ZAGREB, 15. srpnja (Hina)SARAJEVO - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić na kraju jednodnevnog boravka u Sarajevu u ponedjeljak navečer se sastao s voditeljem Misije UNa u BiH Jacquesom Paulom Kleinom.Nakon sastanka Klein je izjavio
kako i ubuduće treba nastaviti održavati trilateralne međudržavne summite BiH, Hrvatske i SRJ kakav je u ponedjeljak organiziran u Sarajevu. Po Kleinovim riječima problemi povratka izbjeglica kao i transnacionalni kriminal zajednički su za sve tri države pa ih zajednički treba i rješavati.Mesić se u kasnim popodnevnim satima kratko sastao i sa članovima Predsjedništva BiH Berizom Belkićem, Jozom Križanovićem i Živkom Radišićem. Pritomu je, rekli su sudionici sastanka, analiziran današnji sarajevski trojni međudržavni summit koji je zajednički pozitivno ocijenjen. SARAJEVO - Predsjednik RH Stjepan Mesić izjavio je u ponedjeljak u Sarajevu kako Hrvatska želi unapređivati suradnju s BiH i SRJ, ali je prethodno potrebno u tri zemlje donijeti zakone o manjinama i liberalizaciji viznog režima.Mesić je to rekao nakon potpisivanja zajedničke izjave državnih vodstava RH, BiH i SRJ.
ZAGREB, 15. srpnja (Hina)
SARAJEVO - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić na kraju
jednodnevnog boravka u Sarajevu u ponedjeljak navečer se sastao s
voditeljem Misije UNa u BiH Jacquesom Paulom Kleinom.
Nakon sastanka Klein je izjavio kako i ubuduće treba nastaviti
održavati trilateralne međudržavne summite BiH, Hrvatske i SRJ
kakav je u ponedjeljak organiziran u Sarajevu. Po Kleinovim
riječima problemi povratka izbjeglica kao i transnacionalni
kriminal zajednički su za sve tri države pa ih zajednički treba i
rješavati.
Mesić se u kasnim popodnevnim satima kratko sastao i sa članovima
Predsjedništva BiH Berizom Belkićem, Jozom Križanovićem i Živkom
Radišićem. Pritomu je, rekli su sudionici sastanka, analiziran
današnji sarajevski trojni međudržavni summit koji je zajednički
pozitivno ocijenjen.
SARAJEVO - Predsjednik RH Stjepan Mesić izjavio je u ponedjeljak u
Sarajevu kako Hrvatska želi unapređivati suradnju s BiH i SRJ, ali
je prethodno potrebno u tri zemlje donijeti zakone o manjinama i
liberalizaciji viznog režima.
Mesić je to rekao nakon potpisivanja zajedničke izjave državnih
vodstava RH, BiH i SRJ.
Govoreći o odnosima RH i BiH Mesić je posebice naglasio kako Hrvati
u BiH nisu manjina već konstitutivni narod, a to, po Mesićevom
tumačenju, pruža veće kapacitete za suradnju RH i BiH.
Mesić je pozvao na napuštanje, kako je rekao, svakih iluzija o
stvaranju velike Srbije ili velike Hrvatske na račun BiH.
SARAJEVO - Predsjednik RH Stjepan Mesić i predsjednik SRJ Vojislav
Koštunica sastali su se u ponedjeljak poslijepodne u Sarajevu, na
marginama trojnoga summita čelnika Hrvatske, SRJ i BiH, a glavna
tema razgovora, prema njihovim riječima, bili su problemi
izbjeglica.
Dvojica su se predsjednika složila kako je nužno da izbjeglice iz
BiH (ma gdje trenutačno žive) sudjeluju na ovojesenskim izborima u
BiH.
Mesić je pri tom pozvao Hrvate u BiH da izlaskom na izbore ispune
svoje građansko pravo. "Izostanak s izbora može samo štetiti
interesima Hrvata u BiH", dodao je Mesić.
On je kazao kako je s Koštunicom razgovarao i o zakonu o nacionalnim
manjinama. Napomenuo je da će taj zakon u Hrvatskoj uskoro ponovno
biti pušten u parlamentarnu proceduru.
SARAJEVO - Visoki međunarodni predstavnik u BiH Paddy Ashdown
ocijenio je u ponedjeljak poslijepodne u Sarajevu da je sarajevski
trojni i međudržavni summit predsjedništva BiH te predsjednika RH i
SRJ Stjepana Mesića i Vojislava Koštunice "prekretnica u povijesti
ove regije".
