/Nikkei 10.498,26 9.929,91 -5,41 London/FTSE-100 4.297,30 3.965,90 -7,71 Frankfurt/DAX 30 4.100,75 3.520,46 -14,15 Na svjetskim tržištima kapitala zabilježeni su u proteklih tjedan dana veliki padovi i usponi vrijednosti burzovnih indeksa, koji upućuju na veliku nesigurnost i nepovjerenje ulagača. Nove istrage američke Komisije za vrijednosne papire i američkog Kongresa u nizu korporacija samo dolijevaju ulje na vatru izgubljenih iluzija ulagača. Njujorški Dow Jones indeks spustio se ovoga tjedna na najnižu razinu od 1997., a zatim sredinom tjedna zabilježio i najveći dnevni dobitak na vrijednosti od čak 6,4 posto u zadnjih 15 godina, te drugi po veličini u svojoj povijesti. Prvi je zabilježen 21. listopada 1987., kad je u jednom danu Dow Jones ojačao za 10,1 posto. Do kraja tjedna spustio se na 8.186 bodova, 2,65 posto manje nego u tjednu ranije. Tehnološki Nasdaq indeks također je zabilježio najnižu razinu od 1997., spustivši se ispod psihološke razine od 1.300 bodova. S&P indeks 500 kompanija potonuo je na najnižu razinu od svibnja 1997. Njegova vrijednost je čak 46 posto niža od najviših razina bilježenih u ožujku 2000., i vrlo blizu 48 posto, koliko se spustio tijekom tržišta medvjeda 1973-74. Najviše je na pad Dow Jonesa utjecalo klizanje cijena financijskih institucija Citigroupa i J.P. Morgan Chasea, za 15,7 i 18 posto, budući se te dvije najveće američke banke susreću sa žestokim kritikama zbog transakcija koje su imale s propalim energetskim divom Enronom. Mnogi stručnjaci tvrde da je tržište već preduboko zašlo u prodaju, no ulagači oklijevaju ponovno kupovati nakon što su postali svjedoci gotovo svakodnevnog smanjivanja vrijednosti svojih portfelja. "Tržište je vrlo nervozno. Ulagači prvo prodaju, a poslije će postavljati pitanja", ocijenio je raspoloženje na burzama trgovac dionicama pri Brean Murray & Co., Peter Coolidge. Unatoč tome što su neke kompanije, poput proizvođača alata Black&Deckera, izvijestile o skoku dobiti, strah ulagača da se među njima kriju još neki potencijalni računovodstveni skandali, odvratila ih je od kupovine. Od ožujka 2000., kada su tržišta bila na vrhuncu, pa do danas, izbrisano je gotovo 8.000 bilijuna američkih dolara vrijednosti dionica. Pojedini analitičari tvrde da se približava vrijeme kad će to tržište dionica, koje ubrzano klizi naniže, uskoro udariti u samo dno, budući su cijene dionica najniže u zadnjih pet godina. Drugi, opet, nisu tako sigurni da će uskoro biti kraj trendu njihova pada. Tako je u srijedu zabilježena golema kupovina dionica, čije su cijene na najnižim razinama u zadnjih nekoliko godina. Neki su bili prisiljeni pokrivati svoje pozicije, što znači da su morali nadomjestiti dionice koje su posudili pa prodali vjerujući da će ih kasnije moći kupiti po nižoj cijeni te tako ostvariti dobitak Ipak, tržišni analitičari skeptični su bili u vezi tog impresivnog oporavka tržišta kapitala. "Čak se i mrtva mačka rita", kazao je direktor trgovine dionicama pri D.A. Davidsonu, James Volk. Na europskim burzama također je zabilježen golemi gubitak. Londonski Ftse u jednom je danu oslabio gotovo 5 posto, a ukupni tjedni gubitak iznosi mu gotovo 8 posto, na 3.965 bodova, najnižu razinu u zadnjih šest godina. Frankfurtski DAX spustio se čak 14 posto, na 3.520 bodova, najnižu razinu u proteklih 10 mjeseci. Financijske institucije, te banke i osiguravatelji, zabilježili su značajne gubitke potaknute padom vrijednosti dionica američkih ulagačkih banaka Citigroup i JP Morgan Chase. Francuski osiguravatelj AXA zabilježio je 18,6-postotni pad, britanski Prudential 2,86-postotni, dok su banke Royal Bank of Scotland i Barclays izgubile po oko pet posto na cijenama dionica. Dionica švicarskog Credit Suissea oslabila je 6,8-posto. Općenito loše tržišno raspoloženje nadvladalo je i poneku dobru vijest. Primjerice, dionice njemačkog tehnološkog giganta Siemesa oslabile su 6,4 posto, unatoč objavi bolje od očekivane dobiti u drugom ovogodišnjem tromjesečju. Isto tako, najveći europski proizvođač čipova STMicroelectronics, unatoč ispunjenu očekivane dobiti u drugom tromjesečju 2002., pretrpio je gubitak na vrijednosti dionica od 4,3 posto, nakon što je iznio oprezna predviđanja za ostatak godine. Achim Matzke, analitičar pri Commerzbanku u Franfurtu, trenutni kaos na tržištu naziva 'najvažnijim tržišnim iskustvom od 1987.'