POSLOVNI PREGLED BROJ 269

POSLOVNI PREGLED broj 269 29. lipnja - 5. srpnja 2002. SADRŽAJ: SABOR POTVRDIO UGOVOR O KRŠKOM 2 NA SJEDNICI VLADE PREMIJER RAČAN PODNOSI OSTAVKU 2 RAČANOVI SURADNICI: AMBICIJA JE STABILNA VLADA DO KRAJA MANDATA 2 KRAVLJEG LUDILA U HRVATSKOJ NEMA - NEZADOVOLJSTVO 3. SKUPINOM 2 NEMA NOVCA ZA ISPLATU REGRESA I POVEĆANJE OSNOVICE ZA PLAĆU 3 RAST BDP-A U PRVOM TROMJESEČJU 4,6 POSTO 3 U SVIBNJU BROJ ZAPOSLENIH U INDUSTRIJI NA RAZINI IZ TRAVNJA 3 GRAĐEVINSKI RADOVI U TRAVNJU PORASLI 19,8 POSTO 3 UGOSTITELJSTVO U PRVOM TROMJESEČJU OSTVARILO 1,3 MLRD KUNA PROMETA 4 I UZ NEŠTO POVEĆANI RAST IZVOZA, DEFICIT VEĆI OD VRIJEDNOSTI IZVOZA 4 ANALITIČARI HVB GRUPE OČEKUJU DALJNJE SLABLJENJE USD 4 REGISTRIRANA NOVA BANKA DD 4 KREDITI HVB CROATIA U PRVIH ŠEST MJESECI POVEĆANI 51 POSTO 5 ISTRAŽIVANJE: NAJVIŠE NOVIH KLIJENATA IMA PBZ 5 OSIGURAVATELJI LANI ZARAČUNALI BRUTO PREMIJU PREKO PET MLRD KUNA 5 UDRUŽIVANJE VTV-A I ZAGREBAČKE BURZE OPRAVDANO 6 OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI ULOŽILI 75 POSTO UKUPNIH SREDSTAVA 6 MIROVINSKI FONDOVI NEZADOVOLJNI PRIJAVAMA OSOBA IZNAD 40 GODINA 6 ZA 51 POSTO CROATIA OSIGURANJA ALLIANZ NUDI 86, TRIGLAV 120 MLN EURA 6 UŽI IZBOR POTENCIJALNIH PONUĐAČA ZA ČETVRTINU DIONICA INE IDUĆEG TJEDNA? 7 HEP ODSAD POSLUJE KAO HEP GRUPA 7 HEP ĆE SVOJE INTERESE U NUKLEARCI BRANITI SVIM SREDSTVIMA 7 "KONČAR" DOBIO POSAO ZA PROIZVODNJU 70 TRAMVAJA 7 PLIVA ZATVORILA SVOJ PRVI ESOP 8 ATLANTIC GRUPA POSTAJE HOLDING 8 PODRAVKA VODEĆA U HRVATSKOJ U KORPORATIVNOM RUKOVOĐENJU 8 HTCRONET PREDSTAVIO NOVU USLUGU BUSINESS ROAMING 8 VARTEKS U 2001. OSTVARIO 3,4 MILIJUNA KUNA DOBITI 8 MLINARSKO-PEKARSKA INDUSTRIJA: CIJENA PŠENICE PREVISOKA 9 AGROKOR OTKUPLJUJE PŠENICU IZ OSAM ŽUPANIJA 9 U PODRAVKI PROŠIREN SUSTAV UPRAVLJANJA KVALITETOM ISO 9001 9 DALIT POSTAJE VEĆINSKI VLASNIK CIGLANE UDARNIK U VOJVODINI 9 GREDELJ ISPORUČIO PRVE VAGONE MAĐARSKIM ŽELJEZNICAMA 9 ZA PREDSJEDNIKA UPRAVE "BRODOSPLITA" JAVIO SE I AMERIKANAC! 10 SPORAZUM O DEBLOKADI KIO-A 10 MEGATREND I COMENG PREDSTAVILI SOFTVERSKE PROGRAME I PROIZVODE 10 KAKO JE BECHTEL UTJECAO NA GOSPODARSKI POLET OGULINA 10 NJEMAČKA BI KORPORACIJA GRADILA BRZU AUTO-CESTU ZAGREB-SISAK 10 RUPEL: EKONOMSKI ODNOSI S HRVATSKOM DOBRI UNATOČ DIPL. ZASTOJU 11 KOVAČ POTPISAO S BELGIJOM UGOVOR O CESTOVNOM PROMETU 11 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA SABOR POTVRDIO UGOVOR O KRŠKOM Hrvatski sabor potvrdio je u srijedu ugovor između hrvatske i slovenske vlade o Nukleranoj elektrani Krško. U poimeničnom glasovanju za zakon o povrđivanju ugovora glasovalo je 80 zastupnika, protiv ih se izjasnilo 41, a devet ih je bilo suzdržano. Saboru je u drugom pokušaju uspjelo potvrditi ugovor o Krškom. Naime, u prošli petak saborska većina nije uspjela osigurati kvorum za glasovanje, ponajprije zbog toga što u Velikoj vijećnici nije bilo zastupnika koalicijskog HSLS-a. Sporenje o Krškom produbilo je krizu u vladajućoj koaliciji, koja je dosegnula razinu da se kalkulira s Vladom u kojoj neće biti Budišnih liberala, pa i prijevremenim izborima. NA SJEDNICI VLADE PREMIJER RAČAN PODNOSI OSTAVKU Predsjednik Vlade Ivica Račan bi trebao na sjednici podnijeti ostavku, čime će pasti i cijela Vlada, potvrdili su visoki vladini dužnosnici. Tako bi nakon zatvorene radne Vladine sjednice Račan potpisao svoju ostavku i u skladu s Ustavom dostavio je predsjedniku Hrvatskog sabora. O ostavci će biti obaviješten i predsjednik države, koji će po Ustavu nakon toga predložiti mandatara za novu vladu. Predsjednik Mesić je, kako su prenijeli mediji, uz ostalo rekao da vjeruje kako će ostati dio sadašnje Vlade. "Doživjet će određenu rekonstrukciju, ali hoće li to biti za ovog premijera ili drugog, to je pitanje izbornih pobjednika. Zna se koja je koalicija pobijedila i tu sam praktički nemoćan", rekao je Mesić, odgovarajući na pitanje hoće li Račanu ponuditi mandat. U Banskim dvorima se doznaje i to da će se Račan u petak obratiti članovima Vlade te uz ostalo od njih zatražiti da odgovorno nastave obavljati dužnosti dok ih Hrvatski sabor formalno ne razriješi. Također se doznaje da Račanova ostavka neće imati obrazloženje, ali da će o razlozima svojih poteza govoriti u televizijskom obraćanju građanima. Poruka Račanova govora, kažu njegovi bliski suradnici, bit će umirujuća, s naglaskom na ocjeni da se u sadašnjoj koalicijskoj i Vladinoj krizi radi o uobičajenim političkim pitanjima koja se rješavaju po Ustavu i zakonima. Iz Banskih dvora, naime, poručuju da nema krize u zemlji, da nema ni ustavno-pravne krize i da se može govoriti o "vježbanju demokracije". Takve ocjene, drže oni, trebala bi potvrditi i brzina izlaza iz nastala stanja te najavljuju da će se nastojati skratiti ustavni rok od 30 dana za sastavljanje nove vlade. RAČANOVI SURADNICI: AMBICIJA JE STABILNA VLADA DO KRAJA MANDATA Dobije li mandat za sastav nove Vlade, sadašnji premijer Ivica Račan težit će formirati stabilnu Vladu, vladu koja će odraditi mandat do kraja (još godinu i pol) i neće biti manjinska, doznaje se od njegovih najbližih suradnika u Vladi. Uz stabilnost, Račan, kažu njegovi suradnici, želi i veću učinkovitost Vlade koja će trebati nastaviti započete reforme, kakva je primjerice pravosudna. Da bi osigurao efikasnost, Račan, ako ponovo postane premijer planira prepoloviti broj vladinih prioriteta utvrđen za razdoblje 2002.- 2003. Bit će to desetak projekata, ali o njima kao i o mogućim kadrovskim promjenama njegovi suradnici nisu željeli davati preciznije informacije. Naglašavaju da je njegova želja stabilna podrška u Saboru, osiguravanje većine koja će zajamčiti da se kod glasovanja o bilo kojoj temi neće raditi drame. Za Račana, naglašavaju, ne dolazi u obzir manjinska Vlada, dakle Vlada koja nema dovoljno ruku u Saboru. Stabilna većina bit će mu nužna želi li odraditi najavljeni plan radikalne rekonstrukcije modela Vlade. Takav plan, kako je prije nekoliko dana i sam izjavio, uz ostalo podrazumijeva manji broj ministarstava od sadašnjih 19, odnosno spajanje srodnih. Kako bi to spajanje moglo izgledati, za sada nema preciznijih informacija. Njegovi najbliži suradnici kažu da mu je nakana model Vlade približi nekim europskim modelima, konkretno onima u skandinavskim zemljama. Takva odluka podrazumijevala bi Vladu bez zamjenika i bez potpredsjednika, s manjim brojem ljudi po ministarstvima, ali i postojanjem agencija i institucija koje bi provodile Vladinu politiku. Takav model pratio bi i jak ured premijera, kakav primjerice postoji u Mađarskoj. U spomenutom slučaju premijer bi bio odgovorniji za efikasnost izvršne vlasti, ali bi imao i jače mehanizme za ispunjenje zacrtanih zadaća, ističu njegovi suradnici. Takva radikalna promjena modela Vlade zahtijevala bi intervencije u nizu zakona, od Zakona o Vladi, preko zakona koji uređuje djelokrug ministarstava. Zakonodavna bi intervencija bila toliko snažna da bi se gotovo moglo govoriti o mini reformi državne uprave, ocjenjuju Račanovi suradnici. O takvim razmišljanjima u Banskim se dvorima nisu željeli javno očitovati dok se predsjednik države ne odluči za novog mandatara, te dok taj mandatar ne dobije podršku svojih novih partnera. S obzirom da je Račan na čelu najsnažnije parlamentarne stranke SDP- a, izvjesno je da bi novi mandat trebao biti ponuđen upravo njemu. Izvjesno je i da Račan u tom slučaju može računati na potporu HSS-a i Zlatka Tomčića, HNS-a i Vesne Pusić, LS-a i Zlatka Kramarića, ali i IDS-a i Ivana Jakovčića. Tu je i podrška regionalnih parlamentarnih stranaka te dijela nezavisnih i zastupnika manjina. Takve procjene potvrđuje i glasovanje o ugovoru o nuklearci Krško koje je protumačeno kao neformalno glasovanje o povjerenju novoj Vladi u kojoj više neće biti HSLS-a. U Banskim dvorima vjeruju da će se priča o formiranju nove Vlade završiti za manje od mjesec dana, koliko dopušta Ustav, te da će nova vlada uspješno odraditi svoje zadaće i otkloniti potrebu za prijevremenim izborima. Jedan od argumenata protiv prijevremenih izbora je i podatak da su posljednji parlamentarni izbori u siječnju 2000. koštali gotovo 92 milijuna kuna. KRAVLJEG LUDILA U HRVATSKOJ NEMA - NEZADOVOLJSTVO 3. SKUPINOM Hrvatska je svrstana u III. skupinu zemalja što se tiče bolesti kravljeg ludila, a to znači da je pojava bolesti moguća, ali nije potvrđena ili je potvrđena na vrlo malenu broju primjera, priopćilo je Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, izrazivši nezadovoljstvo što joj je dodijeljna ta, a ne druga skupina. Riječ je o službeno prihvaćenu mišljenju o zemljopisnom riziku kravljeg ludila (ZRKL) Glavnoga znanstvenog odbora EU-a. Ta je procjena rađena u skladu