ZAGREB, 12. srpnja (Hina) - LJUBLJANA - Vodstva Hrvatske seljačke stranke (HSS) i Slovenske pučke stranke (SLS) sastala su se u četvrtak navečer u Mokricama a u razgovorima je, uz pitanja međunarodnog djelavanja i njihova uključivanja
u Europski savez narodnih stranaka, bilo riječi i o otvorenim pitanjima između Hrvatske i Slovenije. "Na radnom susretu dviju stranaka koje sudjeluju u vladi razmijenili smo mišljenja o stranačkoj suradnji, ali i o tome kako naše stranke mogu pridonijeti rješenju dilema kojih je, po mojoj ocjeni, previše", rekao je nakon sastanka Franci But predsjednik Slovenske pučke stranke i ministar poljoprivrede u vladi premijera Janeza Drnovšeka. Obje stranke već imaju dobru suradnju jer je riječ o strankama desnog centra koje kao jezičac na vagi mogu djelovati na donošenje odluka, dodao je But. Svaka je strana predstavila svoja stajališta i obvezala se da će u svojoj vladi pokušati pridonijeti da dođe do obnove pregovora ili ratifikacije već parafiranih sporazuma, izjavio je But za slovensku agenciju STA, dodajući da su razgovarali o pitanju granice, nuklearke Krško, malograničnom sporazumu i procesu liberalizacije trgovine. Po njegovim bi riječima - u slučaju da to omogući pravorijek slovenskog ustavnog suda koji će se morati
ZAGREB, 12. srpnja (Hina) -
LJUBLJANA - Vodstva Hrvatske seljačke stranke (HSS) i Slovenske
pučke stranke (SLS) sastala su se u četvrtak navečer u Mokricama a u
razgovorima je, uz pitanja međunarodnog djelavanja i njihova
uključivanja u Europski savez narodnih stranaka, bilo riječi i o
otvorenim pitanjima između Hrvatske i Slovenije. "Na radnom
susretu dviju stranaka koje sudjeluju u vladi razmijenili smo
mišljenja o stranačkoj suradnji, ali i o tome kako naše stranke mogu
pridonijeti rješenju dilema kojih je, po mojoj ocjeni, previše",
rekao je nakon sastanka Franci But predsjednik Slovenske pučke
stranke i ministar poljoprivrede u vladi premijera Janeza
Drnovšeka. Obje stranke već imaju dobru suradnju jer je riječ o
strankama desnog centra koje kao jezičac na vagi mogu djelovati na
donošenje odluka, dodao je But.
Svaka je strana predstavila svoja stajališta i obvezala se da će u
svojoj vladi pokušati pridonijeti da dođe do obnove pregovora ili
ratifikacije već parafiranih sporazuma, izjavio je But za
slovensku agenciju STA, dodajući da su razgovarali o pitanju
granice, nuklearke Krško, malograničnom sporazumu i procesu
liberalizacije trgovine. Po njegovim bi riječima - u slučaju da to
omogući pravorijek slovenskog ustavnog suda koji će se morati
odlučiti o ustavnosti sporazuma o nuklearci Krško - bilo najbolje
da se pitanje graničnog sporazuma i sporazuma o Krškom riješe "u
paketu".
BEOGRAD - Bivši predsjednik SR Jugoslavije (1993-1997.) Zoran
Lilić u četvrtak je, po naredbi jugoslavenskih vlasti, oko 18 sati
otputovao u den Haag, gdje pred Međunarodnim sudom za ratne zločine
(ICTY) treba svjedočiti u postupku protiv Slobodana Miloševića,
kazao je Lilićev odvjetnik. Odvjetnik Dragan Šaponjić kazao je da
je Liliću dostavljen poziv Okružnog suda u Beogradu o kojem ga je
prethodno obavijestila predsjednica tog suda Vida Petrović Škero.
