AU 22. VII. APA: PREDJSEDNIČKI IZBORI U SRBIJI

AUSTRIJA APA 22. VII. 2002. Srbija: Labuš službeno objavio kandidaturu za predsjedničku dužnost "U ponedjeljak je potpredsjednik jugoslavenske vlade Miroljub Labuš i službeno objavio svoju kandidaturu na predsjedničkim izborima koji će u Srbiji biti održani 29. rujna. Njegovu kandidaturu podupire skupina beogradskih stručnjaka 'G-17 plus' čiji je vodeći član stručnjak za nacionalnu ekonomiju. Već nekoliko tjedana skupina stručnjaka, koja je odigrala važnu ulogu na jugoslavenskim predsjedničkim i parlamentarnim izborima 2000. g., kada su pobijeđeni tadašnji predsjednik Slobodan Milošević i njegova Socijalistička stranka, intenzivno nastoji steći naklonost mladih birača pod parolom 'Kako posao ne bi ostao neobavljen'. Za Labuša očekivana potpora vladajuće koalicije, Demokratske oporbe Srbije (DOS), okupljene oko premijera Zorana Đinđića, trebala bi biti potvrđena tek sljedećih dana. Čini se, doduše, da nema nikakve sumnje da će Đinđić uistinu poduprijeti svog nekadašnjeg dugogodišnjeg zamjenika u Demokratskoj stranci. Doduše, još nije isključena ni mogućnost da manje stranke u sastavu DOS-a istaknu i vlastite kandidate za predsjedničku dužnost. Labuš, koji je bio uspješan posebno u pregovorima Beograda i međunarodnih financijskih institucija o otpisu dugova, namjerava staviti naglasak na politiku reformi. Poboljšanje i dalje niskog životnog standarda moguće je tek uz nstavak politike reformi, vjeran je svojoj reformskoj politici 55-godišnji stručnjak za nacionalnu ekonomiju. Za početak sigurno može računati na potporu srednjeg sloja koji se ponovno počeo formirati. U taj sloj spadaju intelektualci kojima je preokret od prije točno dvije godine već donio lagano poboljšanje životnog standarda i profesionalne perspektive. No, Labuš će se tek morati potruditi da stekne i naklonost industrijskih radnika, koji su u velikom broju u okviru procesa privatizacije suočeni s otkazima. U anketama Labuš već dugo kao najpopularniji srpski političar zauzima drugo mjesto - odmah iza saveznog predsjednika Vojislava Koštunice. Šef jugoslavenske države, kojeg i dalje smatraju najizglednijim kandidatom za predsjedničku dužnost, namjerava još pričekati s odlukom o uključivanju u izbornu utrku. Jedan čelni dužnosnik njegove Demokratske stranke Srbije (DSS) izjavio je u nedjelju da će Koštunica možda donijeti svoju odluku tek kratko prije isteka roka za podnošenje kandidatura 8. rujna. Takva je taktika vjerojatno motivirana s više razloga. S jedne bi strane do tog roka trebao biti usvojen i novi ustav preustrojene jugoslavenske federacije, čime će Koštunica obaviti jednu od svojih najvažnijih zadaća na saveznoj razini. Očuvanje zajedničke srpsko-crnogorske države vjerojatno će donijeti pokoji glas saveznom predsjedniku, koji od samog početka nastupa u ulozi legalista. S druge pak strane Koštunica, koji ne može ponuditi jasan program reformi, želi izbjeći negativne posljedice dosada najveće afere, koja još uvijek potresa DOS. Naime, istražno povjerenstvo srpskog parlamenta, čije sjednice Koštuničina stranka već neko vrijeme bojkotira, trebalo bi ispitati optužbe nekadašnjeg načelnika glavnog stožera oružanih snaga Nebojše Pavkovića da su suradnici šefa jugoslavenske države u lipnju prošle godine planirali vojnu pretragu prostorija srpske vlade. Povjerenstvo bi trebalo dokončati rad do kraja kolovoza, što će DOS-ovu bloku, okupljenom oko premijera Đinđića, pružiti mogućnost da bar neizravno upotrijebi aferu Pavković i u predizbornoj borbi. Sam Labuš ostao je kao stručnjak u saveznoj vladi izvan afera na srpskoj političkoj pozornici. Doduše, negativne točke u javnosti donijela mu je u lipnju prošle godine odluka vlade o suradnji sa sudom UN za ratne zločince. Već nekoliko dana kasnije ustavni je sud tu odluku stavio van snage a Labuš se neko vrijeme čak suočavao s prijetnjama pristaša Slobodana Miloševića da će ga ubiti. Koštunica, koji je stekao status umjerenog nacionalista, moći će u predizbornoj borbi računati i na potporu nekih bivših Miloševićevih pristaša. U prvom će krugu njegova vodeća pozicija vjerojatno biti razvodnjena velikim brojem predsjedničkih kandidata desnice dok Labuš kao reformski političar zasada nema protivnika koji bi uživao naklonost iste skupine birača", napominje novinar na kraju priloga.