FR-US-UN-Organizacije/savezi-Vlada-Sudovi francuska-le monde od 3.7.02. sad protiv un-a FRANCUSKALE MONDE3.VII.2002.Neprijateljstvo SAD-a prema Ujedinjenim narodima seže u doba Clintonove uprave"Međunarodni kazneni sud (MKS) potiče
neprijateljske osjećaje Amerikanaca prema UN-u, s kojim je Bushova uprava obnovila veze nakon 11.IX. Kongres i dobar dio javnosti još uvijek međunarodnu organizaciju doživljava kao politički i birokratski stroj koji je jako nesklon Sjedinjenim Državama. Zamisao da ona odsad ima pravne ovlasti da može optužiti Ameriku - međunarodna slika i prilika posebnog državnog tužitelja Kennetha Starra i, u neku ruku, afere Lewinski - izaziva jezu u većine političkih i vojnih dužnosnika.Kada je 31.XII.2000. odlučio potpisati Rimski sporazum, Bill Clinton je rekao da neće predati dokument Senatu koji ratificira međunarodne sporazume i da to neće preporučiti ni svom nasljedniku Georgeu W. Bushu. Demokratski je predsjednik rekao da im je potpis samo trebao omogućiti da ostanu u igri kako bi druge potpisnike uvjerili da uklone 'poprilične slabosti' sporazuma. Republikanac Jesse Helms, tadašnji predsjednik senatskog odbora za vanjsku politiku, stari kritičar UN-a, izjavio je da je odluka g. Clintona
FRANCUSKA
LE MONDE
3.VII.2002.
Neprijateljstvo SAD-a prema Ujedinjenim narodima seže u doba
Clintonove uprave
"Međunarodni kazneni sud (MKS) potiče neprijateljske osjećaje
Amerikanaca prema UN-u, s kojim je Bushova uprava obnovila veze
nakon 11.IX. Kongres i dobar dio javnosti još uvijek međunarodnu
organizaciju doživljava kao politički i birokratski stroj koji je
jako nesklon Sjedinjenim Državama. Zamisao da ona odsad ima pravne
ovlasti da može optužiti Ameriku - međunarodna slika i prilika
posebnog državnog tužitelja Kennetha Starra i, u neku ruku, afere
Lewinski - izaziva jezu u većine političkih i vojnih dužnosnika.
Kada je 31.XII.2000. odlučio potpisati Rimski sporazum, Bill
Clinton je rekao da neće predati dokument Senatu koji ratificira
međunarodne sporazume i da to neće preporučiti ni svom nasljedniku
Georgeu W. Bushu. Demokratski je predsjednik rekao da im je potpis
samo trebao omogućiti da ostanu u igri kako bi druge potpisnike
uvjerili da uklone 'poprilične slabosti' sporazuma. Republikanac
Jesse Helms, tadašnji predsjednik senatskog odbora za vanjsku
politiku, stari kritičar UN-a, izjavio je da je odluka g. Clintona
'sramotna i neshvatljiva'.
Kao što podsjeća Antony Blinken koji je bio jedan od stručnjaka
Bijele kuće, Clintonova je uprava napose nastojala da suđenje pred
MKS-om bude podložno ovlasti UN-ova Vijeća sigurnosti. Plašila se
da bi budući glavni tužitelj mogao pokrenuti istragu zbog
izmišljenih tužba koje su plod političkih makinacija. 'Da su naši
europski saveznici prihvatili tu odredbu, mogli smo imati potporu
Senata', misli g. Blinken. Svjesni da će se sud ipak osnovati, g.
Helms i njegov kolega John Warner, predsjednik odbora za oružane
snage, iznio je prijedlog zakona 'o zaštiti američkog osoblja'.
Senat ga je prihvatio 6.VI. i sada bi trebao biti predmet sporazuma
sa Zastupničkim domom.
Nekoliko dana prije odluke g. Clintona, osobe iz obiju stranaka
objavile su tekst u kojemu upozoravaju na pogibelj koju bi MKS mogao
značiti za američke diplomate i vojnike. Među potpisnicima je bio
Donald Rumsfeld, sadašnji ministar obrane.
Pentagon se oduvijek najviše od svih ministarstava protivio MKS-u.
U ponedjeljak 1.VII., William Cohen, Clintonov ministar obrane,
rekao je da je g. Bush 'donio dobru odluku' kada je prije dva mjeseca
povukao potpis SAD-a. Ipak je dodao da se pitanje imuniteta
američkog osoblja mora riješiti u sklopu bilateralnih sporazuma sa
zemljama koje traže američko posredovanje, što je značilo da grubi
postupak u Vijeću sigurnosti od prethodnog dana nije nužno bio
najbolji. (...)
Sud ima i svoje pristaše. Nakon 'povlačenja potpisa', 45
demokratskih zastupnika u Kongresu koje je predvodio Joseph
Crowley (New York), pisalo je g. Bushu, zamjerivši mu da 'potkopava
ugled SAD-a na međunarodnoj pozornici'. Organizacije za zaštitu
ljudskih prava poput Human Rights Watcha osnovale su koaliciju za
obranu MKS-a. Američki Civil Liberties Union, glasoviti ACLU, nije
njezin član, kao ni American Bar Association, glavna odvjetnička
udruga, a obje su osjetljive na činjenicu da MKS može proturječiti
američkom ustavu koji američkim građanima jamči pravo na
porotničko suđenje.
Bushova je momčad u početku mandata također osudila nazočnost
američkih postrojba zaduženih za očuvanje mira na bilo kojem mjestu
u svijetu. Nije nemoguće da kriza u svezi s Bosnom, s imunitetom od
kaznene odgovornosti kao izlikom, najavi preispitivanje drugih
misija takve vrste", piše Patrick Jarreau.