AU 22. VII. DS: EUROPA BI SE MOGLA VRATITI I U 19. STOLJEĆE?

AUSTRIJA DER STANDARD 22. VII. 2002. Europa je tek napola dovršena "'Drug velikih bossova' privukao je pozornost - prije nekoliko dana njemački kancelar Gerhard Schroeder predbacio je Povjerenstvu EU 'neprimjereno snažne neoliberalne tendencije'. Izjavio je da je kod 'profesora' u Povjerenstvu primijetio 'neobičan pristup koji premašuje čak i američki neoliberalizam'. Time je kancelar aludirao u prvom redu na povjerenika EU za zaštitu tržišnog natjecanja Marija Montija, koji mu nije dugo ostao dužan, naglasivši da su Njemačkoj jako potrebne reforme. Time se sve jasnije naziru obrisi sukoba koji se odavno vodi u Bruxellesu ali ne samo tamo. Naime, taj je sukob dublji i dugotrajniji no što mnogi žele priznati. To se pokazalo, između ostalog, i ovog vikenda kada je na ulice Genove izišlo 120 tisuća ljudi, podsjetivši na veliku demonstraciju protiv posljedica neobuzdane globalizacije tijekom koje je prije godinu dana ubijen mladi Talijan Carlo Giuliani. Najnoviji istup Gerharda Schroedera pokazuje da kritičari 'ubilačkog kapitalizma' nisu ljevičarski izazivači kaosa koji ne znaju ništa o svijetu ni o privredi. Ovih je dana čak i Alan Greenspan, kojeg neki Europljani smatraju čuvarem neoliberalnog Graala, upozorio na moguće posljedice 'ubilačkog kapitalizma'. To nije nimalo čudno budući da zahvaljujući raznim skandalima u američkom gospodarstvu Greenspan danas izbliza doživljava posljedice onoga što se naziva apsolutnim primatom gospodarstva nad politikom. Ta bi okolnost trebala natjerati Europu na razmišljanje. Pitanje je vodi li dominantna ideologija proteklih desetljeća prema onome što su utemeljitelji EU svojedobno proglasili svojim ciljem: riječ je o stvaranju mirnog kontinenta na kojem će ljudi živjeti u blagostanju. Taj su cilj željeli postići ekonomskim metodama, i to na temelju ispravne procjene da će privredne spone najprije odvratiti ljude od međusobnih napada koji bi, na kraju krajeva, naštetili i njima samima. Taj argument vrijedi i danas. No, ispravno je i opažanje da je u Europi nešto 'krenulo po zlu'. To jasno pokazuju, između ostalog, i rezultati najnovijih izbora koji su urodili jačanjem desno- nacionalističkih, antieuropskih snaga. Građani članica EU osjećaju da je ujedinjenje uspješno provedeno u sferi privrede kroz realizaciju zajedničkog europskog tržišta i uvođenje eura ali danas postavljaju pitanje: zar je to sve? Opravdano se inzistira na ispunjenju drugog dijela europskog obećanja - na uspostavi demokratski ustrojene socijalne unije koja će slijediti načela pravne države. Motor procesa formiranja demokratske socijalne unije jest Konvent EU, koji su šefovi država i vlada formirali na sastanku na vrhu u Laekenu krajem 2001. g. budući da nisu znali kako dalje. Najvažniji je cilj Konventa EU preustrojstvo EU koje će tu europsku zajednicu približiti građanima. Već ove jeseni bit će predstavljeni prvi prijedlozi ustava, usmjereni na realizaciju navedenog preustrojstva. Ciljevi su transparentnost, otvorenost prema javnosti i uspostava demokratskog legitimiteta za sva tijela EU. Nadalje, cilj je i pružanje mogućnosti građanima Europe da u potpunosti ostvare svoje prava. Zato je i postavljen zahtjev za uključivanjem Povelje o temeljnim pravima u Europski ustav. Ostane li Europa tek nedovršeni torzo, građani će je još više odbijati. U tom slučaju vizija ujedinjene Europe ne bi postala stvarnost već bi ponovno nastupilo razdoblje procvata nacionalnih država nalik onom u 19. stoljeću - sa svim pripadajućim konzekvencama", upozorava Katharina Krawagna-Pfeifer.