RU NG 17. VII. 2002. MOSKVA NA KAVKAZU

RUSIJA NEZAVISIMAJA GAZETA 17. VII. 2002. Moskva se aktivirala na Zakavkazju "Nesumnjiva je aktivizacija kremaljske diplomacije u južnokavkaskom pravcu. Znakoviti događaju se smjenjuju jedan za drugim kaleidoskopskom brzinom. Ovih dana je Rusija demonstrativno učvrstila vojno-pomorsku postrojbu na Kaspiju, otisnuvši u vodu novi stražarski admiralski brod. Posve je ignoriran oštar prosvjed Irana, jer je time Teheranu zapravo poslan redovni signal: podjela vodenog teritorija vodit će se u skladu s ruskim planovima. A za osiguranje političke potpore u budućim višestranim pregovorima u Baku je upućen hitno zamjenik premijera Viktor Hristenko. On treba razmotriti završne tehničke postupke za razgraničenje kaspijskoga dna. U vezi s tim, nedavno je postignut dogovor po kojemu Rusija, Kazahstan, a sada i Azerbajdžan nastupaju u jedinstvenoj fronti na pregovorima. Iran i Turkmenija morat će se s time pomoriti kad im ne ostaje ništa drugo. To će sve, računa se, zadovoljiti i zapadne kompanije kojima više odgovora da u tekućoj procjeni kaspijskih energetskih pričuva imaju posla s politički lojalnom Rusijom, nego li s Iranom, u kojemu se svaki trenutak može nastaviti redovna protuteroristička operacija. Viktor Hristenko će se sastati u Bakuu s Gejdarom Alijevom i razmotriti 'cijeli kompleks pitanja rusko-azerbajdžanske suradnje na gospodarskom planu'. Čini se da je posve prevladana stara ljutnja Moskve glede 'nepravilne' geopolitičke orijentacije Azerbajdžana. Pragmatični pristup, tako drag Kremlju, diktira nove moduse uzajamnih odnosa s bivšim satelitima. Takav se pristup goji i u odnosu prema Armeniji, pa se ni vojno- politički savez ne dovodi u sumnju. Erevena je trenutačno dužan Moskvi približno 100 milijuna dolara, ali se o 'naplati' u 'živim' novcima uopće ne govori, nego o tome da se ruskoj strani predaju kontrolni paketi dionica niza 'privlačnih' poduzeća nekoć slavnoga armenskog vojno-industrijskog sektora i energetskih divova. Jasno je da ih Moskva hoće steći jeftino, a Ereven se gleda ne preračunati. Zato još nije poznato kakvi su rezultati jučerašnjeg posjeta Armeniji ministra industrije, znanosti i tehnologije Ilje Klebanova. Obje strane pokazuje da ima 'političke volje' za rješenje problema i samo treba - usuglasiti konačne ocjene. Zato neće biti ozbiljnog kršenja stanja ni ako se ne potpišu nekakvi dokumenti: važne armenske tvornice svejedno će se naći pod nadzorom Rusije. Dodatni impuls poboljšanja dobili su i rusko-gruzijski odnosi: u Sankt-Peterburgu su se sastali predsjednica gruzijskog parlamenta Nino Burdžanadze s predsjednikom Vijeća federacije Sergejem Mironovom. Burdžanadze je ocijenila pregovore 'konstruktivnima' uz 'razumijevanje i poštovanje' interesa Rusije na Kavkazu te nemogućnosti Gruzije da 'gradi svoju sigurnost i blagostanje na račun sigurnosti susjeda, tim prije tako moćnih kao što je Rusija', piše Armen Hanbabjan.