SLOVENIJA I SLOVAČKA - DVA SRCA JUNAČKA

BRATISLAVA/LJUBLJANA, 15. srpnja (Hina) - Neugodne zabune s brkanjem Slovenije i Slovačke u širem međunarodnom okružju diplomatima i službenicima ureda za informiranje u Ljubljani izazivaju neurotične tikove i predstavljaju izazov na koji nemaju odgovora.#L# Zadnji incident prošlog tjedna, kada su predsjedniku Milanu Kučanu u Bukureštu na svečanom dočeku svirali slovačku himnu (kod zastave se nisu zabunili iako je riječ o gotovo istovjetnim bijelo-plavo- crvenim trobojnicama), kod otupjelih je kreatora "međunarodnog identiteta države" izazvao uobičajenu reakciju odmahivanja rukom. Predsjednik Kučan diplomatski mudro je prešao preko incidenta, a isto su tako postupili i slovenski mediji, ne objavljujući čak ni Reutersovu vijest. Slovenija i Slovačka na pragu su ulaska u euroatlantske integracije, što bi problem moglo još pojačati. Premijer Janez Drnovšek izjavio je to u vrijeme dok favoriti za ulazak u NATO savez nisu znali da je najbolje da u paketu prime Sloveniju i Slovačku. "Tako će izbjeći zabune oko toga koju su državu primili, a koju ne", našalio se Drnovšek prošle godine prilikom službenog posjeta Bratislavi. Sadašnji koordinator Pakta za stabilnost Erhard Busek govorio je prije desetak godina, kao austrijski političar, da u Beču ambasade Slovenije i Slovačke svakog tjedna razmijene vreću pogrešno uručenih pisama, a slavna je i izjava sadašnjeg američkog predsjednika da je razgovarao sa "slovačkim ministrom vanjskih poslova Drnovšekom" iako mu je u Teksasu u gostima bio slovenski premijer. "Stupanj zapadnog neznanja o dvije države koje će kroz dvije godine postati članice Europske unije je šokantan. Po nekim ispitivanjima 16 posto Europljana ne poznaje Sloveniju ni Slovačku, ali ne poznaje ni Litvu", piše o nepoznavanju budućih ravnopravnih članica "European Voice". Sloveniju - koja je bogata kao Grčka ili Portugal - trebalo bi reklamirati kao malu Belgiju u kojoj se sve može naći, zemlju koja ima Alpe i more, lijepe gradove i krajolik, no unatoč tome zapadnjake odmah asocira na rat, bivšu Jugoslaviju, prenosi list. "Svi nas igniriraju i gotovo smo neprimjetni iako smo imali predstavnice na natjecanju za pjesmu Eurovizije i reprezentaciju na svjetskom nogometnom prvenstvu, iako su se kod nas prvi put sreli Bush i Putin", izjavio je za belgijski "European Voice" jedan Ljubljančanin. Kako bi izbjegla pogrešnu identifikaciju sa Slovenijom, vlada u Bratislavi pokrenula je posebnu web-stranicu "Slovakia and Slovenia: What is What" u čijem uvodu navodi po čemu se razlikuju dvije zemlje, koje su se na europskoj političkoj mapi pojavile u isto vrijeme. Tu se kao razlika u uvodu ističe da je za razliku od Slovenije Slovačka nastala na miran i dobrosusjedski način, podijelivši se sa Češkom, da su slovačka i slovenska zastava slične, ali sadržavaju različit državni grb, da je u jednoj valuta tolar, a u drugoj kruna. Različite su i po površini jer Slovačka obuhvaća 50 tisuća četvornih kilometara, a Slovenija samo 20 tisuća i po tome što Slovenija ima 50-ak kilometara morske obale, a Slovačka uopće nema mora. Na slovačkom je vrlo informativnom siteu na engleskom jeziku, i komparativni rječnik na više jezika - kako se kaže Slovenac, Slovak, Slovačka i Slovenija, sve kako se ne bi događale zabune koje su prije desetak godina jednog slovenskog uglednog novinara potaknule da državnim organima predloži promjenu naziva i da se Slovenija ubuduće zove "Slovenija Alpadria". Iako Hrvati dobro znaju za sve razlike između Slovenije i Slovačke, nije nemoguće zamisliti ovakvu "qui pro quo" situaciju: Na ljetovanju u Dalmaciji simpatičnu plavušu na plaži pitate "Slovenka?". Ako vam potvrdno zakima glavom, ne znači da ste obvezno pogodili njenu nacionalnost. Možda je riječ o gošći iz Bratislave jer na slovačkom "Slovenka" znači Slovakinja dok se za Slovenku u tom jeziku kaže "Slovinka". I eto, opet smo na početku. (Hina) fl br