RU-US-E-UN-Sudovi RU KOMMERSANT 4. VII. 2002. SAD i MKS RUSIJAKOMMERSANT4. VII. 2002.Od međunarodnoga suda SAD ne očekuje ništa dobro Noćas je istekao mandat mirovnoj misiji UN u Bosni, jer SAD i UN nisu postigli dogovor o imunitetu
za američke vojnike pred Međunarodnim kaznenim sudom. Jedan od glavnih arhitekata - Kanada - okrivljuje Bijelu Kuću za to da SAD dovodi u pitanje cijeli mirovni kontingent UN-a.Amerikanci, koji su u zadnjim danima Clintonove vlade potpisali Rimski statut, značajno su se ohladili prema toj ideji. SAD ne samo da odbija surađivati sa Sudom, nego i traže imunitet od sudskoga gonjenja za svoje vojnike, koji sudjeluju u mirovnim misijama po cijelom svijetu. A kada ni Vijeće sigurnosti nije izašlo u susret Washingtonu (držeći da mehanizam prava bez granica osigurava dovoljnu zaštitu prava mirotvoraca), Amerikanci su iskoristili pravo veta, ne produživši mandat misije u Bosni, koji je istekao 30. lipnja. Jedino na što je pristala Amerika, bila je trodnevna odgoda, koja je također već istekla.Dotle je Washington još potvrdio svoju odlučnost da u sporu ide do kraja, obećavši zaključivati jednu za drugom mirovne operacije u
RUSIJA
KOMMERSANT
4. VII. 2002.
Od međunarodnoga suda SAD ne očekuje ništa dobro
Noćas je istekao mandat mirovnoj misiji UN u Bosni, jer SAD i UN nisu
postigli dogovor o imunitetu za američke vojnike pred Međunarodnim
kaznenim sudom. Jedan od glavnih arhitekata - Kanada - okrivljuje
Bijelu Kuću za to da SAD dovodi u pitanje cijeli mirovni kontingent
UN-a.
Amerikanci, koji su u zadnjim danima Clintonove vlade potpisali
Rimski statut, značajno su se ohladili prema toj ideji. SAD ne samo
da odbija surađivati sa Sudom, nego i traže imunitet od sudskoga
gonjenja za svoje vojnike, koji sudjeluju u mirovnim misijama po
cijelom svijetu. A kada ni Vijeće sigurnosti nije izašlo u susret
Washingtonu (držeći da mehanizam prava bez granica osigurava
dovoljnu zaštitu prava mirotvoraca), Amerikanci su iskoristili
pravo veta, ne produživši mandat misije u Bosni, koji je istekao 30.
lipnja. Jedino na što je pristala Amerika, bila je trodnevna
odgoda, koja je također već istekla.
Dotle je Washington još potvrdio svoju odlučnost da u sporu ide do
kraja, obećavši zaključivati jednu za drugom mirovne operacije u
svijetu (samo u srpnju VS treba produljiti mandate četirima
misijama, a sljedeća je ona u Libanonu). Ujedno je učinio i prvi
korak u tom pravcu: obavljeno je da SAD povlači svoje kontingente iz
sastava misije u Istočnom Timoru.
Bush je priznao zašto se toliko boji MKZ-a: 'Dok SAD stremi donijeti
mir u svijet, taj sud će od naših diplomata i vojnika učiniti mete'.
On je obećao potražiti izlaz iz te slijepe ulice, ali popustiti
glede novoga suda - to neće.
Ministar obrane Donald Rumsfeld) je izjavio da SAD vodi pregovore
sa zemljama u kojima se nalaze misije UN-a, i da će se posebni
ugovori potpisivati s tim zemljama, kuda odlaze američki
mirotvorci. Dotle Kanada, kojoj pripada čast da je imala ključnu
ulogu u ostvarivanju zamisli o mirotvornim misijama UN-a pedesetih
godina prošlog stoljeća, oštro je kritizirala Washington: Veto
može pokopati mirovne misije u svijetu, čak i gdje ne sudjeluju
Amerikanci. Pozivam Amerikance da ne ubijaju mirotvorstvo rado
problema sa sudom. Oba ta pitanja možemo riješiti'.
Međutim u posljednji trenutak je Amerika predložila UN-u
kompromisno rješenje: da Washington skupa s drugim članovima VS-a
ima pravo veta na dizanje optužnica MKS-a protiv vojnika iz
mirovnih operacije. Iako bi takvo rješenje potkopalo još ne uhodani
sud. Brzo će se znati hoće li osnivači i zastupnici takvih ustupaka
izabrati neko rješenje, piše Anton Černih. '