ISTANBUL, 21. srpnja (Hina) - Vodeći turski listovi, za koje nije upitan američki vojni napad na Irak, izražavaju u nedjelju uvjerenje da bi akcija uklanjanja režima Saddama Husseina s vlasti mogla započeti u listopadu ove
godine.
ISTANBUL, 21. srpnja (Hina) - Vodeći turski listovi, za koje nije
upitan američki vojni napad na Irak, izražavaju u nedjelju
uvjerenje da bi akcija uklanjanja režima Saddama Husseina s vlasti
mogla započeti u listopadu ove godine.#L#
Komentator utjecajnog istanbulskog lista Hurriyet Sedat Ergin
ističe da se nastavlja povijesno cjenkanje Ankare i Washingtona oko
doprinosa strategijski iznimno važne Turske u izvedbi napada
britansko-američkih snaga na susjednu arapsku zemlju.
Turska, u nemogućnosti da se odupre planiranoj invaziji američkog
predsjednika Gergea W. Busha na Irak, nastoji svoje savezništvo
prodati što je moguće skuplje. Pritom se želi izbjeći ranije
neugodno iskustvo iz Zaljevskog rata 1991. kada je Turska, nakon
praznih obećanja, svoje sudjelovanje na strani osloboditelja
Kuvajta platila izravnim štetama od preko 40 milijardi dolara.
Riječ je pozamašnom iznosu koji je nastao pridržavanjem te velike
euroazijske zemlje odredbama međunarodnog gospodarskog embarga
protiv Iraka.
Turska je, smatra komentator Hurriyeta, praktično prisiljena
podržati američki "ničim izazvani" pohod na Irak. Taj korak nužan
je kako se ne bi dozvolila uspostava neovisne kurdske države na
iračkom sjeveru, posebice scenarij prema kojem bi golema naftna
polja oko Kirkuka i Mosula potpala pod vlast kurdskog
separatističkog čelnika Massouda Barzanija. Zabrinutost je
utoliko veća jer na tim područjima poglavito žive Turkmeni, Turcima
etnički vrlo srodni.
Prema saznanjima Hurriyeta, najviši turski državni i vojni
dužnosnici zatražili su tijekom nedavna posjeta zamjenika
američkog ministra obrane Paula Wolfowitza Ankari da se između
dvije zemlje uspostavi "vruća" telefonska veza. Ona bi bila u
funkciji praćenja svih američkih nakana vezanih za Irak.
Od washingtonske administracije je također zatraženo da osigura
puni doprinos u prevladavanju sadašnje teške gospodarske i
finacijske krize u Turskoj. Zatraženo je i brisanje 4 milijardi
turskog vojnog duga, te transfer najsuvremenije vojne
tehnologije.
Postoje mnogi znakovi da su Amerikanci spremni prihvatiti većinu
iznesenih turskih zahtjeva, ali vlada turskog premijera Bulenta
Ecevita i dalje ne posustaje u uvjeravanju Amerikanaca.
(Hina) sk ii