ZAGREB, 4. srpnja (Hina) - Ustavni zakon o pravima nacionalnih, etničkih zajednica ili manjina treba donijeti što prije, ne samo zbog ispunjavanja preuzetih međunarodnih obveza, nego i stoga što je pitanje prava manjina suštinsko
pitanje svakog demokratskog društva, rekao je danas predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava Zoran Pusić.#l# Pusić je to rekao na okruglom stolu "Nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj; teorija i praksa" , na kojem su sudjelovali predstavnici međunarodnih organizacija i institucija (OESS-a i Vijeća Europe), nevladinih organizacija te predstavnici nacionalnih manjina. Milorad Pupovac (Srpsko narodno vijeće) nedemokratskim smatra što se nacrt tog zakona radi u najvećoj tajnosti i bez sudjelovanja onih na koje bi se trebao odnositi. Smatra kako Hrvatska sada treba pokazati može li biti integrativna nacija na temelju multietičnosti, multikuluturalnosti i multikonfesionalnosti ili isključiva i asimilirajuća. Prema Pupovčevim riječima nacionalne manjine u sferi političkog djelovanja ne mogu pronaći partnere s kojima će rješavati ukupna pitanja manjinske problematike, osim s nevladinim organizacijama. Popis stanovništva okarakterizirao je kao svojevrsni otpis stanovništva, izrazivši zabrinutost što uz premijerovu ocjenu da su rezultati popisa posljedica agresije nije
ZAGREB, 4. srpnja (Hina) - Ustavni zakon o pravima nacionalnih,
etničkih zajednica ili manjina treba donijeti što prije, ne samo
zbog ispunjavanja preuzetih međunarodnih obveza, nego i stoga što
je pitanje prava manjina suštinsko pitanje svakog demokratskog
društva, rekao je danas predsjednik Građanskog odbora za ljudska
prava Zoran Pusić.#l#
Pusić je to rekao na okruglom stolu "Nacionalne manjine u Republici
Hrvatskoj; teorija i praksa" , na kojem su sudjelovali predstavnici
međunarodnih organizacija i institucija (OESS-a i Vijeća Europe),
nevladinih organizacija te predstavnici nacionalnih manjina.
Milorad Pupovac (Srpsko narodno vijeće) nedemokratskim smatra što
se nacrt tog zakona radi u najvećoj tajnosti i bez sudjelovanja onih
na koje bi se trebao odnositi. Smatra kako Hrvatska sada treba
pokazati može li biti integrativna nacija na temelju
multietičnosti, multikuluturalnosti i multikonfesionalnosti ili
isključiva i asimilirajuća. Prema Pupovčevim riječima nacionalne
manjine u sferi političkog djelovanja ne mogu pronaći partnere s
kojima će rješavati ukupna pitanja manjinske problematike, osim s
nevladinim organizacijama. Popis stanovništva okarakterizirao je
kao svojevrsni otpis stanovništva, izrazivši zabrinutost što uz
premijerovu ocjenu da su rezultati popisa posljedica agresije nije
bilo drugačijih službenih ocjena.
Profesor Ivan Šiber sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti
istaknuo je da rezultati popisa pokazuju da je u Hrvatskoj sve veći
broj onih koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici etničke zajednice
ili manjine, odnosno da postoji, kako je rekao "bijeg iz manjinskog
predstavništva" kao rezultat stvarnog i imaginarnog pritiska. U
vrijeme ratova dolazi do nacionalne homogenizacije koja se
manifestira i smanjenom tolerancijom prema manjinama koje su pak u
takvim uvjetima podložnije emigracijskim procesima.
Dubravka Mišković Prodanović (GOLJP) izjavila je da postoje
diskriminatorski propisi i praksa prema pripadnicima etničkih
zajednica ili manjina koji se, navela je, ponajviše očituju kroz
probleme pri stjecanju državljanstva, prava na mirovinu,
zapošljavanje u državnim službama, onemogućavanja povratka
izbjeglih državljana i povratu njihove imovine i kršenju drugih
ustavom zajamčenih prava.
(Hina) dm sšh