NJ 3. VII. SZ: POLJOPRIVREDA U SUKOBU S PROŠIRENJEM

NJEMAČKA SUEDDEUTSCHE ZEITUNG 3. VII. 2002. Nema više posebnih izleta "Rijetko je koji uistinu povijesni proces bio tako nespektakularan kao što je slučaj s dosadašnjim pripremama za proširenje Europske unije. Izaslanici Cipra, Malte i deset zemalja srednje i istočne Europe hodočaste sada već četiri godine u Bruxelles kako bi sa činovnicima EU utanačili uvjete za pristup europskoj zajednici. Iza zatvorenih vrata 'otvaraju se' i 'zatvaraju' poglavlja, brane nacionalne osjetljivosti, postižu kompromisi i dogovaraju rokovi prilagodbe. Ujedinjenje Europe očitovalo se dosada kao sasvim beskrvna pojava. No, vladavini činovnika došao je kraj. Označen je početak završnog političkog kruga. On obećaje dramatičnost kao što i priliči spektakularnom povodu. Nakon ljetne stanke EU i kandidati imat će do kraja godine manje od četiri mjeseca vremena da ostvare samopostavljeni cilj na sastanku na vrhu, zakazanom 12. i 13. prosinca u Kopenhagenu: riječ je o uspješnom dokončanju pregovora s maksimalno 10 zemalja-kandidata. S obzirom na brojne neriješene sukobe uskoro će snažno na površinu isplivati nervoza i nada, zavist i trema. Pritom valja napomenuti da je korzet završnog kruga tako stegnut da više ne ostavlja mjesta za izdvojene nacionalne izlete ili stanke u političkom razmišljanju. Sredinom listopada Povjerenstvo EU konstatirat će koje su zemlje-kandidati 'zrele' za članstvo u EU. Na tom temelju 15 članica EU morat će prionuti poglavlju o financijama i odlučiti na kolikou vrijednost procjenjuju proširenje. Do početka studenog Zapad mora utvrditi zajedničku poziciju u kojem će opsegu i seljaci na istoku kontinenta steći pravo na izravne subvencije za poljoprivredu. Tada će EU ostati samo nešto više od četiri tjedna vremena da s kandidatima postigne suglasnost o tom pitanju. Paralelno tome, u EU će biti pokrenuta teška rasprava o reformi poljoprivredne politike. Danska vlada čvrsto je odlučila voditi 'sasvim odvojene' rasprave o reformi (na Zapadu) i o proširenju (na istoku). Taj je program o proširenju EU dovoljno ambiciozan sam po sebi a dodatno ga ugrožavaju i mnoge neizvjesnosti. Usred odlučujuće faze u Njemačkoj će biti održani izbori za Bundestag. Bude li 22. rujna u Njemačkoj nastupila promjena na vlasti, koliko će se brzo nova vlada u Berlinu moći pohvatati konce u pregovorima? Sljedeći problem: Kalinjingrad. Hoće li spor s Rusijom oko pristupa toj ruskoj eksklavi, okruženoj zemljama-kandidatima za pristup, biti uspješno riješen do sastanka na vrhu EU u Kopenhagenu? Zatim je tu i ciparska jabuka razdora: hoće li EU biti prisiljena primiti podijeljeni otok zato što Turska i Grčka nisu uspjele postići dogovor o zajedničkoj konstrukciji? Na kraju valja spomenuti i drugi referendum u Irskoj o sporazumu iz Nizze, najavljen za listopad ove godine. Budu li Irci ponovno glasali niječno, proširenju će privremeno biti oduzet zakonski temelj. Posrijedi je prava noćna mora za svako predsjedateljstvo EU. 'Nismo izradili plan B za taj scenarij', tvrde hrabro Danci. Štoviše, malena zemlja, skeptična prema euru, odlučila je presjeći gordijski čvor proširenja moralnim sječivom. Bila bi 'prava katastrofa kada ova politička generacija ne bi uspjela donijeti mir cijeloj Europi', izjavljuje danski premijer Anders Fogh Rasmussen. Za Dance je donekle umirujuća okolnost da teret te odgovornosti ne leži samo na njihovim plećima. Napokon, nitko u danskoj vladi ne vjeruje 'da bi se bilo koja zemlja usudila svojim vetom prouzročiti propast proširenja'. No, preventive radi, danska je vlada odmah unajmila kongresni centar za sastanak na vrhu, koji će biti održan u Kopenhagenu, na četiri a ne na dva dana", ističe na kraju komentara Cornelia Bolesch.