RIGA, 6. srpnja (Hina) - Usvajanjem završne deklaracije u kojoj su ponovno izrazili uvjerenje da bi na summitu u Pragu u članstvo NATO-a trebale biti pozvane sve zemlje koje su okončale pripreme, premijeri deset zemalja Vilniuske
skupine završili su u subotu sastanak u glavnom latvijskom gradu Rigi.
RIGA, 6. srpnja (Hina) - Usvajanjem završne deklaracije u kojoj su
ponovno izrazili uvjerenje da bi na summitu u Pragu u članstvo NATO-
a trebale biti pozvane sve zemlje koje su okončale pripreme,
premijeri deset zemalja Vilniuske skupine završili su u subotu
sastanak u glavnom latvijskom gradu Rigi.#L#
Time je okončan posljednji službeni sastanak na vrhu te interesne
skupine, osnovane u svibnju 2000. godine sa zajedničkim ciljem
skupnog ulaska u NATO na praškome summitu, budući da će jedan dio, a
vjerojatno i većina od deset zemalja članica u Pragu doista i dobiti
pozivnicu za ulazak u Sjevernoatlanski savez.
Vilniusku skupinu prije dvije godine utemeljile su Albanija,
Bugarska, Estonija, Latvija, Litva, Makedonija, Rumunjska,
Slovačka i Slovenija, a od svibnja prošle godine u njezin rad
uključena je i Hrvatska, iako je statusno s ostalim članicama
izjednačena tek svibnja ove godine nakon što je primljena u
Akcijski plan za članstvo (MAP).
Hrvatska je u svojim priprema za punopravno članstvo bitno zaostala
za većinom ostalih zemalja članica V-10, pa u Pragu neće biti
pozvana u NATO, a minimalne izglede imaju i Albanija i Makedonija.
Svih ostalih sedam zemalja vrlo bi lako, prema najavama, od
studenoga mogle biti pozvane u članstvo najvećeg svjetskog vojnog
saveza.
U Deklaraciji iz Rige premijeri zemalja članica Vilniuske skupine
ponovili su da je sastanak u Rigi organiziran kako bi se procijenio
stupanj pripremljenosti i utvrdio napredak koji je svaka od
pojedinih zemalja učinila u procesu usklađivanja sa standardima
NATO-a.
Premijeri su također istaknuli da su se njihove zemlje u Vilniusu
odlučile na zajednički nastup zbog shvaćanja da se zajedničke
aspiracije mogu uspješnije ostvariti uz međusobnu suradnju i da je
Vilniuska skupina zbog toga i bila zamišljena kao sredstvo za
regionalnu suradnju i integraciju.
"Postavili smo si cilj da radimo u solidarnosti jedni s drugima i de
facto kao saveznici - međusobno, te s onim zapadnim institucijama
kojima smo namjeravali pristupiti", kaže se u izjavi.
Od samog početka namjera osnivača Vilniuske skupine bila je
vraćanje u zajednicu naroda njihovih zemalja od koje su bile bolno
odvojene gotovo pola stoljeća.
"Reintegracija naših demokratskih zemalja u euroatlansku
zajednicu zahtijevala je goleme gospodarske žrtve, bolne reforme i
značajne političke opasnosti", ističe se u izjavi.
U izjavi se također iznosi uvjerenje da će se na summitu u Pragu i
Kopenhagenu krajem godine donijeti odluke koje će oblikovati
budućnost Europe desetljećima unaprijed i da bi pozivnicu u NATO u
studenome i Europsku uniju u prosincu trebale dobiti sve zemlje
koje su okončale proces priprema.
Premijeri u završnoj izjavi spominju i odluke koje su zemlje
članice V-10 donijele u cilju što većeg izjednačavanja s NATO-om u
odnosu na nove sigurnosne okolnosti u svijetu, ukazujući posebno na
izgradnju novih sposobnosti u skladu s ministarskim priopćenjem
NATO-a iz Reykjavika kao i na mjere poduzete na sastanku šefova
država i Vlada Vilniuske skupine u Sofiji, posvećenom borbi protiv
terorizma.
Također se pozdravlja izgradnja novih odnosa između NATO-a i
Rusije, a ističe se i da reforme i odlučnost k punoj demokratiziciji
članica V-10 mogu poslužiti kao putokaz drugim europskim narodima
koji žele čvršće odnose s euroatlanskim institucijama.
(Hina) dam rt