FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

RU IZVESTIJA 11. VII. 2002. AMERIKANCI-RUSI-IRAN

RU-US-IR-KRIZA-Politika RU IZVESTIJA 11. VII. 2002. Amerikanci-Rusi-Iran RUSIJAIZVESTIJA11. VII. 2002.Dvostruka mjerilaU četvrtak su u Moskvi ruski i američki stručnjaci razmatrali perspektive dijaloga o nuklearnim raketnom neširenju oružja. istina, takvo 'neširenje' mora se ticati još jedne zemlje - Irana. To zahtijeva ju prvo Amerikanci, koji su tu zemlju uvrstili, uz Irak i Sjevernu Koreju među zemlje-izrode. Osim što nikakvih uvjerljivih dokaza ruske pomoći Iranu predstavnici SAD-a nisu mogli navesti.Iran je pogodan partner Rusiji. Skupi ugovori za izgradnju atomskih centrala u Bušeru donijeli su nam milijarde dolara i osigurali rad mnogim našim stručnjacima za atomsku energiju. Moskva oblino opskrbljuje Teheran i suvremenim oružjem. Rusko-iranski odnosi na vojno-tehničkom planu su bili faktički zamrznuti 1995. godine kad su Kremlj i Bijela Kuća zaključili neslužbeni dogovor u okvirima odbora 'Gore-Černimirdin', o ukidanju svih vojnih ugovora s Teheranom. Tada je Moskva izgubila dvije milijarde dolara. Ali, kako su pokazalo, taj korak nije pridonio poboljšavanju odnosa između Moskve i Washingtona. Zato je Moskva 2000. izvijestila
RUSIJA IZVESTIJA 11. VII. 2002. Dvostruka mjerila U četvrtak su u Moskvi ruski i američki stručnjaci razmatrali perspektive dijaloga o nuklearnim raketnom neširenju oružja. istina, takvo 'neširenje' mora se ticati još jedne zemlje - Irana. To zahtijeva ju prvo Amerikanci, koji su tu zemlju uvrstili, uz Irak i Sjevernu Koreju među zemlje-izrode. Osim što nikakvih uvjerljivih dokaza ruske pomoći Iranu predstavnici SAD-a nisu mogli navesti. Iran je pogodan partner Rusiji. Skupi ugovori za izgradnju atomskih centrala u Bušeru donijeli su nam milijarde dolara i osigurali rad mnogim našim stručnjacima za atomsku energiju. Moskva oblino opskrbljuje Teheran i suvremenim oružjem. Rusko-iranski odnosi na vojno-tehničkom planu su bili faktički zamrznuti 1995. godine kad su Kremlj i Bijela Kuća zaključili neslužbeni dogovor u okvirima odbora 'Gore-Černimirdin', o ukidanju svih vojnih ugovora s Teheranom. Tada je Moskva izgubila dvije milijarde dolara. Ali, kako su pokazalo, taj korak nije pridonio poboljšavanju odnosa između Moskve i Washingtona. Zato je Moskva 2000. izvijestila Washington da prekida taj dogovor i počela aktivno surađivati s Iranom. Iran je živo zainteresiran za masovno obnavljanje vojnoga parka i vojne tehnike, uglavnom sovjetske proizvodnje. A Moskva je spremna odraditi međuvladine sporazume koji vrijede za 1995., a to se tiče dostave zrakoplova MiG-29, Su-24MK, dizelnih podmornica tipa 'Kilo' (uza svu infrastrukturu), kao i licencnu proizvodnju tenkova T-72 i pješačkih bojnih strojeva BMP-2. A Teheran hoće kupiti zenitno-raketne komplekse S-300PMU-1, Buk, Top-M1, prijenosne ZRK 'Igla, dok se između Moskve i Teherana vode konzultacije o mogućnostima isporuke brodova, naoružanih nadzvučnim krilatim raketama 'Jahont' i kompleksa operativno- taktičkog oružja 'Iskander-E'. SAD je nezadovoljan. Pa su to danas i potvrdili gg. Robert Ainhorn iz Centra za strateška i međunarodna istraživanja te Gary Seymor iz Međunarodnoga instituta za strateška istraživanja. SAD proziva redovito Rusiju da zaustavi neke nuklearne programe u Iranu, a Rusija traži konkretne dokaze. A s dokazima se Amerikanci stalno muče. Ruski i američki su se stručnjaci složili da teoretski za desetak godina Iran može imati svoje nuklearno oružje (čemu pomaže susjedstvo s Irakom koji već ide tim putom). - Bush i Putin su već razmotrili mogućnost da se Rusiji predloži mrkva u tim oblastima gdje postoji pomoć u zamjenu za nuklearne programe u Iranu, istaknuo je jedan stručnjak. Međutim, Rusije nema želju da proširuje krug nuklearnih država (i sad ih ima previše - Izrael, Kina, Pakistan, Indija). Osim toga Moskva tradicionalno ne odobrava američki pristup: direktor PIR- Centra Vladimir Orlov je izjavio: u Iranu postoji kakva-takva narodom izabrana vlast, a u Saudijskoj Arabiji nema nikakve'. Pa ipak je Saudijska Arabija strateški saveznik SAD-a.., pišu Dmitrij Safonov i Aleksandar Sadčikov.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