s Uredbom EU-a o postupku utvrđivanja epidemioloških statusa države članice ili treće zemlje s obzirom na ZRKL. Također sadrži pravila za sprječavanje, nadzor i iskorjenjivanje prenosivih spongiformnih encefalopatija (PSE) u životinja te se primjenjuju na proizvodnju i promet živih životinja i proizvoda životinjskog podrijetla. Zahtjev za utvrđivanje ZRKL-a podnijela je Uprava za veterinarstvo, jer je to za svaku zemlju nužno ako s želi zadržati na popisu trećih zemalja odobrenih za izvoz u EU, navodi Ministarstvo. Cijeli je postupak počeo 23. listopada 2000. Mišljenje o Hrvatskoj završava ocjenom da od 2000. prestaje mogućnost da je unesena zaraza u Hrvatsku, a sve mjere nakon 2001. sadrže ocjenu - vrlo stabilno. To, navodi Ministarstvo, upućuje da se i nadalje u potpunosti provode svi programi za otkrivanje, sprječavanje i širenje kravljeg ludila. Ističe da se Hrvatska odlučila za najveći mogući stupanj zaštite svog područja te ne dopušta uvoz živih životinja iz svih zemalja s pojavom kravljeg ludila, zbog čega je neprekidno pod strahovitim gospodarskim pritiskom. Također smatra da je hrvatska veterinarska služba osposobljena da mogući prvi slučaj kravljeg ludila na vrijeme prepozna, potvrdi i učini sve da nikad ne ugrozi zdravlje ljudi i životinja, kaže se,uz ostalo, u priopćenju. NEMA NOVCA ZA ISPLATU REGRESA I POVEĆANJE OSNOVICE ZA PLAĆU Hrvatska Vlada nije prihvatila prijedlog sindikata državnih službi o isplati regresa i povećanju osnovice za plaće. U priopćenju iz Vlade u utorak s radnog sastanka potpredsjednika Gorana Granića s pregovaračkim odborom sindikata državnih službi o njihovu prijedlogu u vezi s isplatom regresa za 2002. i povećanje osnovice za isplatu plaća od 1. srpnja ove godine navodi se da u ovom trenutku Vlada nije u mogućnosti iznaći sredstva u proračunu za isplatu regresa te povećanje osnovice. Na to su, dodaje se u priopćenju, predstavnici sindikata izrazili svoje nezadovoljstvo. Kao kompromisno rješenje pregovarački odbor sindikata predložio je plaćanje dopunskog zdravstvenog osiguranja državnim službenicima i namještenicima. Potpredsjednik Granić najavio je da će navedeno pitanje biti raspravljeno na sjednici Vlade. Također je na sastanku bilo riječi i o poštivanju kolektivnog ugovora te su se sindikati obvezali izraditi analizu izvršavanja i provedbi odredbi ugovora do 15. srpnja ove godine. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI RAST BDP-A U PRVOM TROMJESEČJU 4,6 POSTO Bruto domaći proizvod (BDP) Hrvatske u prvom tromjesečju ove godine veći je za 4,6 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, objavio je Državni zavod za statistiku. To spada među najviše stope rasta BDP-a ostvarene u zadnjih deset tromjesečja, veća od te zabilježena je jedino u drugom prošlogodišnjem tromjesečju kada je porast iznosio 4,7 posto. Hrvatski je BDP za 2001. zabilježio realni rast od 4,1 posto u odnosu na godinu prije. Prema pokazateljima statistike o procjeni tromjesečnog obračuna bruto domaćeg proizvoda po kategorijama potrošnje proizlazi da su najveći doprinos rastu BDP-a u prvom ovogodišnjem tromjesečju dali osobna potrošnja i investicije. Tako se kod investicija u osnovni kapital iskazuje rast od 9,4 posto, a kod osobne potrošnje od 6 posto. Državna potrošnja pak bilježi pad od 2,4 posto u usporedbi s prvim tromjesečjem prošle godine. Istodobno se kod izvoza roba i usluga iskazuje smanjenje za 0,6 posto, a kod uvoza roba i usluga porast od 7,7 posto. Pokazatelji o procjeni tromjesečnog obračuna bruto dodane vrijednosti po pojedinim područjima djelatnosti (u stalnim cijenama) pokazuju visok rast u građevinarstvu, za 15,3 posto u odnosu na prvo prošlogodišnje tromjesečje, a u trgovini na veliko i malo za 12,7 posto. U prijevozu, skladištenju i vezama za iskazuje se porast od 5,8 posto, a kod hotela i restorana za 5,6 posto, dok industrija bilježi rast bruto dodane vrijednosti od 2,7 posto. U SVIBNJU BROJ ZAPOSLENIH U INDUSTRIJI NA RAZINI IZ TRAVNJA Broj zaposlenih radnika u industriji u svibnju je u Hrvatskoj bio jednak broju iz travnja, dok je u usporedbi sa svibnjem prošle godine, u petom mjesecu ove godine broj zaposlenih u industriji smanjen za 3,4 posto. Istodobno je proizvodnost rada u industriji u razdoblju siječanj-svibanj ove godine u usporedbi s istim razdobljem lani porasla 6,6 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. GRAĐEVINSKI RADOVI U TRAVNJU PORASLI 19,8 POSTO Građevinski radovi u Hrvatskoj nastavljaju trend rasta. U travnju je tako fizički obujam građevinskih radova bio za 19,8 posto veći nego u istom mjesecu lani, podatak je Državnog zavoda za statistiku. Zahvaljujući takvim pozitivnim tendencijama građevinski su radovi u prva četiri ovogodišnja mjeseca bili 13 posto veći nego u istom vremenu prošle godine. U prva tri mjeseca taj je rast iznosio 10,6 posto. Nastavak trenda rasta građevinskih radova vidljiv je i iz podataka o broju izdanih građevinskih dozvola. Prema podacima za prva tri mjeseca ove godine izdano je 2.815 građevnih dozvola ili 3,1 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju a predviđena vrijednost građevinskih radova veća je za 33 posto. Prema vrstama građevina, na zgradama je u prva četiri mjeseca ove godine odrađeno 45 posto ukupnih sati rada, a na ostalim građevinama 55 posto ukupnih sati rada. Prema vrsti gradnje, pak, na novim je građevinama odrađeno 57,8 posto ukupnih sati rada, a na rekonstrukcijama, popravcima i održavanju 42,2 posto ukupnih sati rada. UGOSTITELJSTVO U PRVOM TROMJESEČJU OSTVARILO 1,3 MLRD KUNA PROMETA U hrvatskom je ugostiteljstvu u prvom tromjesečju ove godine ostvareno 1,3 milijarde kuna prometa ili 11 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Po podacima Državnog zavoda za statistiku ukupni promet u ugostiteljstvu u prvom je tromjesečju ove godine ostvaren u 1.270 poduzeća/trgovačkih društava te u 11.761 radnji sa ukupno 57.919 zaposlenih. I UZ NEŠTO POVEĆANI RAST IZVOZA, DEFICIT VEĆI OD VRIJEDNOSTI IZVOZA Hrvatski robni izvoz, nakon slabog starta na početku godine, postepeno se oporavlja, međutim, uz nešto veći rast uvoza, deficit u robnoj razmjeni sa svijetom i dalje premašuje vrijednost isporuka inozemstvu, a pokrivenost uvoza izvozom ispod je 50 posto. Iz Hrvatske je u prvih pet mjeseci ove godine izvezeno roba u vrijednosti od 1.888 milijuna američkih dolara, što je za 3,4 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku. Za usporedbu u prva je četiri ovogodišnja mjeseca zabilježen rast izvoza od svega 1 posto, dok je u prvom tromjesečju robni izvoz bio čak 5,9 posto manji nego u istom razdoblju lani. U razdoblju od siječnja do svibnja ove godine uvezeno je roba za 3.869 milijuna dolara, što predstavlja povećanje vrijednosti uvoza za 4,9 posto u odnosu na isto vrijeme prošle godine. Time je deficit u hrvatskoj robnoj razmjeni dostigao iznos od 1.981 milijun dolara, 6,3 posto više nego u pet prošlogodišnjih mjeseci, a pokrivenost uvoza izvozom potonula je na svega 48,8 posto. Po podacima statistike u svibnju je realiziran izvoz u vrijednosti od 431,6 milijuna USD, što je najveći mjesečni izvoz zabilježen ove godine. No, i na uvoznoj se strani u svibnju bilježi rekordna brojka od 904,5 milijuna kuna vrijednosti robnog uvoza. Prerađivačka industrija ostvarila je rast izvoza za 3,9 posto, međutim neke od tradicionalnih izvoznih grana bilježe smanjenje vrijednosti izvoza. Proizvodnja odjeće primjerice izvezla je roba za 150,7 milijuna USD, što je za 8,2 posto manje nego u prvih pet mjeseci lani, kemikalija i kemijskih proizvoda za 192 milijuna ili 6,2 posto manje, naftnih derivata za 117,2 milijuna dolara, što je smanjenje za 34 posto. Istodobno proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava (brodogradnja) sa realiziranom vrijednošću izvoza od 262,7 milijuna USD bilježi rast za 36,8 posto, dok je proizvodnja strojeva i alata povećala izvoz za 43,4 posto na 109,3 milijuna dolara, proizvodnja hrane i pića za 28,2 posto na 142,5 milijuna USD. Značajno je da je izvoz u zemlje Europske unije, ostvaren u vrijednosti nešto većoj od milijardu dolara (1.053 milijuna USD) za 6,2 posto veći u usporedbi s prvih pet prošlogodišnjih mjeseci. Kao i ranije, najviše je izvezeno roba u Italiju, za 484 milijuna dolara, što je povećanje za 6,8 posto, dok je izvoz u Njemačku iznosio 233 milijuna i bio je 13,1 posto manji nego u pet mjeseci lani. Izvoz u Austriju pak bilježi porast od 39,4 posto na 148,6 milijuna USD. Vrijednost izvoza roba u CEFTA-u pak smanjen je za 7,7 posto na 215 milijuna USD, od čega se na Sloveniju odnosi 157 milijuna dolara a hrvatski je izvoz u tu zemlju smanjen za 9,7 posto. Visoki rast - za 19,6 posto zabilježio je izvoz u Bosnu i Hercegovinu u koju je isporučeno roba u vrijednosti od 242 milijuna dolara, što susjednu državu svrstava na drugo mjesto po veličini hrvatskog izvoza ostvarenog u prvih pet mjeseci ove godine. Za razliku pak od prošlogodišnjeg osjetnog rasta, izvoz u SRJ, ostvaren u vrijednosti od 61,9 milijuna dolara, manji je za 5,2 posto u usporedbi s istim razdobljem lani. ANALITIČARI HVB GRUPE OČEKUJU DALJNJE SLABLJENJE USD Analitičari HVB grupacije ocjenjuju kako se i u idućih šest mjeseci ove godine može očekivati daljnje slabljenje tečaja dolara u odnosu na euro, pa i na razinu od 1,05 naprama 1, izjavio je danas u Zagrebu dr. Peter Harold, direktor sektora Capital Markets Bank Austria Creditanstalt Grupe (BAC) i prokurist Splitske banke. Pojasnio je da je gospodarstvo SAD-a, za razliku od eurozone, obilježeno velikim deficitom tekućeg računa, pa su padajuće tržište dionica i otežani priljev kapitala težak teret za američki dolar. Uz krizu velikih kompanija i opću ocjenu da su dionice precijenjene, bit će potrebno još neko vrijeme dok se to ne stabilizira. No, jasno je da trenutni trend smanjenja vrijednosti dolara nije održiv, smatra Harold, dodajući da stoga analitičari BAC-a predviđaju da će se SAD tržište oporaviti za 12 mjeseci, kada bi euro trebao biti oko 0,98 centi. Hrvatska, Slovenija i Madžarska, za razliku od drugih država regije, nisu imale značajne reakcije na slabosti koje su se pojavile na tržištima zemalja u tranziciji. Sada je pravo vrijeme za ulaganja u takva tržišta manjeg rizika, rekao je Martin Blum, voditelj Sektora istraživanja fiksnih prihoda u zemljama srednje i istočne Europe HVB Grupacije. No, Blum je kazao kako, unatoč trenutne političke krize u Hrvatskoj, ostaje kod preporuke kupnje hrvatskih državnih obveznica, nominiranih u euru, zbog dobrih i značajnih drugih makroekonomskih pokazatelja, uz opasku investitorima da pričekaju koji dan. Ekonomski analitičar HVB grupacije Goran Šaravanja drži da će kuna još jačati preko ljeta. Kuna će ostati jakom do početka iduće godine, uz vrijednost od oko 7,43 kune za euro, kaže Šaravanja uz ocjenu kako kuna nije precijenjena. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE REGISTRIRANA NOVA BANKA DD Nova banka dd službeno je registrirana 28. lipnja 2002. godine na Trgovačkom sudu u Zagrebu, čime je završen pravni postupak spajanja Dalmatinske, Istarske i Sisačke banke. Registraciji su prethodile odluke glavnih skupština triju banaka o spajanju, održane istovremeno u Zadru, Puli i Sisku 17. lipnja 2002. godine. Sjedište Nove banke bit će u Zagrebu, a dosadašnja sjedišta triju banaka - Zadar, Pula i Sisak postat će, uz Split i Zagreb, operativni centri banke. Očekuje se da će operativni proces spajanja trajati do konca 2003. godine, priopćeno je. Vizualne promjene koje se odnose na natpise na ulazima u poslovnice i podružnice započet će tijekom sljedećeg tjedna. Iz Nove banke naglašavaju kako i dalje na snazi ostaju postojeći brojevi računa, štedne knjižice i kartice klijenata banke. Rad s čekovima obavljat će se na dosadašnji način, odnosno trgovci će ih zaprimati i naplaćivati na šalteru banke. Objedinjujući sve resurse i najbolje proizvode i usluge dosadašnjih banaka, Nova banka, kažu, postaje prvom snažnom nacionalnom bankom, koja će u svojem poslovanju biti posebno usmjerena na potrebe regija u kojima je do sada djelovala - Dalmaciju, Istru i Sisačko-moslavačku županiju. Iz Nove banke ističu kako će poseban naglasak u poslovanju staviti na razvoj poslovanja s građanstvom, istovremeno će vrlo aktivno pratiti poslovanje regionalnog gospodarstva, posebno razvoj malih i srednjih poduzeća. KREDITI HVB CROATIA U PRVIH ŠEST MJESECI POVEĆANI 51 POSTO U prvom ovogodišnjem polugodištu, HVB Croatia odobrila je ukupno 2,38 milijardi kuna kredita, što je 51 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, a ostvarena dobit od 21,9 milijuna kuna gotovo je identična kao u prvih šest mjeseci lani, istaknuo je u srijedu predsjednik Uprave te banke Goran Gazivoda na konferenciji za novinare. Istodobno su, kaže Gazivoda, depoziti komitenata povećani 23 posto, na 1,3 milijarde kuna. Poslovnu 2001. Banke ja završila uspješno s neto dobiti od 41,5 milijuna kuna, odobrenih 2,15 milijardi kuna kredita, pri čemu su ukupni depoziti, kako poduzeća tako i stanovništva, iznosili 1,1 milijardu kuna. Gazivoda očekuje da će se trend odobravanja kredita nastaviti i da bi do kraja godine kreditni portfelj trebao biti udvostručen u odnosu na prošlu godinu. HVB Croatia i Splitska banka, čije je spajanje predviđeno do 30. lipnja iduće godine, imat će bilancu veću od 13 milijardi kuna, tržišni udjel od oko 10 posto, djelovat će u 75 poslovnica te pružati usluge za 220.000 komitenata, rekao je Gazivoda. ISTRAŽIVANJE: NAJVIŠE NOVIH KLIJENATA IMA PBZ Postotak punoljetnog stanovništva u Hrvatskoj koje ne posluje s niti jednom bankom u 2001. godini je smanjen na 17 posto, sa 21 posto koliko je iznosio 2000. Pokazalo je to istraživanje o poslovanju s bankama koje je treću godinu zaredom proveo GfK - Centar za istraživanje tržište na osnovi godišnjih rezultata iz 2000. i 2001., i to na ukupnom godišnjem uzorku od 4.000 ispitanika. Pri tome je najveći porast privatnih klijenata zabilježen u Privrednoj banci Zagreb (PBZ). Iza PBZ slijedi Zagrebačka banka, koja inače ima najveći tržišni udio. Broj klijenata u Raiffeisen banci istovremeno je udvostručen, a slična je situacija i s Erste & Steiermaerkische bankom. Nešto manji porast broja klijenata bilježe i Dalmatinska, Varaždinska, Riadria te Hypo Alpe-Adria- Bank. Na pitanje ispitanicima s kojom su bankom u posljednjih godinu dana započeli suradnju, odnosno s kojom su je prekinuli, najpovoljnija je situacija kod ZABA-e, nakon koje slijedi PBZ. OSIGURAVATELJI LANI ZARAČUNALI BRUTO PREMIJU PREKO PET MLRD KUNA U Hrvatskoj su prošle godine djelovale 23 osiguravajuća društva, koje su ukupno zaračunala bruto premiju od gotovo 5,1 milijardu kuna; samo njih šest ostvarilo je gubitak, dok su ostale ostvarile ukupnu dobit od 176,8 milijuna kuna. Rezultati poslovanja hrvatskih osiguravatelja u 2001. predstavljeni su u u ponedjeljak na sjednici Udruženja osiguravatelja HGK. U analizi hrvatskog tržišta osiguranja, Vladimir Miletić iz tvrtke za reviziju Metrokon, kaže da je malo, na kome je porast premije do 2000. bio sporiji nego u EU, a ukupna dobit osiguravatelja u 2001. bila je veća nego ranijih godina. Miletić ističe da za razliku od Hrvatske, premije životnog osiguranja u EU znatno nadmašuju neživotna osiguranja. U 2001. u Hrvatskoj je udio premija osiguranja života u BDP-u bio 0,6 posto, a u EU 5,9 posto, dok je udio premija neživotnog osiguranja u Hrvatskoj iznosio 2,5 a u EU 3,2 posto BDP-a. Prema toj analizi, prva tri mjesta u Hrvatskoj po zaračunatoj premiji prošle godine otpada na Croatia osiguranje (2,5 milijardi kuna), Euroherc (458 milijuna kuna), te Allianz (333 milijuna kuna). Najveću dobit u 2001. ostvarila je Croatia osiguranje (59 milijuna kuna), slijedi Euroherc (50,7 milijuna) i Jadransko osiguranje (33,4 milijuna kuna). Predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Nadan Vidošević ocijenio je da je 2001. bila uspješna za osiguravajuću djelatnost koja je zabilježila rast od 16 posto, ali smatra da će događaji oko privatizacije Croatia osiguranja, najjače domaće kuće, znatno utjecati na to tržište. Ustvrdio je da osiguravajuća društva u Hrvatskoj tek čeka bitka za tržište životnih osiguranja, a budući je osiguravajuća djelatnost u reformi, tek treba utvrditi "pravila igre". Po njegovom mišljenju Hrvatska ne zaostaje puno za Europom u pogledu osiguranja imovine, ali je taj raskorak velik kod životnih osiguranja, koja prevladavaju u EU. U Hrvatskoj na životna osiguranja udio premije iznosi tek 18,1 posto. Predsjednik Udruženja osiguravatelja HGK Dario Lovrić naglasio je da će se od procijenjenih 30 milijardi dolara nastalih šteta kao posljedica terorističkih napada od 11. rujna, samo 40 posto biti isplaćeno kroz oblike osnovnih osiguranja poznatih u Hrvatskoj, a čak 60 posto iz ostalih oblika osiguranja za koje Hrvatska ne zna. To nam pokazuje gdje smo, ali i da imamo dosta mjesta za razvoj osiguravateljske djelatnosti u Hrvatskoj, kazao je. Profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Ivo Lovrinović koji je govorio o osiguranju kao dijelu financijskog tržišta, tvrdi da država nema razvijenu, jasnu i dosljednu politiku javnog duga i zbog toga izostaje koordinacija fiskalne i monetarne politike. Imamo bankocentrični financijski sustav, a osiguravajuće kuće su još uvijek slabe u odnosu na banke, kazao je. Ustvrdio je da hrvatsko stanovništvo nema razvijenu investicijsku kulturu i još uvijek je usmjereno na banke, a hrvatski osiguravatelji trebali bi mijenjati te ulagačke navike prema životnim osiguranjima koja prevladavaju na zapadu. U 2000. depozitne institucije imale su udio na hrvatskom financijskom tržištu od 88 posto, od čega 85,5 posto banke a osiguravatelji samo 6,4 posto, kazao je Lovrinović, ustvrdivši da je rast hrvatskog tržišta osiguranja neminovan i da će ono razbiti bankocentrični sustav u Hrvatskoj. Što se tiče ulaganja hrvatski osiguravatelji su u prošloj godini više ulagali, odnosno 28 posto od ukupnih ulaganja, u državne obveznice, čemu je uzrok nedostatak korporacijskih obveznica u kojima leži, po Lovrinoviću, budućnost ulaganja za osiguravatelje. U SAD čak 42 posto od ukupnih ulaganja osiguravatelja otpada na te obveznice, dok samo 15 posto na državne. 