Strane agencije iz Beograda javljaju da on nije otputovao
dobrovoljno. "Zoran je odbio bilo što potpisati" kada mu je bio
predočen službeni dokument da svjedoči pred ICTY-jem. "Oni su ga
odveli", kazala je Lilićeva supruga Ljubica za agenciju Associated
Press. "Lilić je odbio svjedočiti pred sudom", prenosi AP riječi
njegova odvjetnika.
Agencija dpa javlja kako je Šaponjić optužio beogradske vlasti da
su nezakonito prisilile Lilića na put u Haag. Lilićeva je supruga
potvrdila da je njezin suprug bio odveden ravno iz svoga ureda u
Beogradu.
U pisanoj izjavi, dostavljenoj agenciji Beta, bivši predsjednik
SRJ tvrdi da je prethodnih dana razgovarao s najvišim državnim
dužnosnicima Jugoslavije i Srbije o mogućnosti da se kao svjedok
pojavi pred Haaškim sudom. Osim s jugoslavenskim predsjednikom
Vojislavom Koštunicom Lilić je 9. srpnja razgovarao i sa
srbijanskim premijerom Zoranom Đinđićem i kazao mu da "ne želi ići u
Haag po načelu dobrovoljnosti, već samo ako mu službeno upute poziv
jugoslavenske vlasti", piše u izjavi.
WASHINGTON - U vrijeme dok je bio jedan od direktora teksaške naftne
kompanije "Harken", američki predsjednik George W. Bush uzeo je od
te tvrtke zajam za kupnju dionica, dakle činio upravo ono što danas
osuđuje i proglašava primjerom nečasnog poslovanja. Prema
dokumentima koje ima državno Povjerenstvo za dionice (SEC), a kojih
su se američki mediji dokopali u četvrtak, Bush se kod Harkena
zadužio za ukupno 180.375 dolara i tim novcem kupio dionice tvrtke.
Na kredit je plaćao 5 posto kamata što je bilo znatno ispod
bankovnih kamata.
Glasnogovornik Bijele kuće Ari Fleischer rekao je u četvrtak da se
Bush savjetovao sa svojim odvjetnicima i osobnim računovođom, te da
se priprema odgovoriti na pitanja novinara o svojim poduzetničkim
danima. Bush je početkom tjedna u govoru u New Yorku osudio praksu
da tvrtke svojim čelnicima daju povlaštene kredite za kupnju
dionica i na taj način im omogućuju neopravdanu dobit. Tim više što
članovi poslovodstava najbolje znaju kad kupiti a kad prodati
dionice.
WASHINGTON - Američki državni tajnik Colin Powell i njegov
francuski kolega Dominique de Villepin dogovorili su u četvrtak
navečer elemente kompromisa kojima bi razriješili spor između
Sjedinjenih Država i Europe oko Međunarodnog kaznenog suda (ICC),
kazao je dužnosnik State Departmenta. Powell i Villepin su dali
naputke svojim veleposlanicima pri Ujedinjenim narodima da rade na
tom kompromisu polazeći od američkog prijedloga da se njihovim
vojnicima sudionicima u mirovnim operacijama diljem svjeta zajamči
imunitet od nadležnosti ICC-a.
De Villepin i Powellu razgovarali su i o stanju u Iraku. Francuska
je inzistirala na tome da se vojna operacija protiv Iraka ne može
voditi jednostrano, te da bilo kakvoj akciji protiv Iraka treba
prethoditi konsenzus, kazao je novinarima američki državni tajnik
nakon razgovora s francuskim kolegom.
WASHINGTON - Njujorški sastanak bliskoistočnog "kvarteta", SAD-a,
EU, Rusije i UN-a, odgođen je za sljedeći utorak, priopćio je u
četvrtak američki dužnosnik. Ta odgoda će "četvorki" omogućiti
sastanak s barem dvojicom ministara vanjskih poslova, Egipta i
Jordana, kazao je isti dužnosnik koji je želio ostati anoniman.
