ZAGREB, 18. srpnja (Hina) - U Hrvatskoj je prošle godine djelovala 41 banka, njih 37 je ostvarilo dobit, četiri gubitak, a usporedbom njihovih podataka na rang listi hrvatskih banaka prva je, kao i godinu prije, Zagrebačka banka,
druga Privredna banka Zagreb, dok je na trećem mjesto Splitska banka.
ZAGREB, 18. srpnja (Hina) - U Hrvatskoj je prošle godine djelovala
41 banka, njih 37 je ostvarilo dobit, četiri gubitak, a usporedbom
njihovih podataka na rang listi hrvatskih banaka prva je, kao i
godinu prije, Zagrebačka banka, druga Privredna banka Zagreb, dok
je na trećem mjesto Splitska banka.#L#
Među prvih deset vodećih banaka rangirane su i Raiffeisenbank (RBA)
na četvrtom te Varaždinska banka na petom, slijede Erste &
Steiermarkische bank (ESB), Hrvatska poštanska banka, Slavonska
banka, Hypo Alpe Adria Bank te Dalmatinska banka.
Poredak je to banaka prema rang listi koju već desetu godinu za
redom objavljuje Privredni vjesnik.
Odgovorni urednik specijalnog izdanja Privrednog vjesnika "Banke -
Hrvatska i svijet" Žarko Primorac ističe da je prošlu godinu
obilježio nastavak rasta i konsolidacije bankarskog sektora, u
kojem je u prošloj godini bilo ukupno 16.098 zaposlenih, što je 0,15
posto manje nego godinu prije.
Aktiva svih hrvatskih banaka zadnjeg dana prošle godine iznosila je
148,33 milijarde kuna, što je gotovo 33 posto više nego godinu
prije.
Nastavak konsolidacije obilježen je i promjenom vlasništva u
nekoliko banaka - Zagrebačkoj, Splitskoj, Dubrovačkoj, Riječkoj,
Sisačkoj banci. Time je nastalo nekoliko grupacija koje drže oko 90
posto hrvatskog bankarskog tržišta, a dvije najznačajnije banke -
Zagrebačka i PBZ drže gotovo polovicu hrvatskog bankarskog
tržišta.
Iz toga proizlazi i da je najsnažnija bankarska grupa na hrvatskom
tržištu Unicredito Italiano, koja sa tri banke - Zagrebačkom,
Varaždinskom i CRT Trieste Banka, u ukupnoj aktivi sudjeluje sa 30
posto, odobrenim kreditima 25 posto, a u štednji 34,27 posto.
Slijedi talijanska IntesaBci koja okuplja PBZ, Riadria banku,
Međimursku i PB-Laguna banku, koja drži gotovo 21 posto ukupne
hrvatske bankarske aktive, te također oko petinu udjela u štednji i
u odobrenim kreditima.
Treća po udjelu na tržištu je Erste bankarska grupacija koja, nakon
preuzimanja Riječke banke, ima 10,4 posto udjela u aktivi, dok HVB
grupacija nakon preuzimanja Splitske banka drži 8,54 posto aktive.
Sa 6,41 posto udjela u ukupnoj aktivi na šestom je mjestu RBA, iza
koje je Hypo Alpe Adria grupa s istoimenom bankom i Slavonskom
bankom na koje otpada 6,3 posto udjela u prošlogodišnjoj aktivi.
Charlemagne Capital, odnosno Dalmatinska, Istarska, Sisačka i
Dubrovačka banka, zajedno imaju 5,92 posto aktive.
I ti podatci pokazuju da je Hrvatska među vodećim tranzicijskim
zemljama po stranom vlasništvu banaka. Hrvatska pripada grupi
vodećih, ali nije vodeća na toj listi, ističe Primorac.
Najveći, stopostotni udio stranog vlasništva u bankama ima
Estonija, slijedi Latvija sa 97 posto udjela, a Hrvatska je treća s
udjelom od oko 94 posto, dok je iza nje Mađarska u kojoj stranici
imaju 91 posto udjela u bankama.
Značajka prošlogodišnjeg poslovanja banaka je i snažan rast
štednje građana i kreditne aktivnosti, posebice stanovništvu.
Štednja građana u prošloj je godini iznosila 74,26 milijardi kuna,
što je gotovo 50 posto više nego godinu prije. U prikupljenoj
štednji vodeće su tri najveće banke - ZABA sa 23,36 milijardi, PBZ
sa 13,12 milijardi, te Splitska banka sa 5,9 milijardi kuna.
Na listu pak banaka po odobrenim kreditima treće je mjesto pripalo
RBA, a prva dva drže također ZABA i PBZ. Od ukupno 72 milijarde kuna
kredita na ZABA-u otpada 16,4 milijarde kuna, slijedi PBZ sa 13,2
milijarde, te RBA sa 5,5 milijardi kuna kredita.
Rangiranje i po ostalim kriterijima pokazuje dominaciju tih
četiri, pet banaka. Tako je po temeljnom kapitalu ZABA prva sa 3,25
milijardi kuna, druga PBZ sa 2,75 milijardi kuna, a slijede
Splitska i RBA sa 625, odnosno 574 milijuna kuna.
Po jamstvenom kapitalu prva je Zagrebačka, druga PBZ, treća je RBA,
a četvrta Slavonska banka.
Prvo mjesto ZABA i PBZ zamijenile su kod dobiti prije oporezivanja.
Prva je tako PBZ sa 556 milijuna kuna dobiti, a ZABA druga sa 516
milijuna, dok se na treće mjesto popela RBA s ostvarenih 200
milijuna kuna dobiti prije oporezivanja.
Jedina rang lista na kojoj najveće banke nisu na čelnim pozicijama
je lista prema aktivi po zaposlenom. Tu je na prvom mjestu HVB
Croatia sa 19 milijuna kuna aktive po zaposlenom, slijede Hypo Alpe
Adria Bank sa 18 milijuna, te Štedbanka sa 17,5 milijuna kuna.
Prošlu je poslovnu godinu 37 banaka završilo s dobiti, a dividendu
je isplatilo njih 19. S gubitkom su u prošloj godini poslovale
četiri banke - Dalmatinska, Istarska, Sisačka te Brodsko-posavska
banka. Međutim, taj se broj penje na pet, jer tim bankama treba
dodati i Riječku banku za koju je naknadno, nakon što je u ožujku ove
godine izbila afera s deviznim dilerom, utvrđen gubitak u prošloj
godini.
Afera s Riječkom bankom aktualizirala je ponovno i pitanje nadzora
nad bankama, kao i pitanje da li nadzor ostaviti u središnjoj banci
ili ga izdvojiti u posebnu instituciju. Tu nema recepta, kaže
Primorac ističući da je središnje pitanje kvaliteta nadzora i njena
neovisnost od politike.
(Hina) bn/db ds