4. FINANCIJSKA TRŽIŠTA UDRUŽIVANJE VTV-A I ZAGREBAČKE BURZE OPRAVDANO Udruživanje Varaždinskog tržišta vrijednosnica (VTV) i Zagrebačke burze je opravdano i trebalo bi biti obavljeno početkom listopada, a najbolji je model udruživanja model pripajanja s dokapitalizacijom, neki su od zaključaka i preporuka Radne grupe za integraciju tržišta vrijednosnih papira koje je usvojio, a u srijedu objelodanio Nadzorni odbor (NO) Zagrebačke burze. Taj je NO dan ranije usvojio dokument koji je u vezi integracije Zagrebačke burze i VTV-a izradila Radna grupa za integraciju tržišta vrijednosnih papira sastavljena od po tri predstavnika iz nadzornih odbora Zagrebačke burze i VTV-a. Dokument je izrađen nakon provedenog postupka "due dilligence" Burze i VTV i izrade sinergijske studije kojom se analiziraju efekti i mogući modaliteti integracije. Radna grupa zaključila je da je udruživanje opravdano, a najboljim modelom drže model pripajanja s dokapitalizacijom. Predložili su da se Zagrebačkoj burzi pripoji VTV novom emisijom dionica (dokapitalizacija). Omjer zamjene dionica predložio bi revizor pripajanja nakon provedenog postupka procjene vrijednosti obadva društva po statičkoj metodi. Kao datum pripajanja VTV-a Zagrebačkoj burzi trebao bi se odrediti 1. listopada, a nakon pripajanja na prvoj skupštini tog društva glasovalo bi se o eventualnoj promjeni naziva tvrtke u Hrvatska burza, predlaže radna grupa u dokumentu. Jedna od njihovih preporuka je i da se obvežu oni dioničari koji su samo dioničari VTV-a ili samo Zagrebačke burze da izvrše novčanu doplatu u razumnom roku radi izjednačavanja broja dionica koje će posjedovati dioničari, odnosno da svaki dioničar ima isti broj dionica. OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI ULOŽILI 75 POSTO UKUPNIH SREDSTAVA Obvezni mirovinski fondovi uložili su oko 75 posto ukupne vrijednosti sredstava iz drugog mirovinskog stupa u obveznice, dionice i vrijednosne papire, rečeno je u srijedu na konferenciji za novinare Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja (Hagena). Od ukupno 700 milijuna kuna sedam mirovinskih fondova uložilo je 66 posto u domaće obveznice, oko pet posto u domaće kratkoročne vrijednosne papire, 1,9 posto u domaće dionice, a 1,3 posto u inozemne investicijske fondove i dionice. Ostatak od 25 posto sredstava još uvijek drže u novcu. Najveći udio u ukupnim sredstvima fondova ima A-Z fond sa 42,6 posto, Raiffeisen fond drži 29,7 posto i PBZ Croatia fond 17,1 posto sredstava. Slijede Plavi mirovinski fond s 5,4 posto, te Helios, Erste i Ha jedan fond s udjelom manjim od tri posto. Ravnatelj Hagene Dragan Kovačević istaknuo je da fondovi vode konzervativnu ulagačku politiku koja će se dugoročno pokazati kao uspješna i pametna. Napomenuo je da Hagena redovito kontrolira ulaganja mirovinskih fondova i da nijedan fond ne može uložiti novce mimo zakonskih ograničenja. Za 10 do 12 godina mirovinski fondovi kontrolirat će 20 do 30 posto bruto domaćeg proizvoda, a uskoro bi mogli postati i aktivni sudionici privatizacije poduzeća, kazao je Kovačević. Osim toga, najavio je izmjene Zakona o mirovinskim fondovima kojima se predviđa produljenje roka upisa u fondove za osiguranike između 40 i 50 godina starosti, te stvaranje povoljnijih uvjeta za osnivanje dobrovoljnih mirovinskih fondova. Na konferenciji je predstavljen indeks "Mirex" koji pokazuje prosječnu vrijednost obračunskih jedinica fondova, odnosno kako jedan mirovinski fond posluje u odnosu na druge fondove. Indeks "Mirex" objavljivat će se jedanput tjedno. MIROVINSKI FONDOVI NEZADOVOLJNI PRIJAVAMA OSOBA IZNAD 40 GODINA Predstavnici obveznih mirovinskih fondova nezadovoljni su odazivom osiguranika između 40 i 50 godina starosti u drugi stup mirovinskog osiguranja. Dosad se u drugi stup ukupno prijavilo preko 830.000 osiguranika, od čega je samo 112.000 između 40 i 50 godina života. Predsjednik Uprave A-Z mirovinskog fonda Boris Galić glavnim razlogom lošeg odaziva ocijenio je ispodprosječne plaće osoba te starosne dobi. Osiguranici kojima se isplatilo učlanili su se u drugi stup, no zbog malih plaća velikom broju se to ne isplati, rekao je Galić. Predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskog fonda Damir Lamza smatra da su osobe srednje dobi skeptične jer su poučene ranijim lošim iskustvima, pa se zato nisu u većem broju prijavile u drugi mirovinski stup. Očekivali smo da će se u obvezne mirovinske fondove uključiti polovica procijenjenog broja građana između 40 i 50 godina, odnosno oko 200.000, a prijavilo ih se dvostruko manje, rekao je Lamza. Svi osiguranici u novom mirovinskom sustavu u prvi stup uplaćivat će 14,5 posto plaće, a u drugi stup pet posto. Ovi koji se ne prijave u neki od obveznih mirovinskih fondova ostaju u starom sustavu na temelju generacijske solidarnosti. Osobe koje su se zaposlile nakon 1. siječnja ove godine i koje će se tek zaposliti mogu u roku šest mjeseci od dana zaposlenja odlučiti hoće li se prijaviti u drugi mirovinski stup, odnosno u roku tri mjeseca ako su mlađe od 40 godina. 5. TVRTKE ZA 51 POSTO CROATIA OSIGURANJA ALLIANZ NUDI 86, TRIGLAV 120 MLN EURA Za 51 posto dionica najveće hrvatske osiguravateljne tvrtke Croatia osiguranja stigle su dvije obvezujuće ponude - njemačkog Allianza koji nudi ukupno 86,1 milijun eura te slovenskog Triglava čija ukupna ponuda iznosi 120,5 milijuna eura. Allianz nudi 56,1 milijun eura za dionice (347,72 eura po dionici) i dokapitalizaciju od 30 milijuna eura, dok slovenski Triglav za paket dionica nudi 105 milijuna eura (650,81 eura po dionici) i dokapitalizaciju od 15,5 milijuna eura. Ministar gospodarstva Hrvoje Vojković ocijenio je u četvrtak nakon otvaranja ponuda da će, nakon utvrđene procedure, cjelokupna transakcija, odnosno prodaja 51 posto dionica Croatia osiguranja strateškom partneru biti završena u rujnu ove godine. Ponude su otvorene u Ministarstvu gospodarstva, vrijede 90 dana, a uz financijsku ponudu priložena je i druga, opsežnija, tehnička i strateška ponuda koju će pregledati i razmotriti savjetnik hrvatske Vlade za privatizaciju Croatia osiguranja - CAIB. Nakon toga, a procjenjuje se kroz dva tjedna, savjetnik će ocijeniti sve aspekte ponude kao i transakcijske uvjete te dati svoju ocjenu najboljih ponuđača, te svoj izbor predložiti Vladi. Preporuka Vladi može značiti i da Vlada nastavi pregovore s jednim odnosno oba ponuđača, a kako je izjavio ministar gospodarstva Hrvoje Vojković, može se razgovarati samo o boljoj cijeni. UŽI IZBOR POTENCIJALNIH PONUĐAČA ZA ČETVRTINU DIONICA INE IDUĆEG TJEDNA? Do kraja idućeg tjedna, kako se neslužbeno doznaje, mogle bi biti poznate tvrtke koje će ući u uži izbor kao potencijalni kvalificirani strateški ulagači u hrvatsku naftnu kompaniju Inu. Strategija i pravci razvoja Ine, know-how te financijska ponuda, dio su kriterija o kojima će se voditi računa pri odabiru tvrtki u uži izbor. U taj uži izbor moraju najmanje tri tvrtke (a pretpostavlja se da će ih biti 6), a kao izgledne se spominju tvrtke s kojima Ina već strateški dugoročno surađuje, kao što su austrijski OMV, mađarski MOL, francusko-talijanski Edison gas, ruske tvrtke Lukoil konzorcij i Rosneft te grčki Hellenpetrolium. Tvrtke izabrane u uži izbor nastavit će sudjelovati u daljnjem procesu privatizacije INE i bit će pozvane da provedu pomni pregled poslovanja INE (due dilligence) i procijene sve čimbenike koji će utjecati na njihovu odluku o kupnji 25 posto plus jedne dionice hrvatske naftne kompanije. Nakon toga postupka, koji bi trebao trajati cijelo ljeto, očekuje se podnošenje obvezujućih ponuda za kupnju četvrtine dionica INE za koje se, prema nekim procjenama, može očekivati oko 300 do 350 milijuna eura. Iz Vlade su već ranije poručili kako postupak može završiti do kraja ove