DE-US-STRATEGIJE-Politika-Terorizam nj 18.VII.-taz-bushova strategija NJEMAČKADIE TAGESZEITUNG18. VII. 2002.Bush želi veće ovlasti"Američki predsjednik George W. Bush u utorak je predočio dalekosežnu strategiju koja treba spriječiti
terorističke napade i vladi dati veće ovlasti. Bush želi proširiti područje djelovanja nacionalne garde i ograničiti pristup privatnim osobama važnim informacijama vladinih ustanova kao i strateški važnim tvrtkama. Tako zvana Intelligence Threat Division treba učiti kako razmišljaju teroristi i tako identificirati možebitne nove ciljeve napada.Značajan je Bushov zahtjev za jedinstvenim standardom za nacionalnu vozačku dozvolu. Za kritičare je to preteča osobne iskaznice a time i tema koja je do sada uzrujavala čak i farmera iz Oklahome.Opsežni strateški dokument posvećuje se osim toga strukturi utemeljenja ministarstva za domovinsku sigurnost koje je Bush najavio u lipnju - najveću reorganizaciju unutarnje sigurnosti od početka hladnoga rata. Prema prvotnim planovima iz Bijele kuće, novo bi mamutsko tijelo povezalo do sada različite mjerodavnosti u
NJEMAČKA
DIE TAGESZEITUNG
18. VII. 2002.
Bush želi veće ovlasti
"Američki predsjednik George W. Bush u utorak je predočio
dalekosežnu strategiju koja treba spriječiti terorističke napade i
vladi dati veće ovlasti. Bush želi proširiti područje djelovanja
nacionalne garde i ograničiti pristup privatnim osobama važnim
informacijama vladinih ustanova kao i strateški važnim tvrtkama.
Tako zvana Intelligence Threat Division treba učiti kako
razmišljaju teroristi i tako identificirati možebitne nove ciljeve
napada.
Značajan je Bushov zahtjev za jedinstvenim standardom za
nacionalnu vozačku dozvolu. Za kritičare je to preteča osobne
iskaznice a time i tema koja je do sada uzrujavala čak i farmera iz
Oklahome.
Opsežni strateški dokument posvećuje se osim toga strukturi
utemeljenja ministarstva za domovinsku sigurnost koje je Bush
najavio u lipnju - najveću reorganizaciju unutarnje sigurnosti od
početka hladnoga rata. Prema prvotnim planovima iz Bijele kuće,
novo bi mamutsko tijelo povezalo do sada različite mjerodavnosti u
borbi protiv terora. Trebalo bi biti opremljeno s proračunom od 37
milijarda dolara i sa 170 tisuća zaposlenih. Zbog sve većeg otpora u
kongresu, Bush se očito osjetio primoranim ponovno tražiti da pod
superministarstvo pripadnu obalna straža, granična zaštita i
određena područja kontrole useljavanja.
Osim toga Bush od kongresa zahtijeva širenje svojih ovlasti, kad se
primjerice radi o tomu da se olakša istjerivanja iz zemlje
sumnjivih osoba i o povećanju graničnih nadzora. Granična zaštita
je osjetljiva tema. Godišnje u SAD uđe 500 milijuna ljudi i brklje
prijeđe jedanaest milijuna teretnih vozila. SAD mora izvoditi
akrobacije da bi svoje granice držao otvorenima za trgovinu i
turizam, a s druge pak strane spriječio ilegalna useljavanja,
krijumčarenje droga i ubacivanje terorista. Tako zvani koncept
'Smart Border', akcijski plan sa susjednim državama Meksikom i
Kanadom trebao bi uz pomoć prethodnih kontrola i ciljanog nadzora
rizičnih transporata zadovoljiti oba aspekta.
Bushovi prijedlozi sadrže i prijeporne izmjene zakona da bi se
dopustile vojne akcije unutar SAD-a. Poslije američkog građanskog
rata usvojeni zakon, tako zvani 'Posse Comitatus Act', dopušta
američkim oružanim snagama da samo u iznimnim slučajevima djeluju i
na domaćem tlu. Ministar obrane Donald Rumsfeld nedavno je pojasnio
da Pentagon ne kani mijenjati ta pravila.
Hoće li i kako planovi iz kataloga želja Bijele kuće ikada postati
stvarnost, ne zna se. Američki kongres mogao bi biti velika
prepreka. Senatori i zastupnici predbacuju Bushu da ih je mimoišao
kod izrade prijedloga. Demokrati oštro kritiziraju Busha zbog
njegovog 'tajnog i arogantnog stila vladanja' koji donosi nagle i
nesazrjele planove. I među Bushovim stranačkim kolegama
odobravanje je suzdržano. Republikanci, tradicionalno živčani pri
pomisli na jaču državu, boje se teške birokracije i primjerice
odbijaju strukturu novog ministarstva domovinske sigurnosti koju
predlaže Bush. Posve je nejasno kako bi se financirao tako opsežan
preustroj", piše Michael Streck.