AU 19. VII. APA: TURSKA NIJE ODUŠEVLJENA RATOM PROTIV IRAKA

AUSTRIJA APA 19. VII. 2002. Turska se nevoljko priprema za rat protiv Iraka "Usred gospodarske i krize vlade Turska se mora pripremati za rat u neposrednom susjedstvu. Prilikom posjeta Ankari zamjenik američkog ministra obrane Paul Wolfowitz jasno je sigunalizirao da je Washington čvrsto odlučio svrgnuti šefa iračke države Sadama Huseina. Kao bliska saveznica Washingtona i susjeda Iraka Turska je gotovo automatski uključena u operaciju - htjela ona to ili ne. Zato je Ankara odlučila izvući maksimum iz aktualne situacije - u slučaju rata poslat će svoje postrojbe u sjeverni dio Iraka kako bi tamo spriječila nastanak kurdske države; Ankara već pojačava svoje postrojbe na granici. Wolfowitz je u Ankari dobio jasno 'da' Turaka na mogući napad na Irak. No, turska strana nije jasno zanijekala ni načelne dvojbe kada je u pitanju vojni udar na susjednu zemlju. Naprotiv, tursko političko i vojno vodstvo odlučilo je iskoristiti vlastite 'legitimne interese' u sukobu u Iraku, koje je američka vlada u međuvremenu i službeno priznala, kao i strateški važan položaj Turske za postavljanje određenih uvjeta. Među njih spada i zahtjev da SAD otpišu Turskoj oko četiri milijarde dolara dugova iz kupovine oružja. Nadalje, u razgovoru s Wolfowitzom turski ministar gospodarstva Kemal Derviš jasno je dao do znanja da će u slučaju rata Turska, već sada najveći vjerovnik Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), trebati novu pomoć. Turska vlada navodi da su sankcije koje je UN uveo protiv Iraka nanijele zemlji gospodarsku štetu u vrijednosti 50 milijardi dolara. Nadalje, u slučaju novog rata Ankara strahuje od izostanka turista - a turizam je s prihodima koji premašuju deset milijardi dolara godišnje najvažniji izvor deviza za Tursku. No, Ankara ne formulira samo gospodarske već i političke i vojne zahtjeve. Kategorično odbijanje formiranja kurdske države na sjeveru Iraka nakon pada Sadama Huseina već je kod Amerikanaca urodilo plodom. Prilikom posjeta Turskoj Wolfowitz je izjavio da se Kurdi, nastanjeni na sjeveru Iraka, 'srećom' smatraju sastavnim dijelom novog, demokratskog Iraka. Kako bi bila sigurna da se Kurdi na kraju ipak neće osamostaliti te kako bi mogla sudjelovati u pretresanju opcija za budućnost Iraka bez Sadama, turska vojska priprema angažman vlastitih postrojbi preko 330 kilometara duge granice u susjednoj zemlji. U pograničnim pokrajinama Mardin, Sirnak i Hakkari vojska je proteklih dana pojačala svoje postrojbe koje bi trebale jamčiti da Tursku neće iznenaditi eventualna iznenadna vojna akcija Sadama Huseina. Osim toga, Wolfowitz je u Ankari s turskom vladom i vojskom dogovorio da će Turska biti obavještavana o najnovijem stadiju izrade planova o Iraku u Washingtonu. Turska vlada ne želi jednog dana iz novina doznati da je rat počeo. U zamjenu za spremnost Washingtona da Turcima dopusti virenje u njegove karte, da po potrebi otvori svoju lisnicu za Tursku i da vodi računa o turskim interesima u Iraku, Ankara je sada očigledno spremna aktivnije podupirati Amerikance. Tako se Turci postupno privikavaju na pomisao da će Sjedinjenim Državama dopustiti da stacioniraju svoje vojnike na turskom teritoriju. Dosada je Ankara u pravilu odbijala tu mogućnost. Već je podulje vrijeme jasno da SAD smiju koristiti bazu Incirlik i razna druga uporišta ratnog zrakoplovstva na jugu Turske za napadačke letove u Iraku. Usprkos svemu tome, Turskoj bi ipak bilo najdraže kada bi rat ipak mogao biti otklonjen. U petak je glasnogovornik turskog predsjednika Ahmeta Necdeta Sezera ponovno pozvao Iračane da postignu dogovor s UN o povratku inspektora za oružje. No, nada Ankare da će ipak uspjeti spriječiti sukob svakim danom sve više kopni. Zato je predsjednikov glasnogovornik Tacam Ildem u službenom iznošenju stava proteklog petka jasno dao do znanja da se Ankara priprema za 'sve mogućnosti': 'Ako se SAD odluče za operaciju u Iraku, Turska će, naravno, misliti na vlastite interese'", prenosi novinar na kraju analize.