ZAGREB/LONDON, 4. srpnja (Hina) - Znanstvenici s londonskog Imperial Collegea tvrde da ljudski genom sadrži mnogo manje gena nego što se pretpostavljalo prije početka projekta ljudskog genoma.
ZAGREB/LONDON, 4. srpnja (Hina) - Znanstvenici s londonskog
Imperial Collegea tvrde da ljudski genom sadrži mnogo manje gena
nego što se pretpostavljalo prije početka projekta ljudskog
genoma. #L#
Istraživanje objavljeno u srpanjskom broju stručnog časopisa
"Trends in Immunology" pokazuje kako bi razvijeniji imunološki
sustav u ljudi mogao objasniti zašto ljudski genom ima tek nešto
veći broj gena od biljke Arabidopsis thaliana, biljka iz porodice
gorušica, a možda čak i manje od riže.
"Iako se ljudi smatraju složenijim organizmima od biljaka, kvasca i
glista, to se ne odražava u broju njihovih gena pa ljudi imaju manje
gena od drugih manje složenih organizama", kazao je dr. Andrew
George.
On misli da bi ograničen broj funkcionalnih gena u ljudskom genomu
mogao biti rezultat naprednijeg imunološkog sustava koji je
stvoren da bi nas zaštitio od bolesti. Međutim, stanice imunološkog
sustava ne smiju prepoznati naše vlastite tkivo ili stanice jer bi
to dovelo do autoimunih poremećaja.
Autoimuni poremećaj izbjegava se uništavanjem svih imunoloških
stanica koje prepoznaju molekule koje proizvodi tijelo. Znači, što
je veći genom, to više vlastitih molekula imunološki sustav mora
tolerirati.
Zato imunološki sustav mora eliminirati veći broj imunoloških
stanica, no ako postoji previše gena, odumrijet će većina
imunoloških stanica, što će paralizirati imunološki sustav i
oduzeti tijelu sposobnost obrane od bolesti ili zaraze.
"Ograničena veličina ljudskog genoma mogla bi spriječiti nastavak
evolucije čovjeka. Na sreću, ljudski genom može proizvoditi gene
koji imaju višestruku funkciju i tako na najbolji način iskoristiti
ograničen broj gena", zaključio je dr. George.
(Hina) jšk dgk