ZAGREB, 13. srpnja (Hina) NEW YORK - Vijeće sigurnosti UN-a jučer navečer je jednoglasno Rezolucijom 1424 odlučilo produljiti mandat vojnih promatrača svjetske organizacije na Prevlaci (UNMOP) za tri mjeseca. Njihova zadaća da nadziru
demilitarizaciju Prevlake potrajat će do 15. listopada. Stalni hrvatski predstavnik pri UN-u u New Yorku, veleposlanik Ivan Šimonović ukazuje da se prvi put od 1996. godine, kad je UNMOP uspostavljen, mandat produljuje za samo tri mjeseca "jer Vijeće ocjenjuje da se tijekom tog razdoblja može postići napredak koji bi omogućio uspješan završetak misije". To je posebno vidljivo u članku 3. rezolucije u kojem stoji da je Vijeće spremno razmotriti trajanje mandata i prije isteka roka, ako Hrvatska i SRJ izvjeste da su postigle dogovor.ZAGREB - Hrvatska i Europska unija jučer su u Zagrebu potpisale dva sporazuma o operacionalizaciji programa tehničko-financijske pomoći CARDS, koji su, kako je obostrano ocijenjeno, veliki doprinos u daljoj eurointegraciji RH. Financijski sporazum za godišnji program CARDS 2001. (vrijedan 60 milijuna eura) i Sporazum o prioritetima Nacionalnog programa CARDS za razdoblje 2002-2004. godine (vrijedan 189 milijuna eura), potpisali su ministar Neven Mimica u ime hrvatske Vlade te Guy Legras i Giorgio Bonacci u ime
ZAGREB, 13. srpnja (Hina)
NEW YORK - Vijeće sigurnosti UN-a jučer navečer je jednoglasno
Rezolucijom 1424 odlučilo produljiti mandat vojnih promatrača
svjetske organizacije na Prevlaci (UNMOP) za tri mjeseca. Njihova
zadaća da nadziru demilitarizaciju Prevlake potrajat će do 15.
listopada. Stalni hrvatski predstavnik pri UN-u u New Yorku,
veleposlanik Ivan Šimonović ukazuje da se prvi put od 1996. godine,
kad je UNMOP uspostavljen, mandat produljuje za samo tri mjeseca
"jer Vijeće ocjenjuje da se tijekom tog razdoblja može postići
napredak koji bi omogućio uspješan završetak misije". To je posebno
vidljivo u članku 3. rezolucije u kojem stoji da je Vijeće spremno
razmotriti trajanje mandata i prije isteka roka, ako Hrvatska i SRJ
izvjeste da su postigle dogovor.
ZAGREB - Hrvatska i Europska unija jučer su u Zagrebu potpisale dva
sporazuma o operacionalizaciji programa tehničko-financijske
pomoći CARDS, koji su, kako je obostrano ocijenjeno, veliki
doprinos u daljoj eurointegraciji RH. Financijski sporazum za
godišnji program CARDS 2001. (vrijedan 60 milijuna eura) i Sporazum
o prioritetima Nacionalnog programa CARDS za razdoblje 2002-2004.
godine (vrijedan 189 milijuna eura), potpisali su ministar Neven
Mimica u ime hrvatske Vlade te Guy Legras i Giorgio Bonacci u ime
Europske komisije. Legras je generalni direktor Opće uprave za
vanjske poslove Europske komisije a Bonacci generalni direktor
EuropeAid-a, službe Europske komisije za upravljanje tehničkom
pomoći EU. Program CARDS je instrument tehničko-financijske pomoći
Europske unije za države jugoistočne Europe obuhvaćene Procesom
stabilizacije i pridruživanja.
NEW YORK - Vijeće sigurnosti UN-a produljilo je jučer mandat misiji
svjetske organizacije u BiH (UNMBIH) do kraja ove kalendarske
godine. Prema ranijem političkom dogovoru Vijeća za provedbu mira,
nakon toga će zadaće u BiH preuzeti misija Europske unije.
Posljednji veliki posao UNMBIH-a bit će vezan uz izbore u BiH u
listopadu. Tada će, prvi put od potpisivanja Daytonskog sporazuma,
na četiri godine biti birani članovi Predsjedništva BiH i novi
saziv državnog i entitetskih parlamenta. To će također biti prvi
izbori nakon rata koje će u cijelosti provesti domaća tijela
vlasti, dok će predstavnici međunarodne zajednice promatrati
izborni proces. Misija UN-a u BiH uspostavljena je u prosincu 1995.
godine. Sada u njoj djeluje 1.536 pripadnika civilne policije
(UNCIVPOL), trojica vojnih časnika za vezu i 330 međunarodnih
civilnih službenika. Među njima je i četrdesetak američkih
državljana, uključujući posebnog predstavnika UN-a Jacquesa
Kleina. Uz misiju UN-a u BiH djeluju i međunarodne stabilizacijske
snage (SFOR) pod zapovjedništvom NATO-a koje djeluju na temelju
odluke Vijeća sigurnosti, ali nisu mirovne snage UN-a.
NEW YORK - Vijeće sigurnosti UN-a se jučer navečer, nakon gotovo
dvotjednog pregovaranja, dogovorilo i jednoglasno izglasalo
rezoluciju kojom se pripadnici mirovnih operacija svjetske
organizacije iz zemalja koje nisu potpisnice dokumenata
Međunarodnog kaznenog suda (ICC) izuzimaju od nadležnosti tog
Suda. Po kompromisnom rješenju Vijeće "u skladu s odredbama članka
16. Rimskog statuta, traži od ICC-a da, ukoliko se takav slučaj
pojavi, tijekom 12 mjeseci od 1. srpnja 2002. ne počinje istragu
niti pokreće postupak protiv sadašnjih ili bivših dužnosnika i
pripadnika operacija UN-a iz zemalja koje nisu potpisnice Statuta,
osim ako Vijeće ne odluči drugačije". Vijeće je istodobno izrazilo
spremnost da ovu odluku produljuje za po godinu dana. U uvodu
rezolucije se naglašava da će države koje su potpisale dokumente
ICC-a izvršavati svoje obveze i da priznaju nadležnost ICC-a, dok
će zemlje koje nisu pristupile Rimskom statutu "svoje obveze prema
međunarodnom pravu ispunjavati pred nacionalnim sudovima". Statut
ICC-a potpisalo je 139 zemalja, a ratificiralo 76.
AMAN - Američki državni tajnik Colin Powell jučer je priznao da je
primio "zanimljivo" pismo od Jasera Arafata, ali je naglasio da se s
palestinskim čelnikom "više ne bavi". "Da, primio sam pismo od
predsjednika Arafata. Pročitao sam ga ... Smatram da je zanimljivo
i da uključuje stvari oko reforme, koje ćemo uzeti u obzir, ali ja se
više ne bavim Arafatom", rekao je Powell u razgovoru za katarsku
televizijsku postaju Al-Jazeeru. Dodao je da čekaju da se pojavi
novo palestinsko vodstvo s kojim će moći surađivati. Powell je
rekao da će napredak ovisiti o palestinskom izboru novog vodstva i
njegovom uspjehu u "borbi protiv nasilja i terorizma".
(Hina) nz nz