RU NG 23. VII. 2002. KALINJINGRAD

RUSIJA NEZAVISIMAJA GAZETA 23. VII. 2002. D. Rogozin: Moskva ne trguje načelima Kalinjigradsko pitanje nije predsjednikova politička igra ni kapric MVP-a, izjavljuje specijalni predstavnik za Kalinjingradsku oblast ruskog predsjednika Dmitrij Rogozin, koji se sprema predstaviti predsjedniku Putinu program djelovanja s političkim i tehničkim preporukama, piše Marina Kalašnikova. - Zašto je kalinjingradsko pitanje Putinu postalo jedan od političkih prioriteta? = Nismo mi izmislili to pitanje. Niti je ono njegova politička igra, a ni kapric MVP-a Rusije. Problem proistječe iz Ustava RF-a, koji predviđa političku odgovornost za čvrstu zaštitu teritorijalne cjelovitosti Rusije te prava i sloboda naših državljana. Udarati u bubnjeve psihološkog rata, sad je prerano, a nadam se i kasnije. Čemu specijalni predstavnik, zar će biti i problema na koje ne mogu odgovoriti sadašnje ustanove? = Ne mogu komentirati tu predsjednikovu odluku, koja ima strateško značenje za budućnost ruske države. Neki nadnevci su nam važni: summit Rusija-EU u Kopenhagenu u studenom, uvođenje viza za Litvu u kopnenom tranzitu za Kalinjingrad od 1. siječnja 2003, uvođenje viza za Poljsku 1. srpnja 2003. Problem traži jasnu koordinaciju raznih struktura izvršne i zakonodavne vlast: parlamentarna diplomacija može pomoći. Imam u vidu Europski Parlament i OESS, gdje vodim izaslanstvo Federalnog vijeća Rusije. Vijeće Europe je domovina sporazuma, koje obuhvaća 44 zemlje povezane na temelju prava na slobodu kretanja i poštivanje suvereniteta. - S kim u 'konzervativnom valu' Europe ruski političari nalaze zajedničke interese? = Važni su nam Francuzi, već zato što Jacques Chirac, koji postiže ozbiljnu većinu na izborima i ima jake pozicije u senatu i nacionalnoj skupštini, predlaže čvrstu bazu za prihvaćanje samostalnih odluka. Uskoro će se raspetljati odnos snaga i u Njemačkoj. - A kakve se pripremaju izmjene u zakonodavstvu? = Pripremamo izmjene, jer je na primjer izvan Rusije ostalo 25 milijuna putovnica. Skratit ćemo proces zamjene putovnica - do 31. prosinca 2003. godine. Ni mi ne želimo da se kroz Kalinjingrad promeću osobe koje se nalaze pod istragom. Mislim da moramo s EU-om ustanoviti dvostruku kontrolu na granicama. Schengenske vize ništa ne rješavaju, jer se Europljani žale da se kod njih uspostavio ruski kriminal. Postoji 20 zemalja izvan Schengenskog sporazuma, čiji građani imaju pristup u Schengensku zonu: Nikaragva, Malezija, Salvador... Mi znamo da na primjer razina kriminala u Kalinjingradu ne prelazi onu u Litvi. - Kakve ćete mjere poduzeti u slučaju negativnog raspleta pregovora? = Razne mjere. Već je riješeno pitanje alternativnih transportnih putanja. To nije tehničko pitanje, kako ističu Europljani, nego političko. I ako Europa smatra da su sigurnost i ljudska prava ideologija XXI. stoljeća, onda smo mi posve spremni s EU-om utvrđivati načine osiguranja i poštivanja prava. - A pitanje širenja NATO-a i američki interesi? = Ako baltičke zemlje uđu u NATO, onda će to značajno promijeniti odnos snaga na sjeveru Europe. To što baltičke zemlje nisu ni u Dogovoru o običnim europskim oružanim snagama, nema izravnog značenja za Kalinjingradsku oblast, budući da mi vodimo dijalog s EU-om. Ali te su zemlje i kandidati za NATO. Pojavljuje se zato pitanje vojnoga transporta, kojeg zasad s Litvom nema, kao i transporta opasnih tvari. Ako Litva uđe u NATO, moći se gledati na vojni tranzit u okviru svojih dogovora s Rusijom, ali i iznenada izjaviti da je to tranzit kroz NATO. - A sami Kalinjingrađani? Poznato je da oni radije teže Europi nego 'velikoj zemlji'. = To vam je vezano za ekonomiku. Poći u susjednu Poljsku i Litvu puno je jeftinije i jednostavnije, nego po tranzitnom putu u Moskvu ili Sankt-Peterburg. O tome razmišljam s vladinim odborom koji vodi Hristenko i spremamo svoje prijedloge o olakšanju i jeftinijem putu za njih, posebno mladež, kako bi upoznala svoje prijestolnice i svetinje svoje Domovine.