REU 4. VII. ZAPADNI BALKAN NE ULAZI U NATO?

VELIKA BRITANIJA REUTERS 4. VII. 2002. Istočnoeuropski čelnici, uz nadu za članstvo u NATO-u, sastaju se u Rigi "Zemlje kandidatkinje za članstvo u NATO-u u petak se u vedrom raspoloženju sastaju u letonskoj prijestolnici Rigi, a sedam postkomunističkih zemalja čvrsto vjeruje kako će ih val američke potpore uvesti u obrambeni savez Zapada. To je posljednji sastanak 10-ero čelnika vlada istočne Europe prije nego vođe NATO-a, na sastanku koji će u studenom biti održan u Pragu, pozovu zemlje bivšeg Varšavskog pakta, koje bučno traže sigurnost koju nudi članstvo u savezu. Želja Washingtona da se bori protiv terorizma na širokoj bojišnici nakon 11. rujna i da NATO preobrazi u organizaciju više globalnog karaktera, koja bi bila sposobna rješavati prijetnje i izvan euro- atlantskih okvira, potaknula ga je da podupre opsežnije širenje. U praksi, to znači da će baltičke zemlje - Letonija, Litva i Estonija, bivša jugoslavenska republika Slovenija te Rumunjska i Bugarska gotovo sigurno biti primljene. Slovačka će im se pridružiti ako bivši autokratski premijer Vladimir Mečiar i njegova stranka ne dođu na vlast nakon rujanskih izbora. Albanija, Makedonija i Hrvatska, koje se također nadaju članstvu, ne će uspjeti. 'Rekao bih da je varijanta šest plus jedan veoma vjerojatna', kazao je Charles Grant, direktor Centra za europsku reformu, londonskog instituta za interdisciplinarna istraživanja. 'Vjerojatno je da Bushova vlada još nije odlučila što točno želi. Ipak, dužnosnici mnogih europskih vlada koji su nedavno razgovarali sa svojim američkim kolegama misle kako je vjerojatno da će biti primljeno sedam zemalja', dodao je. 'Ako usporedim stanje s onim prije dvije godine, stvari su se dramatično i veoma pozitivno promijenile za baltičke države', kazao je letonski ministar vanjskih poslova Indulis Berzins. Na sastanku u Rigi nastavlja se intenzivno lobiranje koje su počele baltičke zemlje nakon što su izostavljene 1997. godine, kako bi se umirila Rusija koja se protivila njihovom priključivanju. NATO se tom prilikom proširio na 19 zemalja članica primajući po prvi puta bivše članice komunističkog bloka - Poljsku, Madžarsku i Češku. SAD će iskazati svoju potporu brojnom delegacijom predstavnika Senata i snimljenim govorom predsjednika Georgea W. Busha, koji je potpisao ambiciozno širenje NATO-a prije godinu dana, pozivajući savez da se proširi 'od Baltika do Crnog Mora'. Britanski premijer Tony Blair također će, u govoru snimljenom na video vrpci, poduprijezi širenje NATO-a na nove države, koje se nadaju kako će ulaz u savez ojačati njihov položaj kao sigurnih zemalja u koje se isplati ulagati i čvrsto ih usidriti u europsku zonu napretka. Čak i Rusija, nekoć zakleti protivnik širenja svog bivšeg hladnoratovskog neprijatelja na svoj bivši imperij, pristala je na širenje NATO-a. Rusija je tako uspostavila novo partnerstvo s obrambenim savezom kojim dominira SAD kako bi poboljšala sigurnosnu suradnju. Konačne odluke u svezi novih članica ne će biti sve do praškog summita kako bi se osiguralo da zemlje kandidatkinje i dalje imaju poticaj nastaviti vojne reforme i kako bi se ublažile sumnje oko manje gospodarski i politički naprednih država kao što su Bugarska i Rumunjska. Oni koji se zalažu za njihov ulazak u NATO umanjuju zabrinutost zbog raširene korupcije i demokratske stabilnosti ističući strateške prednosti širenja saveza na Balkan. 'Ne volim govoriti kako su nam se šanse povećale samo zbog 11. rujna, no Rumunjska se nalazi u jugoistočnoj Europi, području koje je najizloženije novim prijetnjama', kazao je veleposlanik Rumunjske u NATO-u, Bogdan Mazuru. 'Rumunjska može biti važna nova članica NATO-a, koja bi se nalazila na jugoistočnoj granici saveza. Uz Grčku, Tursku i Bugarku zaista možemo ojačati ovo krilo saveza', dodao je", piše Burton Frierson.