FRA-LE MONDE 20.-21.7.02. CHIRAC PODUPIRE RUSE U ČEČENIJI

FRANCUSKA LE MONDE 20.-21.VII.2002. G. Chirac i Čečenija "Mislimo li doista da je Kavkaz, kao što je sjajno pokazao Alexandre Dumas, sastavni dio Europe, onda moramo priznati da smo danas - u vlastitoj kući - svjedoci jednog od najkrvavijih sukoba nakon Drugog svjetskog rata. Uskoro će se navršiti tri godine otkako je Rusija počela uništavati čečenski narod kojeg je zlostavljao još Staljin, odlučivši ga protjerati u srednju Aziju. Sve je već rečeno o tom razornom pothvatu kojeg je još u kolovozu 1999. Vladimir Putin, tadašnji premijer Borisa Jeljcina na umoru, prikazao kao 'protuterorističku operaciju'. Tu su kukavnu retoričku krinku tada oštro napali Sjedinjene Države i Europa, ponajprije Francuska Jacquesa Chiraca. Ona nije mogla prikriti masovne zločine ruske vojske, sustavno nasilje nad civilima, grabež, mučilišta, silovanja, kao ni trgovanje truplima, oružjem i naftom koje su sustavno organizirali ruski generali. Međutim, takvo tumačenje danas preuzima Francuska. Zaboravljajući kritike koje su dovele do gotovo potpunog zamrzavanja veza između Pariza i Moskve, Jacques Chirac je doputovao u Soči kako bi Vladimiru Putinu pružio posvemašnju potporu u dvjema najosjetljivim točkama. Prvo, kako bi opravdao ruske vojne operacije u ime sveopće borbe protiv terorizma: 'Francuska bezuvjetno osuđuje svaki teorirstički čin', rekao je smjerajući na čečenske separatiste. Zatim, kako bi odobrio maškaradu od političkog procesa za koji g. Putin kaže da ga provodi: 'Jedini prihvatljiv odgovor je odgovor političke naravi i mislim da se s time počelo'. Takvo prihvaćanje ruskih stajališta jest porazno. Svatko znade, a osobito zapadni čelnici, da se rusko barbarstvo u Čečeniji nastavlja. Zapadni su novinari još uvijek sučeljeni s blokadom. Svakog tjedna pogiba petnaest do dvadeset ruskih vojnika, vojne operacije čišćenja provode se svakodnevno, kao i otimice i 'nestanci'. U Ingušetiji koja graniči s Čečenijom, gotovo dvjesto tisuća izbjeglica živi u užasnim uvjetima. G. Chirac sigurno znade za to nasilje. Također ne može a da ne zna da nema nikakvih političkih pregovora, dok separatističku republiku tlači osamdeset tisuća vojnika čije povlačenje, redovito najavljivano, nikada nije ni počelo. 11.IX., borba protiv terorizma i novi savez Rusije s SAD-om, u Chiracovim očima, opravdavaju činjenicu da Francuska danas podupire sramotan rat. No postoje razlozi zbog kojih se treba izdignuti iznad računice koja se smatra stateškom. To je 1984. učinio predsjednik Mitterrand kada je, održavši govor u Kremlju, preuzeo obranu profesora Saharova uime Francuske, zemlje ljudskih prava", piše u uvodniku lista.