. "Ne može se usporediti s lanjskim rujnom, kada su vanjski čimbenici (teroristički napadi) izvršili samo kratkoročan pritisak na tržište", kaže on. "Ovaj put prisutni su gospodarski strahovi, slabljenje dolara, strah od pada dobiti kompanija - baš kao i 1987.". Na Tokijskoj burzi Nikkei indeks pao je po prvi puta od veljače ove godine ispod psihološki važne granice od 10.000 bodova, zabilježivši gubitak od 5,4 posto, na 9.929 bodova. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih deviznih tržišta 18. srpnja 25. srpnja Promjena u % Euro/USD 1,0112 1,0044 -0,67 Euro/JPY 117,87 116,90 -0,82 USD/JPY 116,54 116,38 -0,13 Na deviznim tržištima euro se ovoga tjedna našao na udaru dobitonosnih prodaja, spustivši se u jednom danu za više od dva posto prema američkoj valuti. No, kako se kriza na tržištima dionica nastavlja, ponovno je ojačao iznad jednog američkog dolara. Američki dolar početkom tjedna zabilježio je najveći dobitak prema euru u zadnjih 10 mjeseci, a oporavio se i prema jenu, zbog naznaka da bi na Wall Streetu mogla osnažiti potražnja za dionicama, a s time i potražnja za američkom valutom. U posljednja tri mjeseca čak je devet od 10 dana tečaj dolara imao isti smjer kretanja kao i američki burzovni indeksi. "Stabilnost na američkom tržištu dionica ide ruku pod ruku s jačanjem tečaja američke valute", ustvrdio je voditelj investicijskog odjela Attica Asset managementa, Tony Robinson. On je tjedan dana ranije kupovao dolare za eure, anticipirajući moguć oporavak američke valute, jer je, po njegovim riječima, njezin tečaj previše potonuo. Ali, bila je riječ tek o kratkom predahu. Iako su cijene američkih dionica nakratko porasle, ulagače tišti sve veći manjak u američkoj bilanci plaćanja. Sumnjaju, naime, da će SAD uspijevati privući dovoljno investicija da bi se spriječio daljnji pad nacionalne valute. U prva tri ovogodišnja mjeseca manjak u platnoj bilanci iznosio je golemih 112,3 milijardi dolara, dok je deficit u trgovinskoj razmjeni u svibnju dosegnuo rekordnih 37,6 milijardi dolara. Dolar ponovno slabi, jer ulagači sumnjaju da će najnoviji porast cijena dionica na američkim burzama, koje su jučer skočile po najvišoj stopi u proteklih 15 godina, dulje potrajati. Do kraja tjedna euro je ponovno premašio 1 dolar, točnije iznosi 1,0044 dolara. "Teško je očekivati njegov daljnji rast kad toliko negativnih vijesti dolazi preko Atlantika", ocijenio je jedan valutni trgovac u Londonu. "Nitko nije rekao da se trend pada dolara preokrenuo zato što je u jedan dan dobio dva jena na vrijednosti", ustvrdio je i menadžer deviznog tržišta pri Nomura Securitiesu, Fumihiko Kawano. "Bila je riječ samo o korekciji", dodao je. Jen je ovoga tjedna 0,13 posto jači prema dolaru, na 116,38 jena za dolar. Poskupio je i 0,8 posto prema euru, na 116,9 jena za euro. Dolar je od početka travnja izgubio čak 10 posto vrijednosti prema euru i jenu, dramatično obilježivši završetak sedmogodišnjeg trenda svoga rasta. S druge, pak strane, neki tržišni sudionici upozoravaju da će daljnje rušenje cijena dionica na američkim burzama imati negativnih učinaka i na ostala velika svjetska gospodarstva, a time i na ostale valute. "Sve se više razmatraju implikacije slabog američkog gospodarstva na ostatak svijeta", kazao je valutni strateg Bank of America, Marshall Gittler. c) iznos LIBOR-a na dan: Datum Tip 1 tjedanŠ%Ć 1 mjesecŠ%Ć 3 mjesecaŠ%Ć 6 mjeseciŠ%Ć 18.07.02 USLIB 1,82 1,84 1,86 1,92 18.07.02 EULIB 3,32 3,35 3,41 3,49 25.07.02 USLIB 1,81 1,82 1,82 1,82 25.07.02 EULIB 3,34 3,35 3,38 3,41 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 19. do 26. srpnja 2002. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 19. srpnja 26. srpnja u % Euro 1 7,3434 7,3857 0,57 USD 1 7,3105 7,3761 0,89 GBP 1 11,4223 11,6237 1,76 JPY 100 6,2295 6,3353 1,69 CHF 1 5,0184 5,0943 1,51 SIT 100 3,2369 3,2550 0,55 Ovoga je tjedna kuna oslabila u odnosu na sve promatrane valute. Tako je u odnosu na euro tečaj kune oslabio 0,57 posto. Švicarski je pak franak, u posljenja tri tjedna, u odnosu na kunu ojačao 2,09 posto. Tečaj britanske funte, u posljednjih je sedam dana, u odnosu na kunu porastao 1,76, a japanskog jena 1,69 posto. U istom je razdoblju vrijednost američkog dolara porasla 0,89, a slovenskog tolara 0,55 posto. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija VRSTA EMISIJE 42 Dana 91 Dan 182 Dana Ostvareni iznos emisije 91.000.000 8.000.000 100.000.000 Ukupan iznos pristiglih ponuda 91.000.000 8.000.000 100.000.000 Najviša ponuđena cijena uz kamatnu stopu 99,7991,75 % 99,5161,95 % 98,5502,95 % Najniža ponuđena cijena uz kamatnu stopu 99,7702,00 % 99,4792,10 % 98,4783,10 % Ostvarena jedinstvena prodajna cijena uz kamatnu stopu 99,7702,00 % 99,4792,10 % 98,4783,10 % Udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije % 0 0 0 Dospijeće 2002. 05. rujna 24. listopada 23. siječnja Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, planirani iznos izdanja iznosio 300 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 199 milijuna kuna. S rokom dospijeća od 42 dana na aukciji su ponuđeni zapisi u iznosu od 91 milijun kuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena bila 99,799 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, uz kamatnu stopu od 1,75 posto. Najniža ponuđena cijena iznosila je 99,770 kuna, uz kamatnu stopu od 2,00 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 99,770 kuna, te se zapisi izdaju uz kamatu od 2,00 posto. Pritom udjela nebankarskog sektora u emisiji nije bilo. Na aukciji su, s rokom dospijeća od 91 dan, na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od tek osam milijuna kuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena prodajna cijena bila 99,516 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 1,95 posto. Najniža je pak cijena iznosila 99,479 kuna uz kamatu od 2,10 posto. Sukladno tome jedinstvena prodajna cijena određena je na 99,479 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 2,10 posto. Pritom udjela nebankarskog sektora u emisiji nije bilo. Također su na aukciji, s rokom dospijeća od 182 dana, ponuđeni zapisi u iznosu od 100 milijuna kuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena iznosila 98,550 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 2,95 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 98,478 kuna, uz kamatu od 2,97 posto. Jedinstvena je prodajna cijena određena na 98,478 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 3,10 posto. Pritom udjela nebankarskog sektora u emisiji nije bilo. Ukupan je iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 5,1 milijardu kuna. Od toga je 304,5 milijuna kuna upisano na rok od 42 dana, na rok od 91 dan upisano je 860,7 milijuna, dok je na rok od 182 dana upisano 3,935 milijardi kuna. Slijedeća će se aukcija održati 30. srpnja, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 200 milijuna kuna. 8. Revizija VIN indeksa U utorak je, kako su izvijestili iz Varaždina, a vezano uz posljednje formalno-pravne promjene vezane uz početak rada Varaždinske burze, objavljena revizija VIN indeksa. Naime, promjene su dovele do destiliranja većeg broja društava koja nisu zadovoljila zakonski uvjet o slobodnoj prenosivosti dionica među kojima ja i Ericsson-Tesla. Stoga je s danom početka rada Varaždinske burze, 16. srpnja, učinjena prilagodba izračuna VIN indeksa, iz kojeg su isključene spomenute dionice. U tablici su vidljivi podaci o sastavu indeksa kao i težine pojedinih dionica. izdavatelj oznaka uk.br. dionica Br.dionica u sastavu indeksa težina % Anita d.d. Vrsar ANTA-R-A 86.203 86.203 3,96 Belišće d.d. Belišće BLSC-R-A 1.164.312 1.164.312 3,45 Croatia osiguranje d.d. Zagreb CROS-R-A 307.598 268.224 25,00 Dom-fond, PIF d.d. Zagreb DOM-R-A 8.112.159 8.112.159 12,95 Expandia fond, PIF d.d. Zagreb EXPF-R-A 3.911.708 3.911.708 5,06 Hoteli Rabac d.d. Rabac HRBC-R-A 1.012.220 1.012.220 3,18 Jadranka d.d. Mali Lošinj JDRA-R-A 110.828 110.828 2,79 Kraš d.d. Zagreb KRAS-R-A 1.357.690 1.357.690 8,74 Laguna Novigrad d.d. Novigrad LANO-R-A 322.790 322.790 2,20 PIF Pleter d.d. Varaždin PLTR-R-A 1.911.141 1.911.141 2,04 Riviera Holding d.d. Poreč RIV-R-A- 3.653.517 3.653.517 15,72 Slavonski PIF d.d. Osijek SLPF-R-A 3.346.418 3.346.418 2,98 Sunce PIF d.d. Zagreb SNCE-R-A 2.530.000 2.530.000 1,88 Središnji nacionalni fond - PIF d.d. Zagreb SNF-R-A 3.376.241 3.376.241 5,17 Velebit PIF d.d. Zagreb VLBT-R-A 