S. MESIĆ: PREOSTALE DRŽAVNE BANKE NE TREBAJU NUŽNO MIJENJATI

S. MESIĆ: PREOSTALE DRŽAVNE BANKE NE TREBAJU NUŽNO MIJENJATI VLASNIKA Predsjednik Republike Stjepan Mesić izjavio je danas kako misli da ne treba nužno privatizirati preostale banke i osiguravajuća društva u državnom vlasništvu, te preporučio konsenzus političkih struktura, vlasti i stručnjaka da se euroizacija ne može izvršiti preko noći. Predsjednik države upitao je da li je potrebno privatizirati ono malo financijskih institucija, banaka i osiguravajućih društava koje su još u državnom vlasništvu. "Mislim da se ne treba nužno mijenjati njihova vlasnička struktura", kazao je Mesić na današnjem predstavljanju rang liste hrvatskih banaka za prošlu godinu. Hrvatska gospodarska komora i Privredni vjesnik predstavili su danas posebno izdanje Privrednog vjesnika "Banke Hrvatska i svijet", a pokrovitelj prezentacija tog jubilarnog desetog izdanja rang liste hrvatskih banaka je predsjednik države. Mesić se osvrnuo i na prijedloge iznijete u javnosti da se euro u hrvatsku uvede jednostrano, bez suglasnosti EU i Europske centralne banke. Preporučio bih da se to vrlo kritički razmotri, jer je riječ o ključnim nacionalnim interesima Hrvatske. Oko toga moramo stvoriti konsenzus između Vlade, monetarnih vlasti, ekonomista i politike da se euroizacija, napuštanje nacionalne valute ne može izvršiti preko noći, niti bez dovršene tzv. konvergencije hrvatskog gospodarstva prema ekonomijama EU, kazao je. Predsjednik države založio se i za izradu konkretnog programa srednjoročne i prijelazne monetarne i drugih politika koje bi polazile od faznog približavanja EU, te monetarnoj vlasti poručio da bi trebala temeljito razmotriti reafirmaciju hrvatske nacionalne valute - kune. Predsjednik države podsjetio je i da je 94 posto hrvatskog bankovnog sustava u rukama stranaca, ali i upozorio da struktura bankarskih plasmana nije takva da bi jače podržala oporavak i konkurentnost hrvatske privrede. Izgleda da dok su banke bile 'naše' kreditirale su pretežno privredu pa su zbog toga i 'krahirale', a danas imamo bolji menadžment koji ju je nesklon podržati, ali je sklon podržavati financiranje stanovništva i države. Riječ je o politici minimaliziranja rizika, kazao je. Istaknuo je da je 16 posto aktive banaka deponirano u inozemstvu, a 10 posto u Hrvatskoj narodnoj banci. Predsjednik države smatra da to upućuje na potrebu preispitivanja nekih naših politika, te da će monetarne vlasti trebati razmisliti i o svojoj razvojnoj funkciji uz solidno obavljenu ulogu stabilizacije s pomoću ogromnih rezervi. U sadržaj pojma stabilnosti i ravnoteže nosioci monetarne i ekonomske politike trebaju ugraditi i kriterij pune zaposlenosti, a prednost u sljedećem razdoblju treba dati razvoju realnog sektora i zaposlenosti, poručio je. Novu Vladu i Sabor upozorio je da preispitaju svoju dosadašnju politiku i pokažu da su odlučni u pravcu "nove politike izlaza". Privredni vjesnik prvu rang listu hrvatskih banaka objavio je 1992. godine, a u proteklih je deset godina hrvatsko bankarstvo napravilo veliki razvojni korak, ocijenio je odgovorni urednik posebnog izdanja Žarko Primorac. Primorac ističe da je u prošloj godini nastavljen rast i konsolidacija hrvatskog bankarstava - aktiva banaka porasla je za više od 32 posto u odnosu na godinu prije, povećana je kreditna aktivnost, kao i štednja stanovništva. Prošlogodišnjom promjenom vlasništva u nekoliko banaka nastalo je nekoliko bankarskih grupacija koje drže oko 90 posto hrvatskog bankarskog tržišta - Unicredito 30 posto, IntesaBci više od 20 posto, Erste više od 10 posto, HypoVereinsbank 8,5 posto, Raiffeisen 6,4 posto, a Hypo Alpe-Adria 6,3 posto. U rang listi Privrednog vjesnika banke su rangirane po nekoliko kriterija - aktiva, ukupni i uplaćeni temeljni kapital, jamstveni kapital, aktiva po zaposlenom, dobit prije oporezivanja. Dvije najveće banke ujedno su i vodeće na rang listi - Zagrebačka je prva, a Privredna druga prema ukupnom temeljnom kapitalu, jamstvenom kapitalu, aktivi, dok je PBZ prvi, a Zagrebačka druga po uplaćenom temeljnom kapitalu, dobiti prije oporezivanja. Treća na rang listi za ovu godinu je Splitska banka koja je prošle godine bila četvrta, dok se sa sedmog na četvrto mjesto popela Raiffeisen banka. Varaždinska i Erste & Steiermaerkische Bank i prošle su godine zadržale svoje peto, odnosno šesto mjesto, dok se sa 12 na osmo mjesto popela Slavonska banka, a sa 11 na deveto mjesto Hypo Alpe-Adria Bank.