RU-US-IR-KRIZA-Politika RU IZVESTIJA 11. VII. 2002. Amerikanci-Rusi-Iran RUSIJAIZVESTIJA11. VII. 2002.Dvostruka mjerilaU četvrtak su u Moskvi ruski i američki stručnjaci razmatrali perspektive dijaloga o nuklearnim raketnom neširenju
oružja. istina, takvo 'neširenje' mora se ticati još jedne zemlje - Irana. To zahtijeva ju prvo Amerikanci, koji su tu zemlju uvrstili, uz Irak i Sjevernu Koreju među zemlje-izrode. Osim što nikakvih uvjerljivih dokaza ruske pomoći Iranu predstavnici SAD-a nisu mogli navesti.Iran je pogodan partner Rusiji. Skupi ugovori za izgradnju atomskih centrala u Bušeru donijeli su nam milijarde dolara i osigurali rad mnogim našim stručnjacima za atomsku energiju. Moskva oblino opskrbljuje Teheran i suvremenim oružjem. Rusko-iranski odnosi na vojno-tehničkom planu su bili faktički zamrznuti 1995. godine kad su Kremlj i Bijela Kuća zaključili neslužbeni dogovor u okvirima odbora 'Gore-Černimirdin', o ukidanju svih vojnih ugovora s Teheranom. Tada je Moskva izgubila dvije milijarde dolara. Ali, kako su pokazalo, taj korak nije pridonio poboljšavanju odnosa između Moskve i Washingtona. Zato je Moskva 2000. izvijestila
RUSIJA
IZVESTIJA
11. VII. 2002.
Dvostruka mjerila
U četvrtak su u Moskvi ruski i američki stručnjaci razmatrali
perspektive dijaloga o nuklearnim raketnom neširenju oružja.
istina, takvo 'neširenje' mora se ticati još jedne zemlje - Irana.
To zahtijeva ju prvo Amerikanci, koji su tu zemlju uvrstili, uz Irak
i Sjevernu Koreju među zemlje-izrode. Osim što nikakvih
uvjerljivih dokaza ruske pomoći Iranu predstavnici SAD-a nisu
mogli navesti.
Iran je pogodan partner Rusiji. Skupi ugovori za izgradnju atomskih
centrala u Bušeru donijeli su nam milijarde dolara i osigurali rad
mnogim našim stručnjacima za atomsku energiju. Moskva oblino
opskrbljuje Teheran i suvremenim oružjem. Rusko-iranski odnosi na
vojno-tehničkom planu su bili faktički zamrznuti 1995. godine kad
su Kremlj i Bijela Kuća zaključili neslužbeni dogovor u okvirima
odbora 'Gore-Černimirdin', o ukidanju svih vojnih ugovora s
Teheranom. Tada je Moskva izgubila dvije milijarde dolara. Ali,
kako su pokazalo, taj korak nije pridonio poboljšavanju odnosa
između Moskve i Washingtona. Zato je Moskva 2000. izvijestila
Washington da prekida taj dogovor i počela aktivno surađivati s
Iranom.
Iran je živo zainteresiran za masovno obnavljanje vojnoga parka i
vojne tehnike, uglavnom sovjetske proizvodnje. A Moskva je spremna
odraditi međuvladine sporazume koji vrijede za 1995., a to se tiče
dostave zrakoplova MiG-29, Su-24MK, dizelnih podmornica tipa
'Kilo' (uza svu infrastrukturu), kao i licencnu proizvodnju
tenkova T-72 i pješačkih bojnih strojeva BMP-2.
A Teheran hoće kupiti zenitno-raketne komplekse S-300PMU-1, Buk,
Top-M1, prijenosne ZRK 'Igla, dok se između Moskve i Teherana vode
konzultacije o mogućnostima isporuke brodova, naoružanih
nadzvučnim krilatim raketama 'Jahont' i kompleksa operativno-
taktičkog oružja 'Iskander-E'.
SAD je nezadovoljan. Pa su to danas i potvrdili gg. Robert Ainhorn
iz Centra za strateška i međunarodna istraživanja te Gary Seymor iz
Međunarodnoga instituta za strateška istraživanja. SAD proziva
redovito Rusiju da zaustavi neke nuklearne programe u Iranu, a
Rusija traži konkretne dokaze. A s dokazima se Amerikanci stalno
muče.
Ruski i američki su se stručnjaci složili da teoretski za desetak
godina Iran može imati svoje nuklearno oružje (čemu pomaže
susjedstvo s Irakom koji već ide tim putom).
- Bush i Putin su već razmotrili mogućnost da se Rusiji predloži
mrkva u tim oblastima gdje postoji pomoć u zamjenu za nuklearne
programe u Iranu, istaknuo je jedan stručnjak.
Međutim, Rusije nema želju da proširuje krug nuklearnih država (i
sad ih ima previše - Izrael, Kina, Pakistan, Indija). Osim toga
Moskva tradicionalno ne odobrava američki pristup: direktor PIR-
Centra Vladimir Orlov je izjavio: u Iranu postoji kakva-takva
narodom izabrana vlast, a u Saudijskoj Arabiji nema nikakve'. Pa
ipak je Saudijska Arabija strateški saveznik SAD-a.., pišu Dmitrij
Safonov i Aleksandar Sadčikov.