Neformalnu skupinu čine američki državni tajnik Colin Powell,
visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Javier Solana, ruski
ministar vanjskih poslova Igor Ivanov, i glavni tajnik UN-a Kofi
Annan. Zasad se ne zna hoće li sastanku u utorak prisustvovati i
saudijski ministar vanjskih poslova princ Saud al-Faisal.
CARACAS - Više od milijun stanovnika Venezuele sudjelovalo je u
četvrtak na ulicama Caracasa u prosvjedima zahtijevajući ostavku
predsjednika Huga Chaveza. Chavez se u trenutku prosvjeda nalazio u
gradu Maracay u središnjoj Venezueli, no dan ranije pozvao je
vlasti da poštuju ljudska prava osoba koje će sudjelovati u maršu.
Demonstrante su nekoliko blokova od predsjedničke palače
zaustavile vojne i policijske snage.
NEW YORK - Embargo na izvoz oružja Somaliji stupio je na snagu prije
deset godina, ali ga od tada sustavno krše ne samo Etiopija,
Eritreja, Iran i Poljska već i SAD, doznaje se u četvrtak iz
izvješća UN-a. Fijasko tog embarga doveo je u pitanje pronalaženje
političkog rješenja za krizu u zemlji koja je već više od 11 godina
bez središnje vlade. Stručnjaci, koje je angažirao UN, tvrde da se u
Somaliji odigrava znakovita vojna aktivnost, te da 12 do 14
oružanih skupina broje oko 27.000 boraca.
BUENOS AIRES - Bivši argentinski diktator Leopoldo Fortunato
Galtieri zatočen je u četvrtak u vojarni kopnene vojske u Buenos
Airesu, nakon što je sud u srijedu naredio njegovo uhićenje zbog
optužnice koja obuhvaća ubojstva, otmice i mučenja dvadesetak
protivnika vojnog režima u razdoblju od 1976-83. Tijekom "prljavog
rata" 80-ih godina vojna je hunta likvidirala oko 40.000 protivnika
režima.
WASHINGTON - Vlada SAD u četvrtak je uplatila dodatnih 29,4
milijuna dolara Međunarodnom odboru Crvenog križa (ICRC),
odazivajući se pozivu te organizacije za hitnu novčanu pomoć
potrebnu za njihove aktivnosti u cijelom svijetu. Prema riječima
glasnogovornika State Departmenta Richarda Bouchera, od odobrene
svote najviše, 15 milijuna dolara namijenjeno je afričkim
zemljama, za aktivnosti ICRC-a u Europi uplaćeno je 7,2 milijuna
dolara, a ostatak novca koristit će se na Bliskom istoku i Aziji te
nekim latinoameričkim zemljama. Ukupno je SAD za aktivnosti ICRC-a
ove godine uplatio 121 milijun dolara.
ZAGREB - Predsjednica zagrebačke Gradske skupštine Morana
Paliković Gruden i zagrebačka gradonačelnica Vlasta Pavić u
četvrtak su u Zagrebu priredile svečani prijem povodom sutrašnjeg
sastanka Radne skupine za jednakost spolova Pakta o stabilnosti.
Prijemu su bile nazočne brojne osobe iz političkog i kulturnog
života, kao i posebni koordinator Pakta Erhard Busek.
"U ime Pakta o stabilnosti vrlo sam zahvalan Radnoj skupini za
jednakost spolova što radi taj posao", rekao je Busek. Glavni
koordinator Pakta obratio se nazočnima, većinom ženama, među
kojima su bile ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović,
zamjenica ministra vanjskih poslova Vesna Cvjetković Kurelec te
saborska zastupnica Mirjana Ferić Vac.
Šesti regionalni sastanak Radne skupine za jednakost spolova Pakta
o stabilnosti počinje u petak ujutro u Hrvatskom saboru. Njegovom
otvaranju nazočan će biti i predsjednik Sabora Zlatko Tomčić kao i
potpredsjednica Vlade i predsjednica vladinog Povjerenstva za
ravnopravnost spolova Željka Antunović.
(Hina) rub rub