3.406.550 3.406.550 4,87 Vrijednost faktora prilagodbe F(4) od 15. srpnja.2002. godine iznosi 8,71806823673726 9. Na Varaždinskoj burzi održana 20. javna dražba HFP-a U srijedu je na Varaždinskoj burzi održana 20. javna dražba za prodaju dionica iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) namijenjenu pokriću kapitalnih izdataka triju ministarstava i poduzeća Hrvatske vode tijekom koje je ostvaren ukupni promet od 11,6 milijuna Prava. Najveći je pojedinačni rast cijene, 2.138 kuna ili 1.125,26 posto, ostvarila Prigorka d.d. iz Sesveta. Za navedenu dionicu natjecala su se četiri kupca, a kupnji je prethodio do sada rekordan broj od čak 107 nadjačavanja. Zanimljivo je bilo i nadmetanje za Trajektnu luku Split d.d. iz Splita za koju se nadmetalo pet kupaca, dok je postignuta cijena 200 posto viša od inicijalne te je iznosila 300 "prava". Više od 25 posto temeljnog kapitala društva promijenilo je samo u jednom društvu - Predionici Klanjec d.d. (25,95 posto). Tijekom dražbovanja najaktivnija je bila brokerska kuća Cbb vrijednosnice d.o.o. iz Varaždina koja je u ime svojih klijenata kupila udjele u dva društva i ostvarila promet od 3,41 milijun prava. Brokerska kuća Ceufin brokers d.o.o. iz Zagreba kupila je pak udjele u pet društava vrijedne 3,26 milijuna prava, dok je brokerska kuća Fintrade d.o.o. iz Splita za svoje klijente kupila udjele u tri društva ukupne vrijednosti 1,54 milijuna prava. Rezultati dražbe: Društvo Brokerska kućakupca d.o.o. Počet. cije. kn Zaključ. cije. kn Prom-jena % % tem.kapitala Promet Agreomeđimurje d.d. Čakovec Utilis 500 500 0,00 0,50 111.000 Arena d.d. Pula Ceufin brokers 75 75 0,00 1,39 28.875 Brionka d.d. Pula Credos 40 40 0,00 2,59 136.960 Hr. naklada zvuka i slike d.d. Zg. Hita vrijednos. 20 20 0,00 4,25 96.920 Duhan d.d. Dubrovnik Fintrade 75 75 0,00 0,96 25.950 Digitron d.d. Buje Ceufin brokers 10 13 30,00 15,18 495.144 Domaća tv. rublja d.d. Zagreb Ceufin brokers 40 40 0,00 10,47 451.760 Dubrovačka trgovina d.d. Du. Credos 20 20 0,00 1,83 137.540 Euroinspekt d.o.o. Zagreb Šped-kapital 151.981 151.981 0,00 2,75 151.981 Elektrolux d.d. Rijeka ZB brokeri 950 95 0,00 8,14 399.950 GP Krk d.d. Krk Rijeka vrijednos. 100 204 104,00 1,32 156.468 Galeb d.d. Omiš Credos 40 92 130,00 2,45 348.036 Konstruktor d.d. Rijeka Rijeka vrijednos. 40 56 40,00 4,84 351.176 Mobilia d.d. Osijek Vrijednos.Osijek 10 10 0,00 3,17 69.680 MGK-pack d.d. Rijeka Fima vrijednos. 20 44 120,00 8,25 24.420 Moslavka d.d. Kutina Ceufin brokers 40 40 0,00 23,62 1.811.400 Međimurje spektra d.o.o. Čako. Utilis 50 50 0,00 1,96 11.200 Naprijed d.d. Zagreb Fintrade 100 100 0,00 22,37 251.400 Prerada drveta d.d. Darda Vrijednos.Osijek 75 81 8,00 6,70 23.976 Prigorka d.d. Sesvete Utilis 190 2.328 1.125,26 2,07 654.168 Predionica Klanjec d.d. Klanjec Cbb vrijednosnice 100 100 0,00 25,95 3.331.400 Slavonka d.d. Našice Fima vrijednos. 75 75 0,00 7,06 170.400 Teh-projekt hidro d.o.o. Rijeka Rijeka vrijednos. 44.900 44.900 0,00 14,04 44.900 Tekstil d.d. Zadar Rast 75 93 24,00 0,86 45.384 Trajektna luka Split d.d. Split Fintrade 100 300 200,00 20,40 1.260.600 Tv. istegnutih metala d.d. Topusko Ceufin brokers 80 80 0,00 16,40 468.000 Veterinarska stanica d.d. Kopriv. Cbb vrijednosnice 925 3.036 228,22 2,63 78.936 Zagorje d.d. Zabok Ilirika vrij. papiri 40 100 150,00 24,20 514.800 UKUPNO 11.652.424 10. Druga tranša komercijalnih zapisa Podravke d.d. U utorak, 23. srpnja 2002. godine u Kotaciju kratkoročnih vrijednosnih papira Zagrebačke burze uvrštena je Druga tranša komercijalnih zapisa Podravke d.d. iz Koprivnice. Trgovina predmetnim vrijednosnim papirima počet će istog dana (23. srpnja 2002. godine) pod burzovnim simbolom PODR-M-304A, izvijestili su u ponedjeljak sa Zagrebačke burze. Podaci o Drugoj tranši komercijalnih zapisa Podravke d.d.: Naziv izdatnika: Podravka d.d. Adresa izdatnika:A. Starčevića 32, Koprivnica Predsjednik Uprave:g. Darko Marinac Podaci o komercijalnim zapisima ISIN: HRPODRM304A6 Burzovni simbol:PODR-M-304A Karakteristike:Nematerijalizirane Puni naziv:Druga Tranša komercijalnih zapisa Podravke d.d. Iznos izdanja tranše38.000.000,00 HRK Nominalni prinos3,8% Nominala:1,00 HRK Datum izdanja23. srpnja 2002. Datum dospijeća (iskupa)21. siječnja 2003. Vremenski