RU NG 22. VII. 2002 TURSKA-KURDI-IRAK.

RUSIJA NEZAVISIMAJA GAZETA 22. VII. 2002. Turska zazire od američkih vojnih planova Premijer Truske Bulent Ecevit je na državnoj televiziji izrazio svoje strahove u povodu moguće vojne operacije protiv Iraka. On je istaknuo kako Bagdad ima vrlo značajan vojni i gospodarski potencijal, piše Aleksej Andreev. Premijer sumnja da vojna operacija može obvezno donijeti povoljne rezultate, nego da će se negativno odraziti na gospodarski oporavak Turske. Istodobno će pomoći stvaranje kurdske države na sjeveru Iraka. Turski je vođa pozvao Washington da provede intenzivne konzultacije s Ankarom o pitanju primjene na Bagdad nekakvih vojnih mjera, koje mogu izmijeniti regionalnu političku ravnotežu. Prošlog je tjedna američki zamjenik ministra obrane pokušao u Ankari dobiti tursku potporu planovima za invaziju na Irak. Ecevit nije poricao da su dotaknuli u pregovorima i pitanje razne turske pomoći Amerikancima u vrijeme akcije, poput pozadinske opskrbe, premda nije potvrdio moguću predaju na uporabu Amerikancima vojno- zračne baze Incirlik. Što se tiče kurdskog pitanja, pretpostavlja se da Ecevit hini. Regionalna uprava Iračkog Kurdistana više puta je odbijala optužbe o namjeri stvaranja samostalne države, uvjeravajući sve da čuvaju cjelovitost Iraka, a da se zauzimaju za pretvorbu zemlje iz unitarne u federativnu. Ali Tursku više zabrinjava aktivizacija kurdskog pokreta u Turskoj, koju vodi nelegalna Radnička stranka Kurdistana i srodne joj organizacije. Aktivisti RSK-a, kako je poznato, ne mogu se oporaviti od uhićenja svojega vođe Abdulle Ocalana 1999, nakon čega su se rasplamsale unutarstranačke borbe. Moguće borbe u kurdskim područjima susjedne zemlje mogle bi im rasplamsati ratnički duh. Istodobno zaoštravanje stanja oko Iraka može srušiti Ecevitove pokušaje da prevlada političku krizu, koja stavlja pod pitanje utemeljenost vlade. Turski premijer već ima 77 godina, ima i ozbiljnih problema sa zdravljem (Parkinsonova bolest uz neke popratne teškoće), ali ne kani dati ostavku. Poslije masovnog bijega zastupnika iz njegove Demokratske lijeve stranke Ecevit je sačuvao 94 mjesta u parlamentu, koji ima 550 mjesta. Zato je premijer morao pristati na prijevremene parlamentarne izbore u studenom. Oporba se još oštrije postavlja prema američkoj akciji u Iraku, nego sam premijer. Prekid gospodarskih odnosa sa susjednom zemljom, neizbježan u slučaju rata, neumitno će dovesti u pitanje ispunjenje programa MMF-a koji ima 'izvući' tursko gospodarstvo iz recesije i poboljšati zbliženje Ankare s Europskom Unijom.