RU NG 24. VII. 2002. FRANCUSKI ZRAKOPLOVI RUSIJI

RUSIJA NEZAVISIMAJA GAZETA 24. VII. 2002. Francuski poljubac 'Posao između 'Aeroflota' i 'Airbusa' još jedanput je dokazao da Europa ima u Rusiji partnera samo ako partnerstvo nosi gospodarsku korist, piše Vadim Solovjev. Jedan od rezultata susreta francuskog predsjednika Chiraca i ruskog V. Putina jest potvrda dogovora o kupovini američkih zrakoplova, koja je u Rusiji izazvala buku. 'Aeroflot' će kupiti 18 srednjopružnih A-320 za 600 milijuna dolara. Tom je poslu prethodila oštra konkurentska borba kako je i rečeno na konferenciji za tiska dvaju predsjednika. Lobisti ruskog avio- industrije optužuju Putina za nedovoljno domoljublje. Kao, umjesto toga da natjeraju 'Aeroflot' na kupnju domaćih zrakoplova, poglavar pomaže Europljanima da zarade. Ali to je samo na prvi pogled tako. Nema osove ne povjerovati predsjedniku da je zrakoplovni prioritet Rusije također u razvoju domaćega zrakoplovstva, koje se sastoji od 1,5 tisuća izvoženih zrakoplova, kojima treba zamjena. Tih 18 francuskih ne će značiti novo vrijeme u zrakoplovstvu, ali će poslužiti kao jarbol prema kojemu će se ravnati avioindustrija. Uz to, kupovina je obavljena za dvije trećine cijene - 33,3 milijuna umjesto 55 milijuna po zrakoplovu. Ali ni to nije sve. Riječ je i o svemirskoj suradnji Europe i Rusije. 'Rossaviokosmos' će uskoro priopćiti kako je osvojio novo tržište koje se mjeri u milijardama dolara, kazao je francuski veleposlanik u RF. Prošle je godine potpisan i dogovor o strateškom partnerstvu po kojemu Europski zračnosvemirski i obrambeni koncern ulaže u Rusiju 2,1 milijardu dolara za sljedeće desetljeće. Posao sa zrakoplovima bez sumnje će potaknuti Europu da ubrza i svemirsku suradnju. Ali najvažnije je to da s ovim poslom Rusija i Europa bacaju rukavicu izazova SAD-u, koji drži 60-80 posto tog tržišta, dok na Rusiju otpada jedan posto. Pretpostavke za to su već u činjenici da europski 'Starsem' već lansira s ruskog kozmodroma u Bajkonuru, a to će se i nastaviti. Postoji i konkretni projekt lansiranja ruskih raketa-nosača 'Sojuz' s kozmodroma Kuru u Francuskoj Gvajani. Ruski stručnjaci predviđaju prva lansiranja za tri godine, što ne će značiti odmah preraspodjelu svemirskoga tržišta, ali se suparništvo Europe i Amerike time zaoštrava. Po ocjeni francuskog veleposlanika Blanchemaisona, Chirac je učinio strateški izbor 'vrlo važan za budućnost'. Europa želi imati svoju svemirsku i avio-industriju, koja bi bila konkurentna, na svjetskoj razini, a za to joj je potreba Rusija. Tako je predsjednik Putin postigao dvostruki dobitak: 'Aeroflot' može osvajati nove pruge u Stari Svijet, bez obzira na nova ograničenja o buci, dok zračnosvemirski segment ruske industrije stječe ugled s novim sporazumom s Europom. U cjelini, ruska industrija stječe mogućnost razvoja visokih tehnologija, s dugoročnom perspektivom. Napokon, rusko-američki odnosi stječu novu nijansu: Moskva je pokazala da je sposobna pojačati napore s europskim državama u konkurenciji s novim Svijetom, piše Vadim Solovjev.