godine, ili u prvom tromjesečju iduće. Do roka za podnošenje detaljnih ponuda za kupnju 25 posto plus jedne dionice Ine, 14. lipnja, pristiglo je ukupno deset ponuda. Interes za strateški ulazak u Inu iskazali su Edison gas, Emerging Market Partnership, Hellenpetrolium, Lukoil/konzorcij sa LATSIS group-om, MOL, OMV, Petrol/Israeli Consortium, PKN Orlen, ROSNEFT i Sibneft. HEP ODSAD POSLUJE KAO HEP GRUPA Hrvatska elektroprivreda (HEP) od ponedjeljka posluje kao HEP grupa, odnosno kao HEP d.d., te više ovisnih društava - HEP Proizvodnja d.o.o., HEP Prijenos d.o.o., HEP Distribucija d.o.o., i društava pratećih djelatnosti - HEP Toplinarstvo d.o.o., te osječki HEP Plin d.o.o. Time je organizacijska struktura HEP-a usklađena s paketom energetskih zakona, a nova je organizacija slična kao i u većini srodnih kompanija u zemljama Europske unije (EU), istaknuli su čelnici HEP-a na konferenciji za novinare. Predsjednik Uprave HEP-a Ivo Čović posebno ističe da su svim dokumentima svim radnicima, bez obzira u kojem se društvu sada nalaze, zajamčena najmanje ista prava kao i sada. U stalnom smo kontaktu i sa sindikatima i nastojimo maksimalno kvalitetno zaštiti položaj svih zaposlenika, kazao je. Usklađenje radno- pravnog statusa radnika s novom organizacijskom strukturom provedeno je prijenosom ugovora o radu na ovisna društva HEP grupe. HEP ukupno ima nešto više od 15 tisuća zaposlenika, a po novome najviše će njih, 10,5 tisuća biti u HEP Distribuciji, u Proizvodnji 2,5 tisuće, Prijenosu 1,1 tisuća, dok će u matici, odnosno HEP-u d.d. biti oko 440 zaposlenih. Čelnici HEP-a izvijestili su i o održanoj Skupštini društva, koju predstavlja ministar gospodarstva Hrvoje Vojković, a na kojoj su prihvaćeni i dokumenti o rezultatima poslovanja u 2001. godini. HEP je prošlu godinu završio s gubitkom od 180 milijuna kuna (godinu prije gubitak je bio 690 milijuna kuna). Predsjednik Uprave istaknuo je i da je HEP prošle godine gotovo u potpunosti ispunio svoj plan investicija (više od 1,3 milijarde kuna). Ove je godine taj plan još ambiciozniji i HEP planira investirati oko 1,9 milijardi kuna, rekao je. Prijedlog novog tarifnog sustava HEP je uputio Ministarstvu gospodarstva, a kada će se on prihvatiti i početi primjenjivati ovisi o tomu koliko će trajati procedura donošenja, kazao je Čović. HEP ĆE SVOJE INTERESE U NUKLEARCI BRANITI SVIM SREDSTVIMA Hrvatska elektroprivreda (HEP) će, ako ratifikacija ugovora Hrvatske i Slovenije o Nuklearnoj elektrani Krško (NEK) ne da nikakav učinak, svoje pravo i interese u nuklearci braniti svim sredstvima, najavio je predsjednik Uprave HEP-a Ivo Čović. HEP je jasno rekao da želi doći u posjed svog dijela nuklearke, jer je to izuzetno važan i značajan elektroenergetski objekt i dugoročno za njega nema kvalitetne i adekvatne zamjene, kazao je Čović na konferenciji za novinare u HEP-u. "Ne pada nam na pamet odreći se nečeg što je naše", poručio je. Najavio je da će HEP, ne da li ratifikacija ugovora nikakav učinak, svoje interese braniti svim sredstvima, prije svega arbitražom. "KONČAR" DOBIO POSAO ZA PROIZVODNJU 70 TRAMVAJA Temeljem natječaja zagrebačka tvrtka "Končar" dobila je posao vrijedan 111 milijuna i 930 tisuća eura za proizvodnju 70 tramvaja kojim će se od konca 2003. do konca 2005. opremati zagrebački tramvajski vozni park. To je odlučilo Stručno povjerenstvo zagrebačkog gradskog Poglavarstva. Za metalsku industriju Zagreba to je jedan od najvećih poslova u zadnjih desetak godina, a možda i više, rekao je na konferenciji za novinare predsjednik Povjerenstva Ladislav Prežigalo, čestitavši "Končaru" na dobivenom poslu. Na natječaj koji je bio otvoren od 27. prosinca 2001., a ponude otvorene 23. svibnja ove godine, javile su se tri tvrtke - austrijski Siemens, talijanski Ansaldobreda i hrvatski Končar-Ket. Siemensova je ponuda odmah otpala jer nije bila u skladu s osnovnim uvjetima natječaja, rekao je Prežigalo. Između Ansaldobreda i Končara, Povjerenstvo se odlučilo za hrvatskog proizvođača jer je imao tehnički bolju i jeftiniju ponudu, istaknuo je. Na novinarski upit koliko će hrvatski proizvođači sudjelovati u proizvodnji novih tramvaja, Prežigalo je rekao da će po njegovoj procjeni trebati uvesti oko 35 do 40 posto potrebnih proizvoda. A na upit koliko će se radnika zaposliti, odgovorio je da će to ovisiti o "Končaru". Končar će tramvaje isporučivati u dvije faze. Prvih 30 tramvaja na zagrebačkim će ulicama biti od konca 2003. ili početkom 2004., a ostatak će biti isporučen do konca 2005. odnosno početka 2006. Direktor Zagrebačkog električnog tramvaja (ZET-a) Julius Pevalek naveo je da će 70 niskopodnih tramvaja biti s četiri zgloba, dugački 31,5 metara, široki 2,30 metara te visoki 3,70 metara. Imat će 159 stajaćih mjesta te 43+1 sjedeća mjesta. PLIVA ZATVORILA SVOJ PRVI ESOP Farmaceutska tvrtka Pliva objavila je da je 28. lipnja, nakon pune četiri godine, zatvoren prvi ESOP program, program zaposleničkog vlasništva nad dionicama. Sukladno ugovornoj obvezi ESOP-a i temeljem ovlaštenja Glavne skupštine dioničara Plive održane 8. svibnja 2002. godine, Pliva je kupila 280.427 dionica od PLIVA ESOP d.o.o., koje čine 1,51 posto temeljnog kapitala Plive, po cijeni od 568,51 kunu po dionici. Kupovna cijena pokriva sve troškove financiranja ESOP-a kao i osobni depozit zaposlenika uključenih u ESOP, a sama transakcija, navode, nije imala značajnih utjecaja na rezultate Pliva Grupe. ESOP je zatvoren s danom 28. lipnja 2002. godine, a nakon te transakcije Pliva drži ukupno 1.332.657 trezorskih dionica, koje čine 7,17 posto temeljnog kapitala. ATLANTIC GRUPA POSTAJE HOLDING Atlantic Grupa počinje djelovati kao holding, koji će koordinirati poslovni razvoj, strateško planiranje, financijske resurse te ujednačavati korporativne standarde. Na čelu Atlantic Grupe kao društva matica (holdinga) bit će Emil Tedeschi, potpredsjednik za financije Scott Ferguson, a Neven Vranković potpredsjednik za korporativne aktivnosti. Atlantic Grupa postaje vlasnikom udjela u dvije operativne kompanije - nositelje osnovnih poslovnih djelatnosti: Atlantic Trade d.o.o. koji se bavi distribucijom proizvoda široke potrošnje na tržištima Hrvatske i kroz vlasničku strukturu društava Ataco (Mostar, Sarajevo, Laktaši) na tržištu Bosne i Hercegovine te Cedevita d.o.o. čija je djelatnost proizvodnja prehrambenih i farmaceutskih proizvoda (uključujući razvoj, podršku, te upravljanje tržištima). Predsjednik Uprave Atlantic Trade-a d.o.o. je Mladen Veber, a predsjednik Uprave Cedevite d.o.o. Ivan Cerovečki, izvijestili su iz Atlantic Grupe. PODRAVKA VODEĆA U HRVATSKOJ U KORPORATIVNOM RUKOVOĐENJU Utjecajni svjetski financijski časopis - Euromoney, proglasio je Podravku vodećom kompanijom u Hrvatskoj u korporativnom rukovođenju. To je priznanje dodijeljeno Podravkinom managementu za profesionalno vođenje kompanije po međunarodnim standardima te za postignute rezultate u transparentnosti poslovanja, načinima izvještavanja ukupne javnosti i vlasnika tvrtke o rezultatima, odnosu prema dioničarima i Nadzornom odboru, financijskom tržištu, poslovnoj i ukupnoj javnosti. Nagradu je u Londonu, tijekom ovogodišnjeg lipanjskog održavanja Euromoney konferencije, članici Podravkine Uprave i glavnoj direktorici za financije Nevenki Cerovsky predao predsjednik Euromoney Institutional Investor Padraic Fallon, izvijestili su iz Podravke. HTCRONET PREDSTAVIO NOVU USLUGU BUSINESS ROAMING HTcronet, mobilna mreža Hrvatskog telekoma (HT), predstavila je novu uslugu Business roaming kojom se pretplatnicima te mreže omogućuje povoljnije telefoniranje u inozemstvu (roaming). HTcronetova usluga Business roaming dostupna je pretplatnicima tarifnih modela Active, Pro, VPN Active i VPN Pro, bez dodatne mjesečne naknade, a kako se čulo na današnjem predstavljanju, namijenjena je najviše poslovnim korisnicima koji često putuju. Novom uslugom pretplatnici mogu povoljnije telefonirati u mrežama partnerskih operatera u 23 europske zemlje i u SAD-u. Do sada su, primjerice, pretplatnici HTcroneta iz Njemačke, u mreži partnerskog operatera T-Mobile, plaćali 8,18 kuna po minuti razgovora (bez PDV-a), a od sada će plaćati 6,99 kuna (bez PDV-a). Sličnu cijenu po minuti razgovora pretplatnici HTcroneta plaćat će i pri pozivima iz drugih europskih mreža-partnera HTcroneta. Do sada je HTcronet potpisao ugovore o roamingu (nesmetanom mobilnom komuniciranju u inozemstvu) sa 202 svjetske mobilne mreže, u 81 zemlji svijeta. VARTEKS U 2001. OSTVARIO 3,4 MILIJUNA KUNA DOBITI Varaždinska tekstilna industrija Varteks prošlu je poslovnu godinu završila s dobiti od 3,4 milijuna kuna, istaknuo je predsjednik Uprave tvrtke Miljenko