RU NG 1. VII. 2002. G8 POTISKUJE UN

RUSIJA NEZAVISIMAJA GAZETA 1. VI. 2002. Velika osmorka potiskuje UN Susret vodećih država svijeta u Kanadi potvrdio je nove, snažnije pozicije Rusije na međunarodnoj areni, tvrdi Sergej Rogov, direktor Instituta SAD-a i Kanade Ruske Akademije znanosti. Netom završena sjednica 'velike osmorke' potvrđuje te važne promjene koje su se dogodile između Rusije i zapada. Ako možemo biti sigurni da je Rusija izabrala put prema političkoj demokraciji i tržišnom gospodarstvu, onda je logično očekivati da bude primljena u zajednicu država koje zagovaraju te vrijednosti. Međutim mi nismo još uključeni u rad važnih zapadnih ustanova poput Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj, a teško napreduju i pregovori o pristupanju Rusije u WTO. Slična institucionalna izolacija Rusije predstavlja ozbiljnu prepreku intergaciji Rusije u zajednicu vodećih demokratskih država. Uzmimo, na primjer, naše odnose s Europskom Unijom. Ne radi se samo o uvjetima trgovačko-gospodarskih veza nego i o teškoćama koje se tiču svih naših građana. Schengenska granica se pretvorila, ako ne u 'željeznu', onda u 'papirnu pregradu', koja dijeli našu zemlju od Europe. Problem Kalinjingrada ima očit politički prizvuk: u biti se radi o ograničavanju ruskog suvereniteta na jednom dijelu njezina teritorija. Summit G(je označio stanovit napredak u nizu pitanja, ali je stvarni progres zabilježen samo na vojno-političkom planu. A o problemu pristupanja Rusije u WTO ističemo da naši zapadni partneri, posebno europski, postavljaju uvjete koji su vrlo neugodni za Rusiju. Nema jasnoće ni u pitanju ruskoga vanjskog duga. Izlazi da mi unosimo svoj udio u olakšavanje bremena zemljama u razvoju pa u paketu mjera kojima se treba pomoći afričkim državama Rusiju zapada oko 40 posto općega duga koji podliježe popisu. Približan je to iznos od 25-26 milijarda dolara. Dotle smo i mi faktički u položaju koji se dade usporediti s onim zemlja u razvoju sa stajališta težine vanjskoga duga. Ove godine moramo platiti zapadnim kreditorima 17- 18 milijarda dolara a dogodine čak 20 milijarda. Nastala je situacije po kojoj mi imamo dvostruko breme: sami plaćamo svoje dugove, a drugima ih opraštamo, što se baš i ne računa. Doduše, na summitu je odobren dokument o pomoći Rusiji glede uklanjanja oružja za masovno uništavanje, u kojemu se rado o 20 milijarda dolara tijekom desetak godina, a spominje se i mogućnost otplate dugova kao jedan od oblika pomoći Rusiji. Pretvaranje 'velike sedmorke' u 'veliku osmorku' na račun konačnog potvrđivanja Rusije dalo je tom forumu novu kvalitetu. Do uključivanja Rusije to je zapravo bio zapadni klub, a u sadašnjem sastavu on u većem stupnju odražava složenost današnjeg svijeta. (...)G(- je čimbenik koji svjedoči o višepolarnosti današnjeg svijeta. Iako se SAD trudi igrati vodeću ulogu i unutar 'velike osmorke', on nije u stanju nametati svoje odluke drugim sudionicima. To se dogodilo i na susretu u Kananaskisu. Stvarno su se europske države ponijele hladno prema stavovima SAD-a glede izraelsko-palestinskog sukoba. Neće li to u budućnosti dovesti do oslabljivanja uloge Vijeća sigurnosti UN-a te UN-a u cjelini? Neće li taj neformalni klub velikih država još vijeće oslabiti demokratska načela u međunarodnim odnosima, kada krupni politički igrači ne budu cijenili interese malih i srednjih? Odgovore na ta pitanja zasad ne znamo. Što bi se reklo, proces je u razvoju, piše Sergej Rogov, direktor moskovskog Instituta za SAD i Kanadu.