rok tranše182 dana Platni agent:Središnja depozitarna agencija d.d. Pokrovitelj uvrštenja Privredna banka Zagreb d.d. 11. Deficit tekućeg računa u prvom tromjesečju 750 milijuna dolara Prema preliminarnim i nepotpunim podacima o ostvarenju platne bilance Republike Hrvatske, račun tekućih transakcija u prvom će ovogodišnjem tromjesečju biti u deficitu od oko 750 milijuna američkih dolara, što je 3,4 posto procijenjenog BDP-a za cijelu 2002. Takav je deficit na tekućem računu, napominju iz Hrvatske narodne banke, prije svega rezultat povećanja deficita na računu roba, koji je za oko 20 posto veći u usporedbi s prvim prošlogodišnjim tromjesečjem. Prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku vanjskotrgovinski manjak ostvaren u razdoblju od siječnja do ožujka ove godine iznosio je 1.067 milijuna dolara i bio je za 19 posto viši nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. U HNB-u očekuju da će u prvom tromjesečju biti povećan i deficit na računu dohodaka, dok se saldo usluga i saldo tekućih transfera ne bi trebali izrazitije promijeniti u usporedbi s prva tri mjeseca prošle godine. Analitičari središnje banke napominju kako je prvo tromjesečje 2002. obilježilo povećanje deficita na tekućem računu platne bilance u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem. U prvom tromjesečju lani deficit tekućih transakcija iznosio je 611,3 milijuna USD. Do pogoršanja je došlo prvenstveno zbog smanjenja izvoza robe (za 5,7 posto prema desezoniranim vrijednostima) i povećanja robnog uvoza (za 5,5 posto) u prvom tromjesečju, ali dijelom i zbog kretanja međuvalutnih odnosa dolara i eura u tom razdoblju te zbog anticipiranja i početka primjene brojnih sporazuma o slobodnoj trgovini od početka 2002. s kojim je povezano znatno sniženje carinskih stopa. Istodobno, na kapitalnom i financijskom računu platne bilance tijekom prvog ovogodišnjeg tromjesečja zabilježeno je veliko smanjenje depozita koje domaće poslovne banke drže deponirane kod inozemnih banaka. Po podacima iz Biltena HNB-a, u prvom se tromjesečju ove godine nastavio i rast međunarodnih pričuva središnje banke te se poboljšao trend međunarodne likvidnosti zemlje, što se nastavilo i u kasnijim mjesecima. Tako su međunarodne rezerve središnje banke krajem svibnja iznosile rekordne 5,2 milijarde dolara. 12. HNB o razvoju i radu nadzora banaka Funkcija nadzora banaka, u smislu bonitetnog nadzora, odnosno supervizije, u proteklom je razdoblju doživjela izuzetan napredak, a njen budući razvoj treba pratiti ne samo promjene u okružju već ih i anticipirati u smislu preventivnog djelovanja, ističe Hrvatska narodna banka (HNB) u svom izvješću o razvoju i radu funkcije nadzora banaka u Hrvatskoj. To je izvješće središnja banka pripremila u skladu sa zaključkom Hrvatskog sabora, koji je sredinom lipnja raspravljao o godišnjem izvješću HNB-a. Pitanje nadzora bankarskog sustava, naime, aktualizirano je i u saborskoj raspravi, kao i u stručnoj javnosti nakon slučaja Riječke banke i afere zbog kriminalnih radnji njenog glavnog dilera. To je potaknulo i pitanje da li nadzor ostaviti u središnjoj banci ili objediniti nadzor financijskog sustava i izdvojiti ga u posebnu instituciju. Stoga i HNB u svom izvješću daje prikaz prednosti i nedostataka spajanja nadzora u razvijenim, te srednjorazvijenim i nerazvijenim financijskim sustavima. No, hrvatska središnja banka pritom ne iznosi svoj konačni stav o optimalnom modelu ustroja nadzora u Hrvatskoj, ističući da ne želi utjecati na saborsku raspravu o izvješću. Danas su u Europi prisutna tri osnovna modela institucionalnog ustroja nadzora banaka - prvi je utemeljen na specijalizaciji (npr. u Hrvatskoj, Italiji, Nizozemskoj, Portugalu, Španjolskoj, Irskoj), drugi je dualni model (npr. Belgija i Austrija), a treći je model potpune integracije nadzornih tijela u jednoj agenciji (npr. Švedska, Danska, Luksemburg, Velika Britanija). Osvrćući se na pitanje modela u srednjerazvijenim i nerazvijenim financijskim sustavima, HNB ističe kako se ne može tvrditi koji je model bolji i navodi argumente za i protiv svakog od njih. Poteškoće oko spajanja nadzornih tijela, problem neovisnosti nadzora, nedostatka jasnog cilja, kvalitete kadra i načina financiranja mogao bi se riješiti