SKV: SVIJET U 15.30 SATI

ZAGREB, 10. srpnja (Hina) BEČ - U razgovoru austrijske ministrice vanjskih poslova Benite Ferrero-Waldner i ministra za europske integracije RH Nevena Mimice u utorak u Beču izražena je puna austrijska potpora hrvatskom putu u Europsku uniju. Ferrero-Waldner i Mimica razgovarali su o bilateralnim odnosima, aktualnom stanju u Hrvatskoj i regiji, o pitanjima vezanim za europske integracije te konkretnim načinima tehničke i savjetodavne austrijske pomoći na hrvatskom putu u EU. "Potpisavši Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om, a Austrija je prva od zemalja članica EU-a ratificirala taj sporazum, Hrvatska je zacrtala vlastitu strategiju razvoja" kazala je šefica austrijske diplomacije.Naglasila je da "Austrija i Hrvatska imaju izvanredne bilateralne odnose koje prati i iznimna gospodarska suradnja". DUBROVNIK - U Dubrovniku je u srijedu održan sastanak zamjenika ministara vanjskih poslova država kvadrilaterale, Hrvatske, Mađarske, Italije i Slovenije, čiji je koordinator u ovoj godini Hrvatska. U razgovoru su razmatrana stajališta o mogućnostima daljnjeg razvoja i jačanja suradnje u sklopu kvadrilaterale te o procesu proširenja Europske unije. Istaknuta je važnost boljeg prometnog povezivanja regije, posebno Trsta i Rijeke, kao odvojka paneuropskog koridora pet koji Trst preko Ljubljane povezuju s Budimpeštom, a naglašena je i potreba povezivanja važnih jadranskih luka Trsta, Kopra i Rijeke. Hrvatska je dobila potporu za pripremu za sudjelovanje u multinacionalnoj vojnoj postrojbi sa sjedištem u Udinama kojoj je zadaća organizirati akcije humanitarne pomoći i očuvanje mira. WASHINGTON - Sadašnja hrvatska vlast razočarala je većinu Hrvata i međunarodnu javnost, tvrdi se u komentaru koji u srijedu objavljuje "Washington Times". U tekstu pod naslovom "Hrvatska politička i gospodarska kriza", Kuhner navodi da premijer Ivica Račan i dalje svojim glavnim ciljem smatra pristup Hrvatske Europskoj uniji do 2006. godine. EU i SAD se pouzdaju u Račanovu vladu da izvuče Hrvatsku iz balkanskog mraka kako bi postala punopravna članica euroatlantskih integracija. "U tome su u krivu", ocjenjuje autor Jeffrey Kuhner. "Kao i većina bivših komunista u istočnoj Europi, Račan ne razumije otvoreno, tržišno gospodarstvo (...) možda je njegov krajnji cilj da Zagreb postane dio EU, ali on nema uvjerljiv plan kako to ostvariti". Kuhner tvrdi da je "vladajuća koalicija prepuna bivših komunističkih aparatčika koji se protive demokraciji i vladavini prava". Za Račana i predsjednika Stjepana Mesića kaže da su politički oblikovani u Savezu komunista. Po Kuhnerovoj procjeni, prijevremeni izbori u Hrvatskoj održat će se najkasnije do proljeća sljedeće godine a vladajuća koalicija će se održati na vlasti jer neće biti uvjerljive političke alternative. ZAGREB/DEN HAAG - Bivši britanski vojni ataše u Beogradu pukovnik John Crossland u srijedu je na haškom suđenju bivšem jugoslavenskom predsjedniku kazao kako je u Vojsci Jugoslavije postojao paralelni zapovjedni lanac kojim je Slobodan Milošević upravljao zločinačkim operacijama vojske na Kosovu. Lanac je išao od generala Pavkovića izravno do Šainovića i Miloševića, rekao je je britanski vojni ataše, koji je svjedočio uz zaštitu lika. Crossland je kazao kako se time zaobilazio tadašnji formalni lanac zapovijedanja u kojem su bili generali Momčilo Perišić, kao načelnik Generalštaba u 1998. godini, i general Aleksandar Dimitrijević, kao tadašnji načelnik KOS-a. Posljednja dvojica, kazao je svjedok, u razgovorima su "izražavali nezadovoljstvo načinom na koji je korištena vojska". Prije Crosslanda svjedočila je kosovska Albanka Shyrete Berisha kojoj je srbijanska policija u Suvoj Reci pobila u jednom danu supruga i četvero djece, od kojih najmlađe nije imalo niti dvije godine, kao i brojne druge članove obitelji, dok je ona preživjela. Milošević je odustao od protuispitivanja svjedokinje zbog toga što je izgubila članove obitelji. Milošević je optužen za deportacije i druge zločine protiv čovječnosti počinjene nad kosovskim Albancima tijekom 1999. godine. BEOGRAD/PODGORICA- Vlada Crne Gore usvojila je dokument za daljnju primjenu Beogradskog sporazuma i usklađivanje ekonomskih sustava Srbije i Crne Gore s ekonomskim sustavom Europske unije u kojem se predviđa odvojeni monetarni i bankarski sustav članica buduće zajednice, prenose u srijedu beogradski mediji izvješća iz Podgorice. Buduća državna zajednica Srbije i Crne Gore financirat će se iz proračuna država-članica i neće imati svoju imovinu, niti će se zaduživati. U budućoj zajednici postojat će dva potpuno odvojena monetarna sustava, dvije centralne banke i dvije valute. Narodna banka Jugoslavije preimenovana je u Centralnu banku Srbije, a Savezna uprava carina zvat će se Srpska uprava carina. Zajednica će imati pet ministarstava koja će usklađivati i koordinirati rad tijela državne uprave država-članica, predstavljati zajednicu pred međunarodnim institucijama u okvirima svojih resora i obavljati upravne i druge poslove u skladu s ustavnom poveljom i propisima. Ministarstva obuhvaćaju resore vanjskih poslova, obrane, ekonomskih odnosa s inozemstvom, unutarnjih ekonomskih odnosa i zaštite ljudskih i manjinskih prava. ZAGREB/DEN HAAG - Bosanski Srbin Miroslav Deronjić izjasnio se u srijedu pred Haškim sudom da se ne osjeća krivim za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja počinjene u svibnju 1992. u istočnom dijelu BiH. Tužiteljstvo ga u šest točaka optužnice tereti da je 8. svibnja 1992. izdao zapovijed vojnim snagama bosanskih Srba za napad i palež sela Glogova pokraj Bratunca. Deronjić je tada bio predsjednik kriznog štaba u Bratuncu. SARAJEVO - Predsjednik Nove hrvatske inicijative (NHI) Krešimir Zubak odbacio je optužbe da se njegova stranka financira iz sumnjivih izvora te je najavio tužbu protiv medija koji plasiraju takve informacije. Na konferenciji za novinstvo sazvanoj u Sarajevu kako bi odgovorio na optužbe lista "Oslobođenje" da je NHI nedavno dobila 400 tisuća maraka od osobe umiješane u carinske prijevare, Zubak je kazao kako je riječ o lažima koje su sastavni dio "prljavih političkih igara". Kao glavni izvor širenja lažnih informacija Zubak je imenovao list "Oslobođenje" tvrdeći kako taj list provodi "smišljenu protuhrvatsku kampanju". Zubak je najavio kako će zbog optužbi na račun njegove stranke NHI protiv "Oslobođenja" i njegove glavne urednice Senke Kurtović podnijeti kaznenu prijavu zbog klevete kao i tužbu za naknadu nematerijalne štete. BRUXELLES - Europska komisija u srijedu je prihvatila dugoočekivani plan reforme poljoprivredne politike, kojim bi se trebala ukinuti izravna veza između subvencija poljoprivrednicima i njihovih proizvoda.Prema nacrtu plana, koji je predstavio povjerenik EU za poljoprivredu Franz Fischler, prekinula bi se tradicionalna povezanost subvencija s vrstom proizvoda, te bi se dopustilo poljoprivrednicima da proizvode ono što od njih traži tržište. Isto tako, isplata subvencija poljoprivrednicima ovisit će o striktnijim standardima zaštite okoliša, sigurnosti hrane i brige za životinje. Izravne subvencije poljoprivrednicima smanjivat će se u sljedećih sedam godina za 3 posto godišnje, kako bi se smanjile za ukupno 20 posto, a taj će se novac upotrijebiti za financiranje ruralnog razvoja. ANKARA - Sastanak turske vlade završio je u srijedu bez objavljivanja izjave o mogućem održavanju prijevremenih izbora, dok politička kriza i dalje prijeti opstanku koalicijske vlade premijera Bulenta Ecevita. Vladin glasnogovornik Tunca Toskay umjesto toga je najavio da su se turski čelnici suglasili o povećanju plaća zaposlenih u javnoj upravi za pet posto u drugoj polovici godine kako bi pokazali predanost ispunjavanju gospodarskih ciljeva prihvaćenih u suradnji s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF). Nakon što je 30-tak članova njegove vladajuće Stranke demokratske ljevice (DSP) ovog tjedna dalo ostavke, 77-godišnji premijer Ecevit pokazao je odlučnost poručivši oporbi da nije spreman dati ostavku. Ecevitov koalicijski partner Stranka nacionalističke akcije (MHP) priopćila je ranije da se zalaže za izbore u studenome, a drugi partner, stranka Domovina, također je poručila da je za održavanje prijevremenih izbora. ANKARA - Provedba mjera potrebnih za ulazak u Europsku uniju, kojoj se opire jedan od partnera u turskoj koalicijskoj vladi, u srcu je političke krize koja posljednjih dana potresa tu zemlju. Kandidat za EU od prosinca 1999., Turska se nada da će dobiti datum za otvaranje pregovora za priključenje, ali prije toga treba ispuniti političke kriterije - poštivanje ljudskih prava i demokracije, gdje se prije svega ističe ukidanje smrtne kazne i davanje kulturnih prava Kurdima. STRASBOURG - Loš tretman i mučenja koje u Turskoj provode policija i snage sigurnosti i dalje nisu rijetka pojava, kaže u svojoj rezoluciji Odbor ministara Vijeća Europe. Odbor ministara, izvršni organ najstarije europske političke organizacije, podsjeća da je Europski sud za ljudska prava donio 42 presude kojima se Turska proglašava odgovornom jer je njezina policija bila umiješana u "afere ubojstava, mučenja i unišavanja dobara". Unatoč "postignutom napretku" u spriječavanju novih kršenja ljudskih prava, Odbor na diplomatski način utvrđuje da postoje "problemi". MOSKVA - Rusija neće nikada postati dio EU-a zbog veličine svojeg teritorija, ocijenio je u srijedu konzervativni kandidat za položaj njemačkog kancelara Edmund Stoiber prilikom svojeg posjeta Moskvi. "Rusija zbog svojih geografskih dimenzija nikada neće postati članica EU-a kao Austrija, Švedska ili Finska", rekao je Stoiber u interviewu za rusku televizijsku postaju NTV prije sastanka s ruskim ministrom vanjskih poslova Igorom Ivanovim. "Rusija će postati neslužbena članica europskoga gospodarskog prostora. Treba uzeti u obzir da bi se lice EU-a potpuno promijenilo ako jedna tako velika zemlja postane njezina članica", dodao je. JERUZALEM - Izraelski vojnici ubili su u srijedu 19-godišnjeg Palestinca u izbjegličkom logoru Askar nedaleko Nablusa na Zapadnoj obali, rekli su palestinski izvori.Mladić se nalazio ispred svoje kuće kad je izraelski tenk u prolazu otvorio vatru i ubio ga, rekli su izvori. ALŽIR - Skupina naoružanih islamista ubila je u noći s utorka na srijedu u Tiaretu i Gourayi trinaest osoba, javlja agencija France Presse pozivajući se na službene izvore. Devet osoba, od kojih je petero djece, ubijeno je u masakru koji se pripisuje Oružanoj islamskoj skupini (GIA) u četvrti El Mallab u Tiaretu. Drugi podaci o masakru nisu poznati. Iste noći su četiri policajca ubijena u zasjedi koju su im postavili naoružani islamisti u blizini grada Gouraye. (Hina) sd