Ovakvi trojni međudržavni sastanci, po Ashdownovim riječima,
doprinose bržem zajedničkom uključivanju u EU.
"Put u Bruxelles vodi kroz Sarajevo", dodao je Ashdown.
On je s državnim vodstvima Hrvatske, BiH i SRJ razgovarao, kako je
rekao, o tješnjoj međusobnoj suradnji u borbi protiv kriminala i o
povratku izbjeglica.
MELILLA - Španjolska je u ponedjeljak dala naslutiti da ne
isključuje mogućnost uporabe sile u rješavanju spora s Marokom
izazvanog iksrcavanjem marokanskih policijaca na otočić Perejil.
Državni tajnik u španjoslkom ministarstvu obrane Pedro Morenes
izjavio je u ponedjeljak da Španjolska "ne isključuje niti jednu
legitimnu mjeru" ako Maroko nastavi okupirati Perejil.
"Koristit ćemo razne oblike diplomacije dok ih sve ne iskoristimo,
ali su nam potom na raspolaganju sve legitimne mjere", kazao je
Morenes u Melilli, jednoj od španjolskih enklava na sjeveru
Afrike.
MADRID - Španjolski premijer Jose Maria Aznar izrazio je u
ponedjeljak, na godišnjoj parlamentarnoj raspravi o stanju nacije,
optimizam glede rezultata pregovora s Velikom Britanijom o
Gibraltaru.
"Volja koju je iskazala britanska vlada omogućuje nam da nastavimo
raditi u smjeru modela koji uzima u obzir španjolske primjedbe,
potpuno poštivajući interese stanovništva Gibraltara", rekao je
Aznar.
Španjolska i Velika Britanija započele su pregovore oko Gibraltara
2001. godine. Ta strateška točka kontrole ulaza u Mediteran pod
britanskom je jurisdikcijom od ugovora iz Utrechta 1713. godine.
LJUBLJANA - Slovenski ministar vanjskih poslova u ponedjeljak je
kineskom veleposlaniku u Ljubljani Xu Jianu pojasnio da Slovenija
nije promijenila svoju službenu politiku prema Kini i da je nedavni
posjet tibetanskog vjerskog vođe Dalaj- lame bio privatne naravi,
bez utjecaja slovenske službene politike.
"Slovenija podržava politiku jedne Kine i to stajalište nije
mijenjala nego ga je više puta naglasila pred Dalaj-lamin posjet i
nakon njega", rekao je Rupel u razgovoru sa kineskim
veleposlanikom, dodajući da je Dalaj-lamin posjet bio privatne,
akademske i vjerske naravi.
Slovenska politika s tim posjetom, zbog kojega je Kina uložila i
službeni posjet, nije imala nikakve veze, te nije mogla na nj
utjecati, kao ni na komentare koji su se s tim u vezi pojavili, a
slovenski političari s Dalaj-lamom su se sastali isključivo u
privatnom svojstvu, pojasnio je Rupel.
KAIRO - Egipatski predsjednik Hosni Mubarak u ponedjeljak
ocjenjuje da bi američki napad na Irak bio "tragedija koja bi
stvorila vrlo tešku situaciju" u regiji, piše u ponedjeljak
egipatski tisak.
"Napad na Irak bio bi greška. Brinemo se zbog iračkog naroda, jer
regija ne bi mogla podnijeti nove krize (uz izraelsko-palestinski
sukob). Mi ne želimo nove napetosti", izjavio je Mubarak za
kuvajtski dnevnik al-Siyassa, a integralni tekst interviewa
prenosi egipatski list al-Ahram.
Na upit o tome kako bi se ponašale arapske zemlje u slučaju da,
unatoč njihovu protivljenju, Irak ipak bude napadnut, Mubarak je
odgovorio da bi to bilo "tragedija i da bi stvorilo vrlo tešku
situaciju".
MOSKVA - Moskva je izrazila "zabrinutost" rastom napetosti između
Španjolske i Maroka, čiji su vojnici zauzeli sporni otočić Persil
(Leila), pozivajući Madrid i Rabat na pregovore.
"Čvrsto vjerujemo da rješenje tog problema leži u pregovorima",
kaže se u priopćenju ruskog ministarstva vanjskih poslova.
Otok se nalazi na 200 metara od marokanske obale, ali Madrid tvrdi
da su dvije zemlje prije 40 godina prihvatile neutralni status
otoka veličine 13,5 hektara.
