FRANCUSKA-LE MONDE OD 9.7.02. STIGLITZ O PAJDAŠKOM KAPITALIZMU

FRANCUSKA LE MONDE 9.VII.2002. Jo Stiglitz, dobitnik Nobelove nagrade optužuje 'pajdaški kapitalizam' "Enron, WorldCom, Tyco, Andersen... Financijski škandali u Sjedinjenim Državama sve su češći. Globalizacija obvezuje, čitav je planet na udaru i stvar poprima političke razmjere. Nije li se na zadnjem susretu na vrhu G8 govorilo o Enronu? Osim nekih nepoštenih čelnika, u pitanju je arhitektura međunarodnog financijskog sustava. U Gospodarskom klubu - organizaciji koja okuplja 27 najpoznatijih gospodarstvenika u Francuskoj - koji je o tim pitanjima raspravljao 5,6. i 7.VII. na konferenciji u Aix-en-Provenceu, dobitnik Nobelove nagrade Joseph Stiglitz kratko je i jasno oslikao sadašnje okolnosti: 'Kada vidite nesreću na cesti mislite da je odgovoran vozač. Kada vidite nekoliko nesreća na istom mjestu upitate se kakva je cesta. A to se upravo događa'. Po mišljenju tog bivšeg čelnika Svjetske banke, 'američko je računovodstvo manjkavo'. Drži da je neuključivanje dionica u računovodstvo poduzeća najbolji dokaz za to. 'Danas dionice ne dolaze niotkud. Nitko ih ne plaća', podruguje se. 'Naravno, to nije točno, plaćaju ih drugi dioničari. No kada je u doba Clintonova predsjednikovanja trebalo mijenjati računovodstvene propise, Wall Street i američka riznica uspjeli su uvjeriti predsjednika da ništa ne treba poduzeti. Njihov argument? Uključivanje cijene dionica u računovodstvo dovelo bi do pada cijene dionica. Osobno sam mislio da upravo zbog tih posljedica treba reformirati računovodstvene propise', kaže bivši gospodarski savjetnik Billa Clintona koji u toj stvari nije naišao na razumijevanje. Osudivši 'pajdaški kapitalizam' koji po njegovu mišljenju vlada u Sjedinjenim Državama, Joseph Stiglitz drži da zbog dionica 'čelnici nastoje povećati prividnu vrijednost poduzeća i fiktivnu dobit i tako tržištima šalju pogrješne znakove'. Osim poduzeća poput WorldComa koji su jednostavno prevarili tržišta pobrkavši troškove i ulaganja, ta je vješto podupirana kolektivna kratkovidnost pogodila čitave sektore. 'Telekomunikacije su dobar primjer. Tom su sektoru ulagači davali preveliku prednost. Danas 80 do 90 posto optičkih vlakana u SAD-u nije uopće dobilo nikakav svjetlosni signal!', podsjeća g. Stiglitz. Dionice koje su zamišljene kako bi pomirile interese čelnika i dioničara, izazivaju protivan učinak: dovode tržišta u zabludu. No kriza je dublja i mnogi je koriste kako bi preispitali anglosaksonska pravila igre koja su se nametnula u zadnjih dvadesetak godina. (...) U borbi za utjecaj između dviju obala Atlantika neki žele da Europa izvuče korist iz američkih teškoća. 'Čudno je što se solidarnost i europski socijalni obrazac drže zastarjelim, a potražnja je tako velika, kao što je čudno stajalište da je nadzor nad financijskim tržištima nepotreban, premda ova nisu nikada bila jača', kaže gospodarstvenik Anton Brender. On misli da 'zbog snage američke komunikacije više nismo sigurni u prikladnost europskog obrasca. Sadašnji su škandali potrebni kako bismo mu ponovno vjerovali. Trgnimo se!' Dok se u SAD-u primjećuje povratak regulacije kakve nije bilo od 1945., mnogi se gospodarstvenici zauzimaju za veću regulaciju u Europi. U proglasu koji je objavljen nakon druge ljetne sjednice, Gospodarski je klub iznio tri prijedloga koja se izravno tiču poduzeća: radnici trebaju biti zastupljeni u upravnim tijelima 'koja postoje ili ih treba osnovati', treba odustati od tromjesečnih računovodstvenih izvješća i dati prioritet dugoročnom poslovanju te što prije osnovati regulacijska tijela na europskoj razini u četirima sektorima: energetskom, telekomunikacijskom, u prijevozu i u financijskim službama. Na prvoj sjednici održanoj prije godinu dana, činilo se da liberalizam slavi pobjedu. Danas se njegov nadzor čini prijeko potreban", piše Frederic Lemaitre.