ZAGREB, 3. srpnja (Hina) - Hrvatska je svrstana u III. skupinu zemalja što se tiče bolesti kravljeg ludila, a to znači da je pojava bolesti moguća, ali nije potvrđena ili je potvrđena na vrlo malenu broju primjera, priopćilo je danas
Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, izrazivši nezadovoljstvo što joj je dodijeljna ta, a ne druga skupina.
ZAGREB, 3. srpnja (Hina) - Hrvatska je svrstana u III. skupinu
zemalja što se tiče bolesti kravljeg ludila, a to znači da je pojava
bolesti moguća, ali nije potvrđena ili je potvrđena na vrlo malenu
broju primjera, priopćilo je danas Ministarstvo poljoprivrede i
šumarstva, izrazivši nezadovoljstvo što joj je dodijeljna ta, a ne
druga skupina. #L#
Riječ je o službeno prihvaćenu mišljenju o zemljopisnom riziku
kravljeg ludila (ZRKL) Glavnoga znanstvenog odbora EU-a. Ta je
procjena rađena u skladu s Uredbom EU-a o postupku utvrđivanja
epidemioloških statusa države članice ili treće zemlje s obzirom na
ZRKL. Također sadrži pravila za sprječavanje, nadzor i
iskorjenjivanje prenosivih spongiformnih encefalopatija (PSE) u
životinja te se primjenjuju na proizvodnju i promet živih životinja
i proizvoda životinjskog podrijetla.
Zahtjev za utvrđivanje ZRKL-a podnijela je Uprava za
veterinarstvo, jer je to za svaku zemlju nužno ako s želi zadržati
na popisu trećih zemalja odobrenih za izvoz u EU, navodi
Ministarstvo. Cijeli je postupak počeo 23. listopada 2000.
Mišljenje o Hrvatskoj završava ocjenom da od 2000. prestaje
mogućnost da je unesena zaraza u Hrvatsku, a sve mjere nakon 2001.
sadrže ocjenu - vrlo stabilno. To, navodi Ministarstvo, upućuje da
se i nadalje u potpunosti provode svi programi za otkrivanje,
sprječavanje i širenje kravljeg ludila. Ističe da se Hrvatska
odlučila za najveći mogući stupanj zaštite svog područja te ne
dopušta uvoz živih životinja iz svih zemalja s pojavom kravljeg
ludila, zbog čega je neprekidno pod strahovitim gospodarskim
pritiskom. Također smatra da je hrvatska veterinarska služba
osposobljena da mogući prvi slučaj kravljeg ludila na vrijeme
prepozna, potvrdi i učini sve da nikad ne ugrozi zdravlje ljudi i
životinja, kaže se,uz ostalo, u priopćenju.
Prikupljena dokumentacija koju je Hrvatska podastrla Komisiji EU-a
proteže se na 20-godišnje razdoblje, jer su traženi podatci trebali
biti originalno dokumentirani od 1980. pa nadalje. Ministarstvo
smatra da s pojedinim dijelovima za osnovi procjene nisu u
potpunosti zadovoljne ni Hrvatska ni Komisija EU, napose zbog
procjene rizika uvoza živih životinja u bivšu državu Jugoslaviju
(SFRJ) kao i iz kasnije proglašenih rizičnih zemalja, kao što su
Italija, Njemačka ili Nizozemska.
Hrvatska smatra da nikako ne može prihvatiti prepostavke Komisije
da je određena količina mesnokoštanog brašna nekontrolirano
završila u hrani za goveda. Iako je više puta na sastancima i na
temelju dokumenata tvrdila da je 57,1 tona u tih 20 godina poslužila
za proizvodnju hrane za goveda, Komisija je izrazila nepovjerenje,
navodi Ministarstvo. Od stupanja na snagu potpune zabrane prehrane
tim brašnom u Hrvatskoj, od siječnja 2001. otkupljena je 11.761
tona i sve je namijenjeno postupnu spaljivanju. Do sada je spaljeno
1099 tona na teret državnog proračuna.
Hrvatska je predlagala Komisiji da joj dodijeli II. skupinu (vrlo
malena, ali ne i isključena mogućnost pojave kravljeg ludila) što
bi značilo da i dalje opravdano poduzima i provodi strogu zaštitu -
stoji, uz ostalo, u priopćenju.
(Hina) pp/bma mć