U HRVATSKOJ VIŠE OD 9000 GRAĐEVINA "ZRELO ZA RUŠENJE"

ZAGREB, 3. srpnja (Hina) - Inspekcija je lani u Hrvatskoj registrirala 9010 bespravnih građevina koje bi trebalo odmah ukloniti, ali se zbog visokih troškova iz državnog proračuna to ne čini, izjavila je danas novinarima pomoćnica ministra zaštite okoliša i prostornog uređenja iz Uprave za inspekcijske poslove Slađana Miočić. #L# Dodala je da je drugi razlog što se te građevine ne ruše kriteriji koje bi trebalo postaviti, jer je većina izgrađena prije, a 2527 lani. Ulagačima koji su bespravno gradili lani je Uprava Ministarstva izdala 330 odluka o izvršenju, odnosno uklanjanju bespravnih građevina. Sami vlasnici uklonili su 233 građevine, a za uklanjanje preostalih stotinjak Ministarstvo je platilo 2,1 milijun kuna, istaknula je. Da bi se iskorijenila bespravna gradnja, ustvrdila je, radi se novi zakon o gradnji i sanaciji bespravne gradnje. Rješenje se nazire u mogućnosti da vlasnici koji su bespravno izgradili objekt, ako se uklapa u prostorni plan, plate kaznu i svu ostalu dokumentaciju koja se plaća za legalnu gradnju. Ustvrdila je da se inspekcija umjesto nadzora kvalitete gradnje, što je po zakonu obvezna, lani uglavnom bavila sprječavanjem bespravne gradnje u začetcima. Navela je da je 10 od 21 hrvatske županije prihvatilo prostorni plan, a nijedna još nema opći urbanistički plan. Lani je od 105 provjerenih lokacijskih dozvola poništeno 29 posto uglavnom zbog neusklađenosti s prostornim planovima. Inspekcija je lani za 3458 od 14.014 pregledanih građevina područnih jedinica, što je devet posto više nego 2000., zatražila pokretanje prekršajnog postupka, a u 62 posto slučajeva novčanu kaznu od kojih je za 68 posto izrečena kazna ispod minimuma. Od 141 pregleda državne gradnje 76 (54 posto) utvrđeno je kršenje zakona. Dobrim primjerom djelovanja nadzornog sustava Miočić je ocijenila Kaštelanski zaljev. Rekla je i da je u 48 pregleda telekomunikacijskih građevina (mreža VIP-NET-a i CRONET-a) lani doneseno 16 odluka o uklanjanju. VIP-u je dopuštena načelna gradnja 740 baznih postaja, a HT (CRONET) nije podnio zahtjev za izdavanje načelne dozvole. Voditeljica Odsjeka inspekcijskog nadzora zaštite okoliša Anita Patekar-Pokrovac oštro je kritizirala sudstvo, jer se više od polovice predmeta obustavlja zbog zastare. Sudovi također, ocijenjeno je, izriču preniske novčane kazne za prekršitelje. Iako su kazne od tri do 80 tisuća kuna, lani je bila izrečena samo jedna najviša kazna. Istaknuvši da je u Hrvatskoj najveća teškoća odlaganje otpada, podsjetila je da lani od 288 pregledanih legalnih odlagališta samo sedam ispunjava uvjete. Jedinice lokalne samouprave obvezne su do 1. srpnja 2003. urediti sva odlagališta otpada. Bespravna gradnja stvara teškoće i nacionalnim parkovima i parkovima prirode. Zaključeno je da je u Hrvatskoj premalo inspektora, primjerice, za zaštitu prirode ih je samo sedam. K tomu, svi ne obvaljaju savjesno svoj posao, pa su tako u Splitu uhićena dva inspektora zbog mita. (Hina) bma mć