HR-LATVIJA-RIGA-Politika U PETAK I SUBOTU U RIGI POSLJEDNJI SLUŽBENI SASTANAK V-10 Piše: Damir MuštovićRIGA, 4. srpnja (Hina)- Sastanak predsjednika vlada 10 zemalja pretendenata na članstvo u NATO-u koji će se u petak i subotu
održati u glavnom latvijskom gradu Rigi, bit će posljednje službeno okupljanje Vilniuske skupine (V-10), budući da će neke među njima, a možda i većina, sigurno biti pozvane da pristupe NATO-u na summitu Saveza u studenome u Pragu.
Piše: Damir Muštović
RIGA, 4. srpnja (Hina)- Sastanak predsjednika vlada 10 zemalja
pretendenata na članstvo u NATO-u koji će se u petak i subotu
održati u glavnom latvijskom gradu Rigi, bit će posljednje službeno
okupljanje Vilniuske skupine (V-10), budući da će neke među njima,
a možda i većina, sigurno biti pozvane da pristupe NATO-u na summitu
Saveza u studenome u Pragu.#L#
Summit "Riga 2002: most do Praga" pomno je planiran kao posljednja
prilika da zemlje aspiranti pokažu koliko su pripremljene za
punopravno članstvo u NATO-u i tako izvrše dodatni pritisak da se u
Pragu dogodi najveći mogući "veliki prasak", odnosno da NATO uputi
pozivnicu za članstvo što većem broju članica te skupine.
Susret u Rigi kulminacija je dvogodišnjeg procesa suradnje i
koordinacije zemalja aspiranata međusobno i s punopravnim
članicama NATO-saveza koji je počeo 19. svibnja 2000-te u Vilniusu.
Tad je na marginama NATO-ove konferencije o promjenama sigurnosnog
ozračja u Europi devet zemalja potpisalo zajedničku izjavu u kojoj
su izrazili želju da sve zajedno, u "velikom prasku",pristupe NATO-
na summitu u Pragu.
Tih devet zemalja - Albanija, Bugarska, Estonija, Latvija, Litva,
Makedonija, Rumunjska,Slovačka i Slovenija - izrazilo je punu
spremnost na preuzimanje odgovornosti i tereta prilagodbi NATO-u,
pri čemu su uključene u Akcijski plan za članstvo.
Taj plan (Membership Action Plan , MAP), stvoren na summitu NATO-a u
Washingtonu 1999. upravo radi olakšavanja zemaljama aspirantima u
prilagodbi standardima Saveza, jamči indvidualni pristup svakom
kandidatu, daje objektivne podatke o političkim i gospodarskim
reformama i o stanju u oružanim snagama svake zemlje.
Istodobno preduvjet za njegovo članstvo su određene ustavne
promjene u pojedinoj zemlji, donošenje zakona o obrani, strategije
i nacionalne obrane i zakona o obavještajnim službama, zbog čega je
Hrvatska u MAP mogla ući tek u svibnju ove godine.
Članice V-9 nakon Vilniusa na premijerskoj su se razini sastale
nakon godinu dana u Bratislavi u svibnju 2001., gdje je prvi put
sudjelovao i predsjednik Hrvatske vlade Ivica Račan. Hrvatska je
tako de facto, iako ne još i službeno pristupila Vilniuskoj
skupini.
No, V-9 je i formalno postao V-10 samo dvadesetak dana poslije kad
je Hrvatska priključena Vilniuskoj skupini na njezinu sastanku
održanom na marginama NATO-ove konferencije u Budimpešti.
U srpnju i listopadu prošle godine u Talinu i Bledu sastancima
ministara vanjskih poslova V-10 nazočio je Tonino Picula, a na
summitu u Sofiji o doprinosu novih demokracija o euroatlanskoj
sigurnosti hrvatsko je izaslanstvo predvodio predsjednik
Republike Stjepan Mesić.
Premijer Račan sudjelovao je i u radu posljednjeg sastanka
predsjednika vlada Vilniuske skupine u ožujku ove godine u
Bukureštu. No, unatoč ravnopravnom sudjelovanju u radu V-10
Hrvatska se s ostalim zemljama članicama statusno izjednačila tek
14. svibnja ove godine kad je na ministarskom sastanku NATO-a u
Reykjaviku primljena u MAP.
Tako će premijerski sastanak u Rigi biti prvi na kojem će Hrvatska
po statusu biti jednaka drugim članicama V-10, među kojima će za
neke, međutim to biti posljednji takav sastanak. Za koje, ovisit će
o "veličini praska" u Pragu u studenome.
(Hina) dam maš