NJ 1. VII. DPA: SAM PRITIV EUROPE

NJEMAČKA DPA 1. VII. 2002. Sam protiv ostatka svijeta - Sjedinjene Države guraju Vijeće sigurnosti UN-a u krizu "Kao diplomat stare škole francuski veleposlanik pri Ujedinjenim narodima nije gotovo ni mogao u javnosti jasnije artikulirati svoju ljutnju zbog ponašanja Sjedinjenih Država. Jean-David Levitte nazvao je 'teško objašnjivom' intervenciju Washingtona protiv redovitog produljenja mandata mirovne postrojbe za Bosnu i Hercegovinu. Vetom kao sredstvom pritiska, usmjerenim na usvajanje rezolucije koja bi američkim vojnicima, angažiranim u operacijama UN, zajamčila imunitet u odnosu na Međunarodni kazneni sud, Sjedinjene Države gurnule su Vijeće sigurnosti u krizu. U ponedjeljak nije bilo moguće previdjeti neodobravanje čak i u redovima saveznika Washingtona u newyorškom sjedištu Ujedinjenih naroda. Do srijede navečer VS bi trebao odlučiti o budućnosti međunarodne mirovne operacije u Bosni i Hercegovini. 'Svjedoci smo prave predstave u vidu politike supersile', izjavljuje neslužbeno jedan zapadni diplomat, 'a njezin je naslov 'Ujak Sam protiv ostatka svijeta'. Spor između Washingtona i 14 ostalih članica Vijeća sigurnosti UN neposredno pogađa 1500 ljudi u okviru misije UN za obuku policije u spomenutoj balkanskoj zemlji, koja funkcionira pod izravnim mandatom UN. Neposredno je ugrožena mirovna postrojba SFOR pod vodstvom NATO-a, koja povremeno broji do 18 tisuća vojnika. Njezin je mandat, doduše, utemeljen na Daytonskom sporazumu iz 1995. g. (...) No, zemlje-sudionici poput Njemačke inzistiraju na UN-ovoj autorizaciji NATO-ve operacije. Nadalje, kada zagusti, SAD bi mogle jednostrano povući svojih 3100 vojnika i uskratiti - često i životno važnu - potporu i u 14 ostalih mirovnih operacija koje su trenutno u tijeku. Pod snažnim utjecajem konzervativnih krugova Bushova vlada demonstrira u Ujedinjenim narodima 'politiku krajnjeg rizika', ocijenio je New York Times. Dvojbe da bi MKS sa sjedištem u Den Haagu mogao kazneno goniti i njihove sigurnosne snage gaje i zemlje poput Izraela, Rusije i Kine. No, one zbog toga ne podvrgavaju odmah pritisku najviše tijelo UN za donošenje odluka. Po mišljenju stručnjaka za međunarodno pravo, takva politika ionako ima smisla samo ako se iza nje krije sasvim drugačija namjera od deklarirane želje za imunitetom 'naših momaka u mirovnim operacijama'. Po sporazumu u osnivanju MKS-a, koji su u međuvremenu ratificirale 74 države, nijedna zemlja ne može izručiti nijednog svog vojnika navedenom sudu ako njezini sudovi pokrenu istrage na temelju optužbi iznesenih protiv njega. To posebno vrijedi za zemlje koje nisu potpisale spomenuti sporazum o osnivanju MKS-a kao što je slučaj sa Sjedinjenim Državama. Ipak, kako bi izišli u susret Washingtonu, Levitte i njegov britanski kolega sir Jeremy Greenstock potaknuli su usvajanje dodatne kompromisne formulacije. Po njoj Vijeće sigurnosti UN može donijeti odluku o ekskluzivnom poštednom 12-mjesečnom roku za američke sudