US-haag-Obrana-Diplomacija-Proračun-Organizacije/savezi WT 9. VII. Jedan za sve svi za jednoga SJEDINJENE DRŽAVETHE WASHINGTON TIMES9. VII. 2002.Jedan za sve svi za jednoga"Zemlje članice NATO-a u studenom će se sastati u Pragu i
pozvati nove demokracije Srednje i Istočne Europe da se pridruže organizaciji. Premijeri iz postojeće skupine zemalja kandidatkinja, kojih ukupno ima 10, prošlog su se tjedna okupili u Rigi, u Letoniji, po peti i posljednji put prije praškog summita, kako bi još jednom izrazili predanost cilju koji su po prvi puta odredili prije dvije godine u Vilniusu, u Litvi- da surađuju i međusobno se podupiru u zajedničkom cilju, članstvu u NATO-u. Ipak, ono što se prije dvije godine za Skupinu iz Vilniusa činilo tek snom, ili barem dugoročnom strategijom, danas izgleda potpuno drugačije. U posljednjem krugu širenja savezu su pristupile Poljska, Madžarska i Češka. Zadatak izgradnje političkog konsenzusa unutar saveza za širenje čak i na samo tri i to najnaprednije zemlje Srednje Europe bio je složen. Sada pred sobom imaju deset zemalja. Ipak, razlozi za to da NATO osigura sigurnosnu arhitekturu za 'cjelovitu i slobodnu Europu' u prethodnom su krugu širenja
SJEDINJENE DRŽAVE
THE WASHINGTON TIMES
9. VII. 2002.
Jedan za sve svi za jednoga
"Zemlje članice NATO-a u studenom će se sastati u Pragu i pozvati
nove demokracije Srednje i Istočne Europe da se pridruže
organizaciji. Premijeri iz postojeće skupine zemalja
kandidatkinja, kojih ukupno ima 10, prošlog su se tjedna okupili u
Rigi, u Letoniji, po peti i posljednji put prije praškog summita,
kako bi još jednom izrazili predanost cilju koji su po prvi puta
odredili prije dvije godine u Vilniusu, u Litvi- da surađuju i
međusobno se podupiru u zajedničkom cilju, članstvu u NATO-u.
Ipak, ono što se prije dvije godine za Skupinu iz Vilniusa činilo
tek snom, ili barem dugoročnom strategijom, danas izgleda potpuno
drugačije. U posljednjem krugu širenja savezu su pristupile
Poljska, Madžarska i Češka. Zadatak izgradnje političkog
konsenzusa unutar saveza za širenje čak i na samo tri i to
najnaprednije zemlje Srednje Europe bio je složen. Sada pred sobom
imaju deset zemalja.
Ipak, razlozi za to da NATO osigura sigurnosnu arhitekturu za
'cjelovitu i slobodnu Europu' u prethodnom su krugu širenja
opravdani u dovoljnoj mjeri da bi se ovog puta razmatrala mogućnost
još opsežnijeg širenja. Tome treba dodati i svjetski uspjeh prvog
kruga širenja kada je u pitanju uklanjanje strahova kritičara, kao
i to da je Rusija sada mnogo zainteresiranija za suradnju s NATO-om
nego za protivljenje toj organizaciji. Suma svega je savez koji,
izgleda, prihvaća pristup 'svi za jednog i jedan za sve' uz
geografski veoma široko proširenje, uz pozivnicu do sedam od 10
zemalja kandidatkinja: Estoniji, Letoniji, Litvi, Slovačkoj,
Sloveniji, Rumunjskoj i Bugarskoj.
Stoga je posebnost ovog sastanka u Rigi, kojem su organizatori
nadjenuli ime 'most do Praga', to koliko se brzo pažnja
preusmjerila na most od Praga do za sada nepoznatog mjesta: što
dalje?
NATO mora dobro razmisliti o svojoj misiji u godinama koje su pred
njim. Obzirom na vjerojatni opseg ovog novog širenja, savez bi
nakon Praga lako mogao doći u iskušenje svoju pažnju usmjeriti
unutar postojećih granica novoproširenog saveza.
Ipak, što s onima koji ovog puta neće uspjeti (Hrvatska, Albanija i
Makedonija, od zemalja Skupine iz Vilniusa)? Što s ostatkom Europe
u kojoj se demokratski reformatori bore s autokratima i važu rizike
i koristi od otvaranja svojih krhkih sistema strujama reforme? Što
s Balkanom, Ukrajinom, Moldavijom, čak i Bjelorusijom? Hoće li
maksimalno iskoristiti povijesnu posthladnoratovsku priliku da
svoje zemlje integriraju u Europu? Ili će propustiti ovaj trenutak
i biti osuđeni na to da ostanu izvan njenih granica?
To su pitanja koja će odgovore dobiti ne samo u tim zemljama, iako
prvo tamo, nego i u prijestolnicama sadašnjih i skorašnjih zemalja
članica saveza. Čini se, kako je to jedan sudionik sastanka u Rigi
bio kazao, da se utvara 'plišane zavjese' diže oko skupine zemalja
koja ulazi u Europu a spušta na sve ostale.
Nitko ovo ne razumije bolje od poljskog predsjednika, Aleksandera
Kwasniewskog, koji je u svom govoru koji je održao u Rigi iznio novu
inicijativu koja je osmišljena tako da u organizaciju budu pozvane
i druge zemlje. 'Nemojmo biti usredotočeni samo na postojeću
situaciju u regiji u području sigurnosti, ne samo na pripreme za
praški summit, pogledajmo i u budućnost. Razmišljamo o stvaranju
zajedničke platforme za suradnju.'
Prema njegovoj viziji, Skupina iz Vilniusa zajedno s Poljskom,
Madžarskom i Češkom pomagala bi zemljama Srednje, Istočne i Južne
Europe kako bi 'ujedinili dvije struje integracije', s Europskom
Unijom i NATO-om. 'Zemlje Srednje, Istočne ili Južne Europe male su
ili srednje velike zemlje koje trebaju surađivati i obostrano se
podupirati (...).'
Litvanski premijer Algirdas Brazauskas i rumunjski premijer Adrian
Nastase bili su, među ostalima, usredotočeni na dalju budućnost
svojih zemalja. Nastase je svoje kolege iz Vilniusa pozvao da
'počnu misliti na budućnost... posebno 'politiku otvorenih vrata'
unutar budućeg saveza.' Brazauskas je kazao: 'Uvjereni smo da
proces iz Vilniusa treba ići dalje od praškog summita... Stvaranje
cjelovite i slobodne Europe ne bi trebalo završiti s članstvom
naših zemalja.'
Kwasniewski će u Washingtonu boraviti krajem ovog mjeseca kako bi
se sastao s predsjednikom Bushom, kada se očekuje da će njegova
inicijativa iz Rige biti dovršena. No, kao što je to Poljska je već
pokazala svojom čvrstom podrškom opsežnom širenju u Pragu i kao što
to zemlje koje će vjerojatno biti pozvane u Pragu počinju
pokazivati dok razmišljaju o budućnosti- jedan od znakova koji
najviše ohrabruje, a koji ide u prilog onome što je glavni tajnik
NATO-a George Robertson bio nazvao 'demokratsko ujedinjenje
Europe', svakako je način na koji oni koji su upravo primljeni u
savez pomažu onima koji to tek nastoje ostvariti", piše Tod
Lindberg.