RU IZVESTIJA 9. VII. RUSKI MINISTAR IVANOV

RUSIJA IZVESTIJA 9. VII. 2002. Danas u ruskom Ministarstvu vanjskih poslova počinje veliko vijećanje veleposlanika, pred kojima će se pojaviti i predsjednik Putin. Ono označava završetak diplomatske sezone, koja opet počinje 11. rujna. U tom povodu ministar vanjskih poslova Igor Ivanov iznosi u razgovoru za list 'Izvestija' rezultate ruske diplomacije i razmišlja o budućim zadaćama, piše Svetlana Babaeva. - Gotovo 90 posto političke elite drži sadašnji vanjskopolitički tečaj neuspješnim za Rusiju. Kao, sve smo izgubili, ništa nismo dobili, ili 'što će mi susjed dati da ga prestanem pljuskati i vrijeđati'. = Vanjska se politika a ne gradi na načelu 'ja tebi - ti meni'. Stvar je u tome da ograničeni resursi koja raspolaže naša zemlja budu maksimalno usklađeni s unutrašnjim reformama. Znači, radimo tako da se u rješavanje vanjskih sukoba ne uvlače unutrašnje okolnosti - ljudske, političke, financijske, vojne. Drugo, da se unutrašnje reforme ispravno shvate vani. Danas se Rusije ne prihvaća više kao 'zemlju mafije', nego je ona ravnopravna članica 'osmorke'. (...) U Kananaskisu smo prihvatili niz dokumenata općega značenja za borbu protiv terorizma, koji će biti iskorišteni za druge dokumente UN-a. To je sve dio novoga svjetskog poretka. Mi smo zainteresirani da se on ne gradi bez nas; to je glavna vrijednost 'osmorke'. (...) Usporedo s time treba shvaćati da ćemo imati, što se više budemo integrirali u svjetske gospodarsko-financijske strukture, sve oštriju konkurenciju, ali će to biti ista ona kao između SAD-a i Japana ili Europe. - A što mi ne možemo? = Obnavljati bipolarni svijet, pretendirati na ulogu države koja diktira svoja pravila igre. To ne želimo, čak i kad bismo htjeli, ne bismo to mogli. Ali možemo sudjelovati u stvaranju novoga svjetskog poretka. Predviđamo sve u srednjoročnoj perspektivi, otprilike za pet godina. - Kakva nam je perspektiva u Srednjoj Aziji, a kakva u suradnji s Amerikom? = Već smo govorili: za Rusiju su opasni Kavkaz i azijska granica. Jedna od glavnih prijetnja nije globalna nuklearna katastrofa ili agresija SAD-a i NATO-a, nego ona iz Afganistana. Zato smo podupirali Sjeverni savez, nastojeći ne promijeniti njihov režim - to je unutrašnja stvar zemlje - nego otkloniti opasnost od naših granica. - Tko je tako oštro promijenio odnose s Ukrajinom? = Predsjednik. - A bjelorusko-ruska kolizija? = Istodobno je jednostavna i složena. Jednostavna jer i u Moskvi i u Minsku shvaćaju nužnost uzajamnih odnosa, a složena zato što je pitanje kako ustrojiti zajednički život. Nova načela će izgraditi dvije suverene države. Najbolje bi bilo prihvatiti načela koja su zaživjela, na primjer ona u Europske Unije. - A ako Ukrajina i Bjelorusija postanu kandidati za NATO ili EU? = Sumnjam u to. Prije bih očekivao da se za nekoliko godina NATO transformira, a onda treba vidjeti kako će izgledati njegov sastav. Sada je očito da NATO u sadašnjem obliku nije u stanju rješavati pitanja novih prijetnja i izazova. - A Europska Unija? = Mislim da nakon prve etapa proširenja slijedi duga adaptacija od bar deset godina, jer su zemlje koje stupaju u Europu uniju - one dotacijske, treba ih 'svariti'. - Zašto nas problem Kalinjingrada podsjeća na vrijeme Hladnog rata? = Radi se o tome da tražimo slobodno kretanje za Ruse i to je posve rješiv problem, uz poštovanje suvereniteta svake zemlje, kroz koju ide tranzit. To je u našem slučaju - Litva. Postoje određene rute, koje se mogu osigurati; to je tehničko pitanje ali je bilo dignuto na političku razinu. Spremni smo ukinuti vize sa svim zemljama Europske Unije, i to nije naša inicijativa. I mi nastojimo smekšati vizni režim, jer on smanjuje promet turista. MI se nalazimo u teškom položaju jer EU utvrđuje granice radi nezakonite migracije. To se tiče i SAD-a, koji u tome zaoštrava politiku. Pitali smo naše europske partnere što ih muči. Ako ima nezakonite migracije, to se rješava zajedničkim kontrolnim tijelima, koja će presjeći svaku opasnost. Ako se ne želi imati izuzetak u Schengenu, onda je to političko pitanje, i ono traži nestandardni pristup. - Kada će se o Kalinjingradu sastati Rusija, EU, Litva i Poljska? = Ne mogu reći, ali sam upravo poslao pismo svim ministrima država EU-a, da što prije započnemo rad. - A istočni susjed Kina? = Susjedi smo i ostat ćemo susjedi. Da izbjegnemo opasnost možemo graditi, kao prije, veliki plot, duž njega vojna postrojenja i nadati se spokojstvu. A može se i stvarati pravnu osnovu, graditi odnose koji odgovaraju uzajamnim interesima, širiti zonu suradnje. Mi smo vojnu suradnju izbalansirali ekonomskom suradnjom, posebno za vrijeme posljednjeg posjeta Zianga Zemina Moskvi. Sada je u tijeku realizacija cijeloga niza projekta: naftovod, plinovod, a Kina je odlučila i kupiti pet ruskih zrakoplova. U vanjskopolitičkom smislu naši se interesi nigdje ne sukobljavaju. - Što su sljedeće zadaće? = Pripremamo cijeli niz mjera za ostvarivanje Dogovora o strateškim nuklearnim potencijalima i deklaracije sa SAD-om, a u Washingtonu u prvoj polovici rujna imat ćemo sjednicu odbora ministara obrane i vanjskih poslova. Drugi je blok - pokretanje mehanizama Vijeća Rusija-NATO, na primjer na polju iskorištavanja naših vojnih potencijala za spasilačke operacije. Treće, treba s razradom 20-30 normativnih akata pokrenuti Šangajsku organizaciju, kojoj želi pristupiti još 10 zemalja. A s Europskom Unijom imamo puno pitanja, a ponajprije kalinjingradski problem.