Vidaček. Konsolidirani prihodi ostvareni su u iznosu od 593,7 milijuna kuna i tri posto su veći od plana, dok su rashodi ostvareni u visini od 590,3 milijuna kuna, što je 0,5 posto više od plana. Gotovo 60,1 posto prošlogodišnjih prihoda Varteks je ostvario na inozemnim tržištima. Izvoz je lani ostvaren u visini od 46,4 milijuna eura, što je 1,8 posto više od izvoza u 2000. godini te 12,9 posto više od plana. Značajni napori učinjeni su i u zauzimanju što boljih pozicija u državama bivše Jugoslavije, gdje su osnovane ino-firme sa vlastitom maloprodajom. Vidaček je istaknuo kako je oko 2,7 milijuna eura utrošeno na uvoz opreme, čime je nastavljeno investiranje u tvornicu. Za uređenje prodajnih jedinica, skladišta gotove konfekcije, proizvodnih pogona, nabavu proizvodne i informatičke opreme Varteks je lani utrošio 43,8 milijuna kuna. I ove godine tvrtka nastavlja sa razvojem i ulaganjima u izvoz te u razvoj i plasman vlastitih robnih marki. Na Glavnoj skupštini tvrtke izabran je i novi Nadzorni odbor u sastavu Hrvoje Vojvoda, Ivan Čehok, Krešimir Starčević, Milan Horvat, Stjepan Igrec, Marijan Mitrović i Zdravka Vidaček. Time nije prihvaćen protuprijedlog Dom fonda, SNF-a, Slavonskog i PIF-a Sunce koji su umjesto Zdravke Vidaček iz Varteks Denima predlagali Georga Eltza iz Zagreba. MLINARSKO-PEKARSKA INDUSTRIJA: CIJENA PŠENICE PREVISOKA Predstavnici mlinarsko-pekarske industrije okupljeni oko gospodarskog interesnog udruženja Žitozajednica d.o.o. u ponedjeljak na sastanku složili su se kako neće otkupljivati pšenicu roda 2002. od seljačkih gospodarstava do kraja godine, odnosno, dok se njezina cijena ne spusti na 70 lipa po kilogramu. Do toga vremena koristit će se zalihama i otkupit će ugovorene lanjske količine. Naime, smatraju kako je otkupna cijena dogovorena prošloga tjedna od kunu za kilogram previsoka te da se po cijeni od 70 lipa može dobiti prvoklasna pšenica iz Mađarske. Odluku hrvatske Vlade kojom se osiguravaju financijska sredstva za naknadu dijela troškova izvoza pšenice u količini do 250 tisuća tona i vrijednosti do 143 milijuna kuna, u Žitozajednici drže političkim dogovorom kako bi se "spasila situacija". No, sve to, kažu, ide na račun poreznih obveznika. Kako je istaknuo direktor Žitozajednice Boško Pavlović, problemi sa pšenicom vuku se iz godine u godinu. Također, već treću godinu zaredom radi se razlika između proizvođača pšenice pravnih osoba i seljačkih gospodarstava. Za rješenje problema koji se svake godine ponavlja oko otkupa pšenice odnosno na tržištu te krušarice, potrebno je da resorno ministarstvo (poljoprivrede i šumarstva) utvrdi točnu bilancu stanja, i da iz toga propiše svoja traženja odnosno zahtjeve koji idu za procjenom prinosa pšenice, uz koje troškove i po kojoj cijeni, istaknuto je na sastanku. Europska unija primjerice uredila je tržište pšenice na način da je točno određeno koliko se površina može zasijati kako se ne bi stvarao višak, odnosno nema otkupa iznad proizvedenog uz poticaje. AGROKOR OTKUPLJUJE PŠENICU IZ OSAM ŽUPANIJA Agrokor će otkupiti svu seljačku pšenicu proizvedenu u osam hrvatskih županija u kojima je ta tvrtka preuzela obvezu otkupa pšenice ovogodišnjeg roda po dogovorenoj cijeni od 1000 kuna po toni bez PDV-a. Od toga je 222.000 tona namijenjeno izvozu, a ostale količine biti će plasirane na domaćem tržištu. Na sastanku otkupljivača te organizatora otkupa i proizvođača s područja Brodsko-posavske županije u Slavonskom Brodu najviše je upita bilo oko obračuna kvalitete, te troškova u silosu i skladištu. Član uprave Agrokor trgovine Josip Jagušt izrazio je nadu kako će nakon obilaska svih osam županija i snimanja situacije na terenu uskladiti sve te elemente. Ponovio je kako će ta tvrtka sukladno potpisanom Sporazumu organizatorima otkupa svu pšenicu platiti u roku od trideset dana. Organizatori otkupa obvezali su se proizvođačima novac proslijediti tri dana nakon primljene uplate. S obzirom da postoji realna opasnost da dio organizatora zbog teškoća u poslovanje taj posao ne obavi uredno, spremni smo tražiti i druga rješenja, kazao je Jagušt. U PODRAVKI PROŠIREN SUSTAV UPRAVLJANJA KVALITETOM ISO 9001 U koprivničkoj Podravki proširen je sustav upravljanja kvalitetom ISO 9001:2000 na procese i proizvode marki Podravka jela (juhe, polugotova jela, specijalni dodaci jelima) i Lino, Dolcela, Kviki (dječja hrana, praškaste slastice i snack proizvodi), objavili su iz te tvrtke. Certifikatom su do sada bili obuhvaćeni poslovni procesi koji se odnose na razvoj, proizvodnju, prodaju i distribuciju proizvoda iz palete dodataka jelima - robne marke Vegeta. Certifikaciju je obavila je certifikacijska tvrtka Det Norske Veritas. Jedna od najznačajnijih aktivnosti koja je prethodila certifikacijskom ciklusu je primjena Q-Pulse software- a, namijenjenog on-line upravljanju dokumentacijom sustava. Implementacijom software-a smanjena je količina papira, skraćeno je vrijeme distribucije dokumenata korisnicima, a olakšana je i povećana dostupnost i pregled samih dokumenata te je omogućeno praćenje kupaca i dobavljača. Na taj način, pojasnili su u tvrtki, Podravkin sustav upravljanja kvalitetom prešao je na "poslovanje bez papira". Prema najavama iz tvrtke, model upravljanja kvalitetom proširit će se i na ostale poslovne procese prehrambene djelatnosti Podravke. Tako će se ove godine proširiti na proizvodne programe Voća i Povrća te Pića, čija se certifikacija planira do sredine listopada ove godine. DALIT POSTAJE VEĆINSKI VLASNIK CIGLANE UDARNIK U VOJVODINI Daruvarska metalna industrija Dalit, temeljem u utorak potpisanog ugovora, postaje većinskim vlasnikom ciglane IMG "Udarnik" iz Golubinaca u Vojvodini. Ugovor o prvom inozemnom ulaganju te vrste u Vojvodini potpisali su u Daruvaru predsjednik Uprave Dalita Vladimir Wagner i direktorica ciglane iz Golubinaca Vera Galečić. Kako je pri potpisivanju ugovora istaknuo Wagner, ulaganjem oko milijun eura u opremi i tehnologiji Dalit će nastaviti suradnju s kupcima ciglarske opreme i strojeva na području bivše Jugoslavije, koja je tijekom rata bila prekinuta. Istodobno će osigurati izlaz prema susjednim tržištima Bugarske, Rumunjske i Makedonije. Ciglana u Golubincima radi već 80 godina, a zapošljava 100-injak radnika. Na godinu proizvode oko 3,6 milijuna blokova, a dogovoreno ulaganje omogućit će osuvremenjivanje proizvodnog procesa. Istodobno, Dalit će nakon što tamošnji sud potvrdi potpisani sporazum postati gotovo 70 postotni vlasnik te tvornice, ali i prva hrvatska tvrtka koja se uključila u privatizaciju u susjednoj državi. Cilj je ulaganja i potpuna automatizacija proizvodnog procesa, no daruvarska se tvrtka obvezuje da neće otpuštati radnike. Istodobno je posao osiguran i za 400-tinjak zaposlenih u Daruvaru, čije proizvode samo na srbijanskom tržištu sada traži gotovo 200 tvrtki-kupaca. GREDELJ ISPORUČIO PRVE VAGONE MAĐARSKIM ŽELJEZNICAMA Tvornica željezničkih vozila Gredelj isporučila je krajem lipnja Mađarskim željeznicama prvih pet vagona na temelju ugovora vrijednog gotovo dva milijuna eura o modernizaciji i popravku deset putničkih vagona. Preostalih pet vagona trebali bi biti isporučeni do kolovoza, a nakon toga izgledno je da će TŽV Gredelj izvršiti srednji popravak i modernizaciju na još četiri vagona, najavili su iz te zagrebačke tvornice. Ugovor o popravku i modernizaciji deset putničkih vagona tipa Z1 sklopljen je početkom srpnja prošle godine s Mađarskim željeznicama MAV Rt. Ukupna vrijednost ugovora je 1.989.582 eura i dio je kompenzacijskog ugovora između mađarske i hrvatske željezničke uprave ZA PREDSJEDNIKA UPRAVE "BRODOSPLITA" JAVIO SE I AMERIKANAC! Nadzorni će odbor "Brodosplita" u sljedećih desetak dana imenovati novu Upravu, a na međunarodni natječaj su se javili i stranci - jedan Amerikanac, tri kandidata iz Velike Britanije, dva iz Francuske, a jedna je švicarska tvrtka ponudila usluge višečlanog poslovodstva. Kako je Hini u srijedu rekao potpredsjednik Nadzornog odbora "Brodosplita" Mirko Grljušić, jedna austrijska agencija završava obradbu i razgovore s 27 kandidata koji su se pravovaljano javili na međunarodni natječaj za predsjednika Uprave i tri njegova pomoćnika. Među natjecateljima za novo poslovodstvo najviše je sadašnjih ili negdanjih djelatnika "Brodosplita", među kojima je i Frane Donadini, jedan od, uz Vinka Rosića, Milana Senjanovića i Maria Nazora, opozvanih članova bivše Uprave. Bivša četveročlana Uprava s predsjednikom Vinko Rosićem opozvana je zbog velikih gubitaka 2001. SPORAZUM O DEBLOKADI KIO-A Direktor Karlovačke industrije obuće Ivo Maglica i predstavnici radnika i poslovnih partnera potpisali su u srijedu sporazum po kojem će radnici deblokirati tvrtku i omogućiti članovima Uprave da uđu u tvornički krug čim direktor povuće otkaze ugovora o radu zbog teške povrede radne obveze. Tvrtka je blokirana od 17. lipnja. Lancem i lokotom te danonoćnim dežurstvom radnici su spriječili ulazak u tvornički krug svima osim štrajkašima. Sporazum je radnicima objasnio Nikola Badovinac, povjerenik SSSH Karlovačke županije, kao jedan od potpisnika. Osim predstavnika SSSH i Radničkog vijeća potpisnici su još i predstavnici slovenske i talijanske tvrtke Limpex i Geox u ulozi posrednika, jer su izravno zainteresirane da se završi započeta proizvodnja kolekcije obuće. Strojevi u KIO-u ne rade točno mjesec dana, u štrajka svih 320 radnika zbog neisplaćenih plaća za travanj i svibanj ove i prošle godine, kao i šest zaostalih mjesečnih troškova za prijevoz. Tvornica je blokirana zbog najave o otpuštanju štrajkaša. Za sada se zna da je otpušteno 12 radnika, a u Sindikatu ne znaju komu otkaz tek treba stići poštom. Vlasnik tvornice Walter Wolf prošli je tjedan prijetio otpuštanjem čak svih 320 radnika. MEGATREND I COMENG PREDSTAVILI SOFTVERSKE PROGRAME I PROIZVODE Zagrebačka informatička tvrtka Megatrend i solinska ComEng predstavili su u utorak gospodarstvenicima softverski sustav poslovne inteligencije (Business Inteligence) i rješenje za arhiviranje i upravljanje poslovnim sadržajima IBM Content Manager. Milivoj Obradović iz Megatrenda kazao je da njihov Cognos softverski sustav baziran na Internet tehnologijama za podršku poslovnom odlučivanju omogućuje kvalitetniju analizu poslovnih podataka. Pojasnio je da se 75 posto radnog vremena u prosječnoj tvrtki utroši na prikupljanje podataka, a ostatak preostaje za njihovu analizu i odlučivanje, a njihov sustav skraćuje vrijeme prikupljanja podatka. Sustavom je moguće praviti razne vrste izvještaja od redovnih i ad hoc, preko grafičkih prikaza do multidimenzionalne analize i vizualizacije. Solinska tvrtka ComEng predstavili su rješenje IBM Content Manager namijenjen arhiviranju i upravljanju svim poslovnim informacijama u digitalnom zapisu poput skeniranih slike i dokumenti, PC dokumenata, video i audio zapisa, elektorničke pošte i slično. Primjenjuje se u gotovo svim poslovnim područjima, od banaka i drugih financijskih institucija preko telekomunikacija do brodogradilišta. KAKO JE BECHTEL UTJECAO NA GOSPODARSKI POLET OGULINA Grad Ogulin je primjer što za razvoj grada znači velika tvrtka poput Bechtela-Enke i njegova kamp sa 1500 radnika, jer je gradski proračun 2001. veći 110 posto nego pretprošle, za 42 posto povećana je ukupna dobit i, kako je u četvrtak na sjednici Županijske komore u Karlovcu rekao predsjednik Zlatko Kuzman, "fizički opseg proizvodnje bez graditeljstva u Ogulinu povećao se čak 50 posto". To znači da je Bechtel potaknuo sveukupan razvoj industrije i obrtništva i to bi se dogodilo u svakom gradu i općini u kojoj rade veliki ulagači, rekao je Kuzman. Središnja tema današnje sjednice Gospodarskog vijeća HGK Županijske komore bila je važnost opremanja gospodarskih i industrijskih zona za razvoj Županije. Većina gradova u Karlovačkoj županiji planira poslovne zone, no Zlatko Kuzman tvrdi da su sve dosadašnje i planirane zone premalene. Za ozbiljne ulagače treba pripremiti zone od najmanje 20.000 do 30.000 četvornih metara komunalno potpuno opremljena prostora. U opremanje proširene zone u Ogulini, koja će se prostirati na 450 tisuća četvornih metara,a treba uložiti 22 milijuna kuna, izjavio je Kuzman. NJEMAČKA BI KORPORACIJA GRADILA BRZU AUTO-CESTU ZAGREB-SISAK Predstavnici njemačke korporacije Bilfingerbergera sa sjedištem u Mannheimu u četvrtak su u Sisku dužnosnicima Sisačko-moslavačke županije predali pismo namjere za ulaganje u gradnju brze auto- ceste Zagreb - Sisak pod uvjetom da im Vlada dodijeli koncesiju za gradnju. Voditelj izaslanstva njemačke korporacije projekt- menadžer Adalbert Rzany na konferenciji za novinstvo nakon razgovora s predstavnicima Sisačko-moslavačke županije istaknuo je kako njemački partneri smatraju da je gradnja auto-ceste od Zagreba do Siska gospodarski opravdana i ostvariva. Napomenuo je da njemačke ulagače zanima i gradnja nastavka te auto-ceste od Siska do Hrvatske Kostajnice prema Bihaću u BiH. "Novac nije upitan, za početak potrebno je da nam Vlada dodijeli koncesiju za auto-cestu i odmah počinjemo projektiranje, podnošenje zahtjeva za dobivanje svih dozvola i odobrenja te gradnju ceste", izjavio je Rzany. 6. MEĐUNARODNA SURADNJA RUPEL: EKONOMSKI ODNOSI S HRVATSKOM DOBRI UNATOČ DIPL. ZASTOJU Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel ocijenio je u utorak, u nastupu pred skupinom direktora poduzeća sa slovenske obale, da se ekonomski odnosi s Hrvatskom kao trećim trgovinskim partnerom Slovenije dobro razvijaju unatoč zastoju na diplomatskoj razini. Uloga diplomacije ne iscrpljuje se na banketima nego uključuje i u pomoć poduzećima da zaključuju poslove u inozemstvu iako to ne može činiti umjesto njih, ocijenio je Rupel u govoru direktorima poduzeća u luci Koper. Šef slovenske diplomacije kao najvažnije ekonomske partnere slovenskim poduzećima na obali naveo je talijanska i hrvatska poduzeća i ocijenio da bi jača poslovna suradnja s Hrvatskom mogla omogućiti i poboljšanje političkih odnosa. KOVAČ POTPISAO S BELGIJOM UGOVOR O CESTOVNOM PROMETU Ministar pomorstva, prometa i veza Republike Hrvatske Mario Kovač potpisao je u četvrtak s ministricom u ministarstvu vanjskih poslova Kraljevine Belgije Annemie Neyts-Uyttebroek Ugovor o međunarodnom cestovnom prometu kojim se uređuje način obavljanja međunarodnog prijevoza putnika i tereta između Hrvatske i Belgije i u tranzitu preko teritorija jedne i druge države, priopćilo je Ministarstvo. Tekst Ugovora je usklađen i parafiran na sastanku izaslanstava Hrvatske i Belgije u ožujku 2000. godine. Suradnja u području cestovnog prijevoza između dviju država je dobra i prijevoz putnika i tereta i do potpisivanja ovoga Ugovora obavljao se bez poteškoća. PREDSJEDNICI MESIĆ I PRVANOV O GOSPODARSTVU I PROMETNICAMA Suradnju Hrvatske i Bugarske između kojih nema otvorenih pitanja potrebno je jačati na gospodarskom planu, a izgradnja prometnice koja bi povezivala Zagreb i Sofiju jedna je od zamisli koju bi dvije zemlje mogle iznijeti pred europskim partnerima, kazali su u četvrtak u Zagrebu predsjednici dviju zemalja Stjepan Mesić i Georgi Prvanov. Predsjednik Prvanov doputovao je u četvrtak na čelu državnog izaslanstva u Zagreb u službeni uzvratni posjet na poziv Stjepana Mesića, a do kraja posjeta, 7. srpnja, imat će razgovore s hrvatskim dužnosnicima o intenziviranju ukupnih bilateralnih odnosa, osobito gospodarskih, te o stanju u regiji i približavanju Europskoj uniji. "Konstatirali smo da između naših država ne postoji nijedno otvoreno pitanje, baš obratno, postoji velika suradnja", kazao je hrvatski predsjednik novinarima nakon razgovora s Prvanovim. Suradnja je "nažalost" nedovoljna u gospodarstvu, kazao je Mesić. Politički odnosi dviju zemalja "izuzetno su dobri i dinamični", rekao je bugarski predsjednik ocijenivši da za zajedničko nezadovoljstvo stupnjem razvoja gospodarskih odnosa postoje i "objektivni razlozi", a to je ponajprije "loša infrastruktura". Stoga je potrebno omogućiti plovidbu Dunavom ali i razviti druge prometnice, kazao je Prvanov. "Čak sam (...) predložio predsjedniku Mesiću da zajedno s (jugoslavenskim) predsjednikom Vojislavom Koštunicom nastupimo sa zajedničkim memorandumom pred Europskom unijom (...)", kazao je on pojasnivši da je riječ o prometnom koridoru 10 koji bi spojio glavne gradove triju zemalja. 7. UDRUGE HOTELIJERI SE PRIPREMILI BOLJE NEGO LANI Hrvatski su se hotelijeri za ovogodišnju turističku sezonu pripremili bolje nego lani, u obnovu objekata i dodatne sadržaje uloženo je 150 milijuna eura, a ostvareni rezultati u hotelima za prvih šest mjeseci ove godine na razini su prošlogodišnjih, ponegdje i malo bolji, i to kako u fizičkom, tako i u financijskom prometu. Povećanje cijena smještaja u pojedinim hotelima nije se odrazilo na punjenje kapaciteta jer su ih, kako se čulo u srijedu na konferenciji za novinare Hrvatske udruge hotelijera i restoratera (HUH), u većini slučajeva pratila i ulaganja u povećanje razine kvalitete usluga. Sve to daje naslutiti da bi ovogodišnja sezona za hotelijere i financijski mogla završiti pozitivinje nego lanjska, ocjenjuju u HUH-u. No, HUH upozorava da turizam još nema pravu potporu mjera ekonomske politike te poziva hrvatsku vlast da u vezi toga što prije nešto poduzme. Pri tome posebno ističu i ove godine nepromijenjenu stopu PDV-a za turizam koja će iduće godine izravno utjecati na konkurentnost hrvatskog turizma. Izraženo je i nezadovoljstvo provedbom pojedinih mjera iz programa pripreme za sezonu, pogotovo u prometu, pri čemu su posebno istaknuli nezavršetak radova na pojedinim prometnicama te neuređenost trajektnih pristaništa. Hotelijeri su upozorili i aprecijaciju kune što će slično kao i lani negativno utjecati na njihovo poslovanje budući većinu posla dogovaraju u eurima. HUH je predstavio i svoj projekt "Hrvatski proizvodi za hrvatsko hotelijerstvo" u okviru kojega će se definirati standardi i potrebe u svim područjima poslovanja hotelijera te potaknuti domaće proizvođače na usklađivanje sa tim standardima. Upravo će taj projekt biti i glavna tema VI. kongresa HUH-a koji će se održati 14. i 15. studenoga ove godine u zagrebačkom Hotelu Sheraton. IZVOZ JEDINI IZLAZ IZ TRENUTNOG GOSPODARSKOG STANJA U povećanju gospodarskog rasta Hrvatska nema puno izbora - imovinu se ne može rasprodavati, jer je više gotovo i nema, a nije preporučljivo niti daljnje zaduživanje, pa je stoga jedini izlaz iz trenutne gospodarske situacije intenziviranje već deset godina stagnirajućeg izvoza, rekao je u utorak predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Nadan Vidošević na Skupštini HGK. Izvoz kao gospodarski imperativ bio je i glavna tema ovogodišnje Skupštine HGK, na kojoj je jednoglasno prihvaćen i dokument pod nazivom "Izvoz-imperativ-izlaz-izazov", a pod sloganom "Poslovati se ne mora. Izvoziti se mora". Tim dokumentom, kao i današnjom skupštinom želi se ukazati na iznimno loše stanje hrvatskog izvoza te ukupne konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, kazao je Vidošević, pozivajući stručnu javnost da nadolazeće mjesece iskoristi za javnu raspravu o uzrocima problema. Među njima, izdvojio je monetarnu, točnije tečajnu politiku koja se od strane izvoznika percipira kao jedan od glavnih uzročnika vanjskotrgovinske neravnoteže i nekonkurentnosti, pa čak i "ubojicom izvoza". Vidošević je posebno istaknuo kako Komora ne zagovara deprecijaciju kune, već se zalaže za "suptilnu igru" između nominalnog i realnog tečaja, i to u razdoblju od minimalno tri godine. Predsjednik HGK uputio je i apel hrvatskoj Vladi, poslodavcima i sindikatima za postizanje sveobuhvatnog političkog i socijalnog konsenzusa, bez kojeg po njegovom mišljenju i nije moguće krenuti u neke ozbiljnije preokrete. Osim tečajne politike, na skupštini se čulo kako su za stagnirajući izvoz, ali i domaću proizvodnju "krivi" i niska razina obrazovanosti, odnosno stručnosti u zemlji, koja proizlazi, među ostalim, i iz nepovezanosti znanosti i gospodarstva. Problem je i nedostatak novih izvoznih programa i proizvoda, prevladavajuća administracija, nevoljkost države da podupire izvoznike, kao i nedostatna zaštita od prekomjernog i nekvalitetnog uvoza, rečeno je na Skupštini. UDRUGA TRGOVINE HUP-A TRAŽI OSNIVANJE MINISTARSTVA TRGOVINE Udruga trgovine pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) upozorava na negativne trendove u trgovini ocjenjujući neprimjerenim tretman koji ta gospodarska grana ima od strane državnih institucija, te se zalaže za osnivanje Ministarstva trgovine. Predsjedništvo te udruge ujedno je zaključilo kako trenutačno nema mogućnosti za povećanje osnovne plaće zaposlenih u trgovini i ispunjavanje drugih zahtjeva iz prijedloga Sindikata trgovine Hrvatske za izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za trgovinu. Na sjednici Predsjedništva je ocjenjeno kako su odsustvo državne brige za trgovinu, postojanje nelojalne i nelegalne konkurencije, doveli trgovinu u bezizlaznu situaciju, a sadašnje stanje suprotno je trendovima trgovine u razvijenim zemljama. U Hrvatskoj dominira usitnjenost, mali promet po zaposlenom i po poduzeću, dok je u svijetu stanje suprotno, istaknuto je. Nedostatak organiziranog djelovanja države, koja, po ocjenama Udruge, nema nikakvu politiku niti ciljeve u vezi aktualnih problema u trgovini i na tržištu, u neskladu je s važnošću trgovine koju oslikavaju podaci po kojima je u distributivnoj trgovini zaposleno oko 280 tisuća radnika, a od toga u poduzećima trgovačke djelatnosti njih 140 tisuća. U distributivnoj trgovini zaposlena je gotovo trećina ukupno zaposlenih u gospodarstvu. Upravo zbog važnosti trgovine i njenog značaja u gospodarstvu i zaposlenosti Udruga trgovine smatra kako je potrebno osnovati Ministarstvo trgovine koje bi rješavalo upravne i druge probleme trgovine. U sklopu osnivanja Ministarstva potrebno je ponovo osnovati državni stručni institut za analizu i praćenje tržišta i trgovine, po ugledu na razvijene zemlje koje imaju takve institucije. 8. POSEBAN PRILOG STRUČNJACI OŠTRO PROTIV RATIFIKACIJE SPORAZUMA O NE KRŠKO Ratifikacija Sporazuma o nuklearnoj elektrani (NE) Krško za Hrvatsku je totalno štetna, jer Hrvatska tim sporazumom gubi 252 milijuna dolara potraživanja od Slovenije, a novo je da dobiva radioaktivno gorivo i otpad koji nema gdje zbrinuti i čije ragradnja košta koliko i gradnja nove nuklearne elektrane. To su u utorak na konferenciji za novinare izjavili stručnjaci - savjetnik za ekologiju hrvatskog Predsjednika dr. Esad Prohić i svjetski priznati stručnjak za nuklearnu energiju prof. Marko Branica. Hrvatska ratifikacijom Sporazuma ne dobiva apsolutno ništa, rekao je Prohić dodajući da Sporazum ne može stupiti na snagu dok ga ne ratificira i Slovenija, a ona to sigurno neće do konca godine. Neistinitima smatra tvrdnje da je radioaktivni otpad lako zbrinuti u drugim zemljama. Njemu se pridružio i Branica dodajući da za takvo zbrinjavanje treba dobiti dozvolu SAD-a i Međunarodne atomske agencije, jer se, pojasnio je, od ozračenog goriva može proizvesti i atomska bomba. Obojica su smiješnim ocijenili tvrdnje premijera Račana da ćemo ratifikacijom Sporazuma biti sigurniji. Bezobraština je što se javnosti bacaju silni lažni podaci o NE Krško, rekao je Branica. Sporazum je nazvao "nečim što prelazi zdrav razum". Podsjetio je da se u njemu govori da je razgradnja i odlaganje radioaktivnog goriva zajednička obveza, te da će se o tome napraviti program godinu dana nakon ratifikacije, što znači, ustvrdio je, da se ne želi reći koliko to košta i gdje će se zbrinuti. "Treba se znati tko potpisuje ovakav štetan Sporazum. Apeliramo na zastupnike da se pri glasovanju pojedinačno izjašnjavaju radi utvrđivanja osobne odgovornosti", poručio je Branica. PLAN RAZVOJA TURIZMA TEMELJEN NA MEDITERANSKOM NASLJEĐU Hrvatska bi razvoj turizma trebala temeljiti na svom izvanredno uščuvanom mediteranskom nasljeđu, smatraju predstavnici tvrtke THR iz Barcelone, koji su u četvrtak predstavili strateško- marketinški plan hrvatskog turizma do 2005. godine. Ta je španjolska tvrtka Strateško-marketinški plan 2001-2005 izradila u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom i Ministarstvom turizma RH. Hrvatska je jedina sredozemna zemlja koja je sačuvala jedinstveno nasljeđe svoga podneblja i ubuduće bi se trebala predstavljati kao zemlja za različit odmor s autohtonim proizvodima i očuvanom prirodom i morem, rekao je večeras predstavnik THR-a Eulogio Bordas. Bordas je ustvrdio da je dokument koji je prezentirao jedan od najprofesionalnije odrađenih marketinških planova za turizam na Mediteranu. No da bi se ostvario, svi uključeni u turizam, pa i cjelokupno stanovništvo, trebat će puno raditi jer u svijetu još mnogi ne vjeruju da je Hrvatska demokratska i sigurna zemlja, rekao je Bordas. Plan, među ostalim, predviđa poboljšanje konkurentnosti hrvatskog turizma i to kroz tzv. klubove konkurentnosti pojedinih hrvatskih regija. Predlaže da se dovedu veliki priznati hotelski lanci a da se promocija više usmjeri na njemačko, češko, austrijsko, talijansko i slovensko tržište odakle se po procjenama, kaže Bordas, u iduće četiri godine očekuje 70 posto turista. Ne treba zanemariti ni ponudu privatnog i apartmanskog smještaja ali, naglašava Bordas, hoteli su isplativiji jer jedan hotelski krevet proizvodi 17 puta više radnih mjesta nego onaj u apartmanu koji zauzima 17 puta više zemljišta. Planom je predloženo i 60 marketinških strategija koje treba razviti u iduće tri godine, a najvažnije se odnose na kreiranje novih turističkih proizvoda koje Hrvatska sada nema, primjerice nautički charter, krstarenja Jadranom, robinzonski turizam na otocima, festivali na plažama. Važno je, dodao je Bordas, poraditi i na hrvatskoj gostoljubivosti i izvrsnosti, te autentičnoj ponudi hrane i pića. Predlaže se napuštanje politike niskih cijena i produljenje turističke sezone, ali ne samo radi povećanje profita, nego prije svega radi poboljšanja kvalitete života turista i domaćeg stanovništva, rekao je Bordas.