time da nadzor bude pri središnjoj banci. Problem pak tog modela je nekompatibilnost ciljeva nadzora (zaštita štediša i deponenata i stabilnost i sigurnost bankovnog sustava) i središnje banke kao monetarne vlasti (čiji je cilj ostvarivanje i održavanje stabilnosti cijena). Kao osnovni argument za spajanje nadzornih tijela u izvješću se navodi nedostatak kvalitetnog i specijaliziranog kadra i nastojanje da se on ne osipa na nekoliko različitih mjesta. Neovisno o modelu koji se odabere, u financijskim sustavima u razvoju posebno treba voditi računa o tome da se ne ugrozi cilj svakog nadzora, a da se postigne zajednički cilj svih nadzornih tijela, a to je stabilnost financijskog sustava, zaključuje središnja banka, ne iznoseći svoj stav u kojem bi se smjeru trebao razvijati nadzor u Hrvatskoj. Najveći dio izvješća posvećen je pregledu razvoja zakonskog okvira i funkcije nadzora banaka u posljednjih deset godina, metodologiju i međunarodne standarde nadzora, razvoj i strukturu ljudskih potencijala na poslovima nadzora. Nadzor u bankama u proteklih je deset godina prošao kroz tri faze - osnivanje i prve godine rada (1992.-1996.) kada su jedini oblik nadzora bile inspekcijske kontrole poštivanja mjera monetarne i devizne politike; razvoj u smjeru bonitetnog nadzora (1997.- 1999.); kretanje prema suvremenom pristupu nadzora (2000.- 2002.). U izvješću središnje banke posebna se pažnja posvećuje i problemu zaposlenika, posebice s obzirom da je riječ o vrlo specifičnim znanjima, da na početku gotovo nije ni bilo stručnjaka za bankarsku superviziju. Na poslovima nadzora banaka tijekom 1992. u HNB-u je radilo samo 16 zaposlenika, a krajem ove lipnja ove godine na tim je poslovima 71 zaposlenik. 13. HGK: Stagniranje izvoza konstanta hrvatske vanjske trgovine Unatoč proklamiranoj izvoznoj orijentaciji hrvatskog gospodarstva, stagniranje izvoza konstanta je hrvatske vanjskotrgovinske razmjene, ocjena je trenutnog stanja u dokumentu Hrvatske gospodarske komore (HGK) "Izvoz - imperativ - izlaz - izazov", koji je pod geslom 'Poslovati se ne mora, izvoziti se mora', usvojen na ovogodišnjoj skupštini Komore. Ukupna robna razmjena Hrvatske s ostatkom svijeta u 2001. u odnosu na 1994. godinu povećana je za 38 posto, no u tom je razdoblju ostvaren porast izvoza za tek 5,8 posto, a uvoz je istodobno povećan za čak 63,5 posto. To je 2001. dovelo do udjela izvoza u ukupnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni od tek 33 posto, dok je 1994. iznosio 44 posto, upozoravaju iz HGK. Pri tome je udio hrvatskih proizvoda u uvozu Europske unije (EU) smanjen s 0,37 posto, koliko je iznosio 1995., na 0,27 posto lani. Loše stanje hrvatskog izvoza ocrtavaju i podaci o udjelu izvoza u bruto domaćem proizvodu (BDP) uspoređeni s podacima za zemlje Europske unije (EU) te tranzicijske zemlje središnje i istočne Europe. Naime, dok je 2001. taj udio u Hrvatskoj iznosio 23 posto, prosjek za tranzicijske zemlje iznosio je 40,8 posto, a za EU 36,4 posto. Razlika je još uočljivija na trendu kretanja udjela - u Hrvatskoj se od 1995. nalazi uvijek ispod 20 posto, dok tranzicijske zemlje regije te europska petnaestorica bilježe konstantni i značajan porast udjela izvoza u BDP-u. Preciznije promatrano, razina hrvatskog izvoza prošle je godine bila tek nešto veća od tisuću američkih dolara po stanovniku. Istodobno, slovački je izvoz iznosio 2.300, mađarski i češki oko 3.000 USD po stanovniku, dok je Slovenija ostvarila izvoz od čak 4.600 USD po stanovniku. Ocjena hrvatskog izvoza još je lošija usporede li se podaci o pokrivenosti uvoza izvozom sa ostalim zemljama u regiji. Naime, Hrvatska od 1995. do danas, osim Jugoslavije, bilježi najmanju pokrivenost uvoza izvozom. Tako je 2001. ona u Hrvatskoj dosegnula tek nešto više od 51 posto, u Sloveniji 91,2 posto, Češkoj 91,4, Mađarskoj 84,4, a Rusiji čak 193 posto. Dokument HGK navodi brojne razloge stagnantnosti hrvatskog izvoza, od ratnih razaranja i političke izolacije tijekom 1990-tih, do nesređenog financijskog, pravosudnog i administrativnog sustava, problema u privatizaciji, visokih troškova rada, nedovoljne institucionalne potpore izvozu, i nepoticajne makroekonomske, osobito tečajne politike. Analitičari HGK, naime, naglašavaju kako prejaka kuna upravo obeshrabruje izvoz uz istodobno poticanje uvoza, nazivajući trenutno tečajnu politiku "ubojicom izvoza". Upravo u promjeni tečajne politike analitičari HGK vide i osnovni model izlaska iz postojećeg stanja. U spomenutom dokumentu pritom se ne preporuča devalvacija precijenjene kune, već postupna deprecijacija, kroz minimalno trogodišnje razdoblje. Naglašena je i važnost zaustavljanja daljnjeg neto zaduživanja u inozemstvu, kako bi popustio pritisak na aprecijaciju kune. Umjesto toga predlaže se izdavanje sigurnih državnih vrijednosnih papira na domaćem tržištu kapitala namijenjenu potrošnji visoke razine štednje hrvatskih građana. 14. Potencijalni strateški partneri za Inu - OMV, MOL, Lukoil, Edison gas i Rosneft Hrvatska Vlada u ponedjeljak je objavila listu pet tvrtki koje su izabrane u uži krug potencijalnih strateških partnera za privatizaciju Ine, a to su austrijski OMV, mađarski MOL, ruske tvrtke Lukoil i Rosneft te talijanski Edison gas. Odabranim tvrtkama uputit će se informacijski memorandum o Ini i poziv da uđu u sobu s podatcima kako bi pomno procijenili financijske, poslovne i druge informacije koje će utjecati na njihovu odluku o kupnji 25 posto plus jedne dionice Ine. Nakon završetka due dilligence procesa potencijalni strateški partneri podnijet će obvezujuće ponude, priopćeno je iz Vladina Ureda za odnose s javnošću. Vlada u ostavci na današnjoj je zatvorenoj sjednici odlučivala o izboru tvrtki koje će kao potencijalni strateški partneri nastaviti sudjelovati u daljnjem procesu privatizacije Ine. Prema informacijama iz Vlade odluka o potencijalnim strateškim partnerima nije bila jednoglasna, jedan od članova Vlade bio je suzdržan. O kome se radi u Vladi nije precizirano, ali se neslužbeno doznaje da je riječ o zamjeniku premijera Draženu Budiši koji je već ranije poručivao da Vlada u ostavci ne bi smjela donijeti tako značajnu odluku. U priopćenju Vladina Ureda prenosi se pak izjava potpredsjednika Vlade i predsjednika Nadzornog odbora Ine Slavka Linića da odabir tvrtki za uži izbor predstavlja važan korak u procesu privatizacije Ine. "Vlada se, usprkos određenim poteškoćama, pridržava zadanih vremenskih okvira i transparentno provodi proces privatizacije. Zadovoljan sam izborom tvrtki od kojih svaka ima izglede za uspješno strateško partnerstvo s Inom. Sada je na tvrtkama da se u ozbiljnoj konkurenciji natječu za mogućnost investiranja u Inu i Hrvatsku", Linićeva je izjava koja se prenosi u priopćenju. Dodaje se da su ponude za kupnju 25 posto plus jedne dionice Ine pregledali i procijenili Vladini savjetnici za privatizaciju Ine Deutsche Bank i PricewaterhouseCooper na temelju kriterija koji su utvrđeni u suradnji s Vladom i Upravom Ine i potvrđeni od strane Vlade. Vlada je u uži izbor tako izabrala pet, od ukupno deset tvrtki koje su pokazale interes za ulazak u Inu. Tvrtke koje su ušle u uži izbor preko ljeta će obaviti due dilligence, a na jesen bi trebale podnijeti obvezujuće ponude za kupnju 25 posto plus jedne dionice domaće naftne kompanije. 15. Hrvatska: LEGSI indeks stabilnosti u padu zbog ostavke Vlade LEGSI indeks stabilnosti za Hrvatsku za mjesec srpanj pao je za dva boda u odnosu na lipanj, na vrijednost 59, a glavni razlozi tomu su ostavka Vlade i neizvjesnost perspektive obnovljene Račanove administracije u pogledu uspjeha u provođenju najavljenih reformi. To je ocjena konzultantske grupacije Euroasia Gruop i Lehman Brothers, koju prenosi Hrvatska udruga poslodavaca (HUP). Analitičari uočavaju da, unatoč umjerenoj podršci javnosti koju je Račan dobio za poteze u smjeru rekonstrukcije Vlade i pokušaje razrješavanja odnosa u vladajućoj koaliciji, budućnost obnovljene Vlade ovisi o stupnju u kojemu će moći provesti najavljene reforme. Ocjenjuje se kako su, primjerice, Račanove najave borbe protiv nezaposlenosti i korupcije te za učvršćenje makroekonomske stabilnosti, složeni ciljevi i za vrlo učinkovite vlade, a provedba tih reformi pretpostavlja postizanje suglasja oko složenih pitanja kao što je primjerice radno zakonodavstvo i reforma oružanih snaga. Mjerenje LEGSI indeksa stabilnosti provodi američka konzultantska tvrtka Euroasia Group u suradnji s investicijskom bankom Lehman Brothersa, a u njemu se vrednuju potezi Vlade, društvena zbivanja te događaji u ekonomiji i na sigurnosnom planu. Indeks mjeri političku stabilnost zemalja u tranziciji i drugih zemalja iz svih dijelova svijeta odnosno njihov potencijal i otpornost na unutarnje krize. U usporedbi s drugim promatranim zemljama, Hrvatska je u srpnju pala za jedno mjesto i sada je sedma, iza Mađarske, Meksika, Bugarske, Poljske, Južne Afrike i Brazila. Iza Hrvatske su Tajland, Filipini, Rusija, Venezuela, Ukrajina, Kolumbija, Argentina, Turska, Indonezija, Indonezija, Azerbejdžan, Uzbekistan i Nigerija. 16. EBRD odobrila Erste&Steiermerkische banci kreditnu liniju od 20 milijuna eura Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD), prema u petak potpisanom ugovoru, odobrila je 20 milijuna eura vrijednu kreditnu liniju Erste & Steiermaerkische banci Zagreb (ESB), čime će ta banka moći proširiti svoju mogućnost odobravanja srednjoročnih kredita malim i srednjim poduzećima, priopćeno je iz EBRD-a. Prva dopredsjednica EBRD-a, Noreen Doyle tom je prigodom izjavila da mala i srednja poduzeća u Hrvatskoj trebaju financijska sredstava da bi uspjela, pa je stoga potrebno ojačati kapacitet kreditiranja hrvatskih banaka. Ona je poduzetnički sektor opisala bitnim pokretačem dugoročnoga rasta. ESB je formirana u rujnu 2000. spajanjem tri uspješne regionalne banke u Hrvatskoj - Bjelovarske, Trgovačke i Čakovečke. ESB je osma banka po veličini u Hrvatskoj, s oko 667 milijuna eura aktive i 67 milijuna eura dioničarskog kapitala krajem prošle godine. Većinski dioničari banke su dvije ugledne banke u Austriji i središnjoj Europi, Erste Bank der Oesterreichischen Sparkassen iz Beča i Steiermaerkische Bank und Sparkassen iz Graza. 17. Istraživanje: ZABA 15. najveća banka u CEE regiji Zagrebačka banka, sa ukupnom aktivom na kraju prošle godine u iznosu od 5,6 milijardi eura, nalazi se na 15. mjestu ljestvice 25 najvećih banaka u središnjoj i istočnoj Europi te Rusiji, koju je izradila Bank Austria Creditanstalt. ZABA je ujedno i jedina hrvatska banka na toj ljestvici, čije čelo drži ruska Sberbank, s ukupnom aktivom od 28,7 milijardi eura. Ta je banka u 60,6 postotnom vlasništvu ruske središnje banke, dok je druga banka na toj ljestvici - poljska PKO BP (sa aktivom od 22,5 milijardi eura) u stopostotnom vlasništvu države. Te dvije banke jedine među prvih osam najvećih u regiji nisu u stranom vlasništvu. Od 25 najvećih banaka u CEE regiji, naime, tek je njih 7 u domaćem, sve ostale u većinskom ili stopostotnom stranom vlasništvu. Najveći strani 'vlasnik' banaka u regiji, prema veličini aktive, je belgijska bankarska grupacija KBC, u čijem su vlasništvu četiri banaka na spomenutoj ljestvici - po jedna iz Češke, Slovenije, Mađarskoj i Poljske. Slijede Bank Austria, Erste bank te UniCredito Italiano sa vlasništvom u po dvije banke među prvih 25. Isto istraživanje Bank Austrije o bankarstvu u CEE regiji pokazalo je kako je tržišni udio stranih banaka u regiji u 2001. godini u odnosu na prethodnu povećan sa 53 na 57 posto (1999. godine iznosio je 43, a u 1998. 32 posto). Dok je ukupna aktiva banaka regije povećana 20 posto, na 349 milijarde eura, ukupna aktiva stranih banaka povećana je 34 posto, na 207 milijardi eura. Porast udjela stranih banaka na bankarskom tržištu ponajviše je potpomognut rastom njihovog udjela na hrvatskom bankarskom tržištu (na 82 posto 2001.), 18 postotnom rastu na slovenskom (sa 15 na 33 posto), te 11 postotnim rastom na češkom tržištu (sa 67 na 78 posto). Hrvatska je tako, među devet promatranih zemalja u regiji (Poljska, Češka, Mađarska, Slovačka, Slovenija, Rumunjska, RH, Ukrajina i Bugarska), po podacima Bank Austrije, zauzela prvo mjesto po udjelu stranog vlasništva u bankarskom sektoru. Slijede Češka, Slovačka (75 posto), Bugarska (70 posto), Mađarska (61 posto) te Poljska (51 posto). Manje od polovice domaćeg bankarskog sustava u stranom je vlasništvu samo u Rumunjskoj (39 posto), Sloveniji i Ukrajini (7 posto). Kako je razdoblje privatizacije u regiji uglavnom pri kraju, analitičari Bank Austrije očekuju novi val konsolidacije - dok neke banke nastavljaju sa širenjem, dio međunarodnih banaka već se počeo povlačiti s tržišta. Kao primjer navodi se povlačenje Bayerische Landesbanka iz Riječke banke, jedne njemačke banke