NJ 24. VII. WELT: U ČEŠKOJ VELIKI PORAST OGNJIŠTARA

NJEMAČKA DIE WELT 24. VII. 2002. Prag očekuje teška borba protiv euroskeptika "(...) Birokrati u dalekom Bruxellesu namjeravaju Česima propisati da svoju oporu šljivovicu preimenuju u običnu rakiju želi li Češka ući u EU. Napokon, šljivama je dodan industrijski alkohol što nije u skladu s normama EU, ističu u Bruxellesu. Česi pak gunđaju da zavidne uskogrudne birokrate u EU očigledno ne zanima podatak da moravska šljivovica već stoljećima ima status kulturnog dobra. No, polako: nijedan ilegalni privatni proizvođač šljivovice neće zbog Bruxellesa uistinu i nalijepiti novu etiketu na svoje bočice prije no što odu u trgovinu. Usprkos tome, to je pitanje postalo predmetom žestokih rasprava. I to više nego prednosti pristupa Češke EU - koje nisu poznate gotovo nijednom Čehu. Ta bi okolnost mogla još uroditi negativnim posljedicama. U svakom slučaju, vladajući u Pragu očekuju s određenom primjesom užasa referendum na kojem bi 2003. g. u njihovoj zemlji trebala biti donesena odluka o (ne)pristupu EU. Redovite ankete već dugo ne pokazuju nominalnu većinsku potporu integraciji u europsku zajednicu. Trenutno samo 42 posto Čeha priželjkuje članstvo u EU. Gotovo je podjednak postotak građana Češke neodlučan te buduću socijal-liberalnu vladu pod vodstvom premijera Vladimira Spidle očekuje puno posla. Doduše, buduća je vlada brzi pristup Češke EU uvrstila u sam vrh svoje liste prioriteta ali njezini su protivnici moćni. Na prvom mjestu valja istaknuti češku oporbu koja u parlamentu zaostaje za proeuropskom vladom samo za jedan glas. Euroskeptičnim stavom posebno se ističe konzervativan ODS bivšeg premijera Vaclava Klausa, koji je svojedobno sam podnio zahtjev za pristupom Češke u EU - konkretno to vrijedi za vodstvo te stranke. Naime, ono je već prošle godine predstavilo radni dokument koji maksimalno preferira slobodnu zonu europske trgovine ali ne i političku zajednicu s eventualnim federativnim primjesama. Time bi Češka došla pod njemačku čizmu, tvrde u ODS-u. Istodobno euroskeptici u toj stranci marljivo ignoriraju činjenicu da bi Češka bez njemačkih ulaganja danas već vjerojatno bankrotirala. U stranci tu izvjesnost drugačije formuliraju. Nijemcima sada kroz EU pada u krilo ono što nisu dobili u drugom svjetskom ratu. Doduše, upravo je biračka klijentela ODS-a najviše zainteresirana za pristup Češke EU i ta okolnost ulijeva nadu proeuropskim snagama: naime, velika većina poduzetnika glasala je za građansku stranku. ODS bi dobio još i više glasova da njegovo vodstvo nije vodilo besprizornu predizbornu borbu, čiji su protunjemački i protueuropski naglasci iritirali stalne birače, tjerajući na kraju vodu na mlin samo ortodoksnim komunistima. Naime, i oni se - uz malobrojne iznimke - protive pristupu EU. Što se tiče sadržaja, Česi poštuju raspored na svom putu do pristupa EU. U pregovorima je dovršeno 25 poglavlja a ostala će biti riješena do kraja ove godine pod danskim predsjedateljstvom u EU. Doduše, najteža poglavlja tek predstoje - primjer je poljoprivreda. Budući da Spidlina vlada mora voditi računa o spomenutom referendumu, nazire se mogućnost mukotrpnog natezanja s Povjerenstvom EU. Prag baš i ne pokazuje bezgranično razumijevanje za neto-platišu Njemačku, koja se navodno nalazi na pragu osiromašenja. 'Sve je to puka galama njemačke predizborne borbe', ističu u Pragu. 'Nijedna zemlja neće više profitirati od proširenja EU na istok od Njemačke', napominju Česi. Berlin će na kraju morati popustiti ne bude li htio izgubiti vjerodostojnost, tvrdi Prag. No, i Prag mora riješiti još podosta domaćih zadaća. Češka još poprilično šepa kada su u pitanju zakoni o tržišnom natjecanju, zaštita intelektualnog vlasništva, decentralizacija, financijska kontrola i borba protiv korupcije. Što se tiče privrede, Česi su na konju. Iako jako ovise o izvozu na Zapad, dosada su se pokazali relativno imunima na pad konjunkture na glavnim tržištima. Preostaje politički problem: odnos prema Benešovim dekretima. Europski je parlament 'uzeo na znanje' nedavno jednoglasno priopćenje donjeg doma češkog parlamenta koje je uvelike podsjetilo na vremena realsocijalizma. Po tom priopćenju spomenuti dekreti o oduzimanju imovine i građanskih prava ne mogu više poslužiti kao osnova za stvaranje novih pravnih odnosa. No, parlament EU vjerojatno ipak ne vjeruje baš toliko u navodan mir. U Strassburgu su poručili da će konačno stajalište o toj temi donijeti tek nakon što im bude podastrta ocjena nezavisne instance. Bude li ta ocjena obuhvatila i kritiku ipak diskriminirajućih elemenata u češkom pravnom poretku, češka će se vlada ponovno suočiti s teškom zadaćom. U svakom slučaju, češka oporba vreba takvu situaciju. Budućeg ministra vanjskih poslova Cyrila Svobodu iz redova kršćanskih demokrata oporba ionako smatra 'sumnjivim', držeći da bi u slučaju krize mogao 'izdati' 'nacionalne interese'", prenosi na kraju priloga Hans-Joerg Schmidt.