GB-BA-HR-YU-bih-Obrana-Diplomacija-Vlada-Ratovi vb-reuters 15. VII. Balkanski predsjednici održali summit u Sarajevu VELIKA BRITANIJAREUTERS15. VII. 2002.Balkanski predsjednici održali summit u Sarajevu"Predsjednici Jugoslavije, Bosne
i Hrvatske okupili su se u ponedjeljak u Sarajevu na summitu s ciljem obnove mira, povjerenja i trgovine između tri države koje su razdvojili balkanski ratovi. Bio je to prvi sastanak na vrhu te vrste između čelnika glavnih zemalja-sudionica bosanskih i hrvatskih ratova, a održan je u gradu čija 43-mjesečna opsada, od strane bosanskih Srba, simbolizira masovno krvoproliće i etničke borbe iz tog razdoblja. Očekivalo se da će se jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica, njegov hrvatski kolega Stjepan Mesić i tročlano međuetničko predsjedništvo BiH složiti oko ukidanja prepreka slobodnoj trgovini i kretanju, i oko bolje suradnje protiv organiziranog zločina. Ipak, Koštunicu su neki od bosanskih Muslimana dočekali hladno, zahtijevajući da se ispriča u ime svog prethodnika Slobodana Miloševića za podupiranje snaga bosanskih Srba u etničkom čišćenju tijekom rata koji je trajao od 1992. do 1995. godine. Muslimanski predsjednik bosanskog predsjedništva, Beriz Belkić,
VELIKA BRITANIJA
REUTERS
15. VII. 2002.
Balkanski predsjednici održali summit u Sarajevu
"Predsjednici Jugoslavije, Bosne i Hrvatske okupili su se u
ponedjeljak u Sarajevu na summitu s ciljem obnove mira, povjerenja
i trgovine između tri države koje su razdvojili balkanski ratovi.
Bio je to prvi sastanak na vrhu te vrste između čelnika glavnih
zemalja-sudionica bosanskih i hrvatskih ratova, a održan je u gradu
čija 43-mjesečna opsada, od strane bosanskih Srba, simbolizira
masovno krvoproliće i etničke borbe iz tog razdoblja.
Očekivalo se da će se jugoslavenski predsjednik Vojislav
Koštunica, njegov hrvatski kolega Stjepan Mesić i tročlano
međuetničko predsjedništvo BiH složiti oko ukidanja prepreka
slobodnoj trgovini i kretanju, i oko bolje suradnje protiv
organiziranog zločina.
Ipak, Koštunicu su neki od bosanskih Muslimana dočekali hladno,
zahtijevajući da se ispriča u ime svog prethodnika Slobodana
Miloševića za podupiranje snaga bosanskih Srba u etničkom čišćenju
tijekom rata koji je trajao od 1992. do 1995. godine.
Muslimanski predsjednik bosanskog predsjedništva, Beriz Belkić,
kazao je kako bi volio čuti ispriku Beograda ali i to kako neće
dopustiti da to pitanje zasjeni pregovore.
'Očekujem da će nove strukture koje su započele procese promjena u
Jugoslaviji naći hrabrosti da obznane kako su prijašnje vlasti
nanijele ogromnu štetu Bosni i da će se zbog toga ispričati', kazao
je za novine Dnevni Avaz.
Glavni mirovni izaslanik za Bosnu, britanski političar Paddy
Ashdown, kazao je kako je summit povijesna prilika da se zaliječe
ratne rane i da se okrene zajedničkoj budućnosti u Europskoj Uniji,
kojoj teže sve tri zemlje.
'Došlo je vrijeme da se nastojanja usmjere prema budućnosti koja
vodi prema integraciji s Europskom zajednicom', kazao je.
'Gospodarstvo ne poznaje granice. Ne možemo živjeti jedni bez
drugih ako se želimo pridružiti Europi. Ovo su trebali napraviti
već odavno', kazao je Fejzija Ligata, tehnički menedžer koji radi
za vladu.
'Što su veze i odnosi bolji, to bolje za sve narode i sve zemlje',
kazao je Kismić Sulejman, 64- godišnji muslimanski penzioner.
Čelnici su pregovarali čitavo jutro u jednoj vili u starom dijelu
Sarajeva, čiji zidovi i podovi još uvijek imaju rupe koje su nastale
od metaka i raketa koje su ispaljivale srbijanske snage sa
obližnjih brežuljaka.
'Topovi se ohladili ali emocije nisu, a nije niti vladajuća
politika. Ožiljci rata još su veliki i jasno vidljivi', piše u
uvodniku novina 'Oslobođenje'.
'Simbolično je da se sastanak odvija u prijestolnici države koja je
bila meta apetita Beograda i Zagreba za širenje matičnih država.'
Mjere sigurnosti bile su oštre u cijelom gradu. Vojnici mirotvornih
snaga predvođenih NATO-om, u ratnoj opremi, blokirali su ulice na
kraju grada oklopnim vozilima i bodljikavom žicom, i pretraživali
neka od vozila koja su pokušavala ući u grad.
Odnošaji između glavnih zemalja-sudionica balkanskih ratova
zatoplili su od zbacivanja Miloševića s vlasti i uspona reformista
u Zagrebu. Ipak, nepovjerenje postoji i dalje a suradnja je
nepotpuna u mnogim područjima, kao što je pomoć izbjeglicama da se
vrate.
Diplomati tvrde kako ovo nepostojanje usklađenosti stvara
izvanredne uvjete za organizirani zločin koji prelazi nacionalne
granice, a koji Zapad vidi kao jednu od najvećih prepreka za
dugoročnu stabilnost", piše Will Hardie.