SKOPLJE - Makedonski je parlament u ponedjeljak ratificirao nova
pravila u parlamentu čime je utrt put službenoj upotrebi albanskog
jezika u skupštini.
Prema novim pravilima, definiranim prošlog kolovoza na mirovnoj
konferenciji, Albanci će na sjednicama parlamenta moći koristiti
svoj jezik.
Makedonski, međutim, ostaje jedinim službenim jezikom vlade.
WASHINGTON - Jordanski kralj Abdulah II upozorio je u ponedjeljak
SAD da ne napadaju Irak ako za to nemaju potporu međunarodne
zajednice, dodajući da su sve zemlje s kojima je on kontaktirao
"suzdržane u vezi vojnog udara na Irak".
U interviewu koji je objavila televizijska postaja NBC, Abdulah je
rekao da bi američki napad na režim Sadama Huseina pogoršao odnose
SAD-a s arapskim svijetom, sve dok traje izraelsko-palestinski
sukob.
"Amerika bi tako bila u teškom položaju ako ne uspije uvjeriti
međunarodnu zajednicu u valjnost napada na Irak", nastavio je.
Unilateralna akcija SAD-a izazvala bi "brojne primjedbe"
međunarodne zajednice i pokrenula dodatne frustracije među
Arapima, ocijenio je jordanski kralj, ističući kako Arapi smatraju
da "SAD vodi čudnu politiku na Bliskom istoku i da ne razmišlja
kakva šteta ili ishod bi iz toga mogao proizaći".
TIRANA - Novoizabrani predsjednik Albanije
Alfred Mojsiu, koji će 25. srpnja službeno preuzeti dužnost,
izjavio je u ponedjeljak u Tirani, nakon razgovora s civilnim
upraviteljem UN-a na Kosovu Michaelom Steinerom, da će Albanija za
njegova mandata pružati potporu Kosovu i na diplomatskom i na
unutarnjem planu.
On je precizirao da to "podrazumijeva razvoj gospodarstva i
demokratskih institucija".
Steiner, koji je u ponedjeljak doputovao u dvodnevni posjet
Albaniji, razgovarao je tijekom dana i s aktualnim predsjednikom
Albanije Rexhepom Meidanijem.
Nakon razgovora civilni upravitelj UN-a je izjavio da je dobio
podršku za nastavak demokratskog razvoja Kosova. On je dodao da je
na Kosovu, posebno ove godine, uočljiv napredak te da "narod Kosova
podržava našu politiku".
ALEKSANDRIJA - Egipatski predsjednik Hosni Mubarak u ponedjeljak
je izjavio da se njegova zemlja ne slaže s Izraelom oko uloge
palestinskog predsjednika Jasera Arafata, ali da dvije zemlje i
dalje mogu raditi na promicanju mira.
"Razilazimo se oko pitanja Arafata...ali možemo naći put bez da
dotičemo to pitanje, i pomognemo da pregovori urode rješenjem",
rekao je Mubarak nakon razgovora s izraelskim ministrom obrane
Binyaminom Ben-Elizerom.
Iz izraelskih se izvora saznaje da je posjet ministra Ben-Eliezera
bio pokušaj da se i arapski svijet uvjeri da, prije nego se mirovni
proces pokrene, treba prvo maknuti Arafata.
WASHINGTON - Zastupnik James Traficant u ponedjeljak je pred
etičkim povjerenstvom Predstavničkog doma američkog Kongresa
izjavio da nije kriv za prijevaru, primanje mita i neplaćanje
poreza, za što je osuđen pravomoćnom presudom, nego da je osuda
rezultat političkog obračuna ministarstva pravosuđa s njim.
"Nisam počinio te zločine i neka sam proklet ako se prepustim da me
državno tužiteljstvo gazi", kazao je ovaj 61-godišnjak iz Ohija.
Traficante je pod prisegom ustvrdio da su svi svjedoci u sudskom
postupku bili podmićeni ili ucjenjeni svjedočiti protiv njega.
Ovaj živopisni demokrat, na glasu po osebujnim frizurama i šarenim
odijelima, prije ulaska u Kongres bio je šerif u rodnom
Youngstownu.
NEW YORK - Sastanak "kvarteta", visokih dužnosnika UN-a, Europske
komisije, Rusije i SAD o Bliskom istoku održat će se u utorak u New
Yorku, potvrdili su u ponedjeljak izvori u State Departmentu i
tajništvu UN-a.
