ZAGREB, 25. srpnja (Hina) - Do konca godine trebalo bi ozakoniti reforme javne uprave, sudstva, tržišta rada, obrazovanja, zdravstva i druge reforme nužne za povećanje konkurentnosti i ubrzanje rasta gospodarstva, poručili su danas
predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i triju sindikalnih središnjica.
ZAGREB, 25. srpnja (Hina) - Do konca godine trebalo bi ozakoniti
reforme javne uprave, sudstva, tržišta rada, obrazovanja,
zdravstva i druge reforme nužne za povećanje konkurentnosti i
ubrzanje rasta gospodarstva, poručili su danas predstavnici
Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i triju sindikalnih središnjica.
#L#
Zajednički prijedlog tih reformi predstavili su na konferenciji za
novinare predstavnici HUP-a, te Saveza samostalnih sindikata
Hrvatske (SSSH), Udruge radničkih sindikata Hrvatske (URSH) i
Hrvatske udruge sindikata (HUS).
Dokument, u kojem se precizira 11 potrebnih reformi i rokovi za
njih, usuglašen je prošli petak i odmah nakon toga poslan mandataru
Vlade Ivici Račanu. Bitno je da i novoj Vladi, u pripremi programa,
budu poznati i stavovi dva socijalna partnera oko važnih pitanja,
istaknuo je glavni ravnatelj HUP-a Željko Ivančević.
I poslodavci i sindikati zamjeraju, naime, politici da je u zadnje
vrijeme pokazala nesposobnost da se ozbiljno suoči s teškim stanjem
u gospodarstvu i da je preokupirana sama sobom.
Vlada dvije i pol godine uzaludno luta u traženju reformi i rješenja
za teške gospodarske i socijalne probleme, kazao je predsjednik
URSH-a Boris Kunst. "Ova Vlada koja se dvije i pol godine odmarala u
novom sazivu bi se trebala prihvatiti posla, konačno bi se trebali
pomaknuti s nule", poručio je Kunst, ističući da bi Vlada
predloženi dokument trebala ozbiljno shvatiti.
U zajedničkom programu reformi poslodavci i sindikati ističu da bi
sve reforme trebalo ozakoniti do konca godine, a daju i rokove za
njihovo predstavljanje.
Tako bi do 1. listopada javnosti trebala biti predstavljena i
reforma tržišta rada kojom bi se otklonile prepreke većoj
fleksibilnosti u politici zapošljavanja, te povećala mobilnost na
tržištu rada.
Na novinarsku primjedbu da je ta točka vrlo načelno postavljena,
Kunst i predsjednik HUS-a Zdenko Mučnjak ističu da je zajedno s
poslodavcima zaključeno da reforma tržišta rada nije jedino
rješenje za povećanje konkurentnosti gospodarstva. U slučaju
prihvaćanja svih mjera bit će moguće razgovarati i o
fleksibilizaciji tržišta rada, kazao je Mučnjak.
Poslodavci i sindikati u programu reformi ističu potrebu fiskalnih
prilagodbi. Fiskalna politika mora u razdoblju 2003.-2005.
osigurati smanjenje deficita te duga opće države na održivu razinu.
Deficit opće države u idućoj godini treba smanjiti na 5,5 posto BDP-
a, u 2004. na 5 posto, a u 2005. na 4,5 posto BDP-a, dok bi se javni
dug, uključivo i državna jamstva, u tom razdoblju trebao smanjiti
ispod 50 posto BDP-a, ističe se u dokumentu.
U dokumentu se preciziraju i potrebni rokovi, pa bi tako do početka
listopada trebale biti predstavljene reforme sustava socijalne
pomoći, programa nastavka mirovinske reforme, te reforme sudstva.
Do 1. studenog traži se pak predstavljanje programa reforme javne
uprave koji bi morao obuhvatiti i smanjenje broja ministarstava,
ukidanje nepotrebnih institucija, decentralizaciju.
Isti je rok dan i za predstavljanje reforme zdravstva, reforme
sustava državnih poticaja, privatizacije javnih poduzeća,
programa poticanja ulaganja i izvoza, reforme obrazovanja,
znanosti i poticanja tehnološkog razvoja.
Poslodavci i sindikati očekuju da u pripremi i realizaciji reformi
surađuju sva tri socijalna partnera. Vlada treba više uvažavati
druga dva socijalna partnera, a zemlje koje su tako radile, kao
Irska, Portugal i Finska pokazale su da se tako može postići cilj,
kazala je predsjednica Sindikata trgovine Ana Knežević u ime SSSH.
(Hina) bn ds