Na sastanku će sudjelovati glavni tajnik svjetske organizacije
Kofi Annan, europski povjerenik Javier Solana, ruski ministar
vanjskih poslova Igor Ivanov i američki dražvni tajnik Colin
Powell. On će ujedno biti i domaćin sastanka koji bi trebao početi
oko 11.30 sati po mjesnom vremenu.
U sjedištu UN-a je objavljeno da će kasnije poslijepodne Annan biti
domaćin sastanka i radne večere "kvarteta" s ministrima vanjskih
poslova Egipta i Jordana Ahmedom Maherom i Marvanom Muasherom, te
saudijskim veleposlanikom pri UN-u Jafarom al Alaganijem.
DEN HAAG - Oko 15.500 tona stočne hrane,
zatrovane zabranjenim hormonom rasta MPA (Medroxy-Progesteron
Acetat), nizozemske su tvrtke izvezle najviše u Njemačku, Belgiju,
Francusku i Španjolsku, objavilo je u ponedjeljak nizozemsko
ministarstvo poljoprivrede.
"Najveći dio zatrovane hrane izvezen je u Njemačku i Belgiju",
rekao je glasnogovornik ministarstva Gerard Westerhof.
Den Haag je sve spomenute zemlje o tome izvijestio u subotu, dodao
je.
Hrana je kontaminirana glukoznim sirupom koji proizvodi belgijska
tvrtka Bioland.
ALEXANDRIA - John Walker Lindh, Amerikanac kojeg su uhitili
američki vojnici tijekom rata u Afganistan, u ponedjeljak je
priznao krivnju za pomaganje talibanskom fundamentalističkom
pokretu i nošenje eksploziva prilikom svog vojničkog djelovanja.
"Od kolovoza do prosinca prošle godine pružao sam talibanima svoje
vojničke usluge", rekao je 21-godišnji Lindh pred okružnim sudom u
Alexandriji. "Za to sam vrijeme nosio pušku i dvije granate. To sam
činio svjesno i svojom voljom, znajući da je protuzakonito".
Lindh je za priznanje dobio nagodbu s državnim tužiteljem o
zatvorskoj kazni od najviše 20 godina - po 10 za svaku točku
optužnice koju je priznao.
PRAG - Češki predsjednik Vaclav Havel u ponedjeljak je službeno
potvrdio novu vladu socijaldemokrata Vladimira Špidla, po čijim će
vodstvom Češka vjerojatno ući u Europsku uniju.
Većina, odnosno 11 od 17 ministarskih mjesta u novoj vladi pripala
je članovima Špidline stranke, dok će preostalih šest popuniti
ministri iz saveza dviju stranaka centra koje su sa
socijaldemokratima ušle u koaliciju. Češki socijaldemokrati
(CSSD) pobijedili su na parlamentarnim izborima održanim 14. i 15.
lipnja, a uz njih vladajuću koaliciju čine Kršćanskodemokratska
unija (KDU-CSL) i Savez slobode (US-DEU).
Nova vlada ima vrlo malu većinu u donjem domu parlamenta - samo
jedan glas više od oporbe - i morat će iznimno pažljivo balansirati
ako želi odraditi puni četverogodišnji mandat.
ANKARA - Predsjednik turskog parlamenta Omer Izgi sazvao je u
ponedjeljak izvanrednu sjednicu parlamenta za 1. rujna kako bi se
odlučilo o datumu održavanja prijevremenih izbora, prije isteka
mandata vlade 2004. godine, izvijestili su mediji.
Parlament je od 1. srpnja na ljetnoj stanci, a zasjedanje je
zahtijevala Nacionalistička stranka akcije (MHP), koalicijski
partner u vladi premijera Bulenta Ecevita. MHP, koji ima 127 od 550
mjesta u parlamentu, traži održavanje izbora u studenom, i prošli
je tjedan prikupljeno neophodnih 110 potpisa za održavanje
izvanrednog zasjedanja.
Bilo je špekulacija da će MHP napustiti vladu, no zamjenik
premijera Devlet Bahceli i vođa spomenute desne stranke, tvrdi da
će ostati uz premijera i koalicijsku vladu sve do izbora. On je
kazao da je vlada odlučna u provedbi gospodarskog programa MMF-a
kako bi se Turska izvukla iz najgore recesije od 1945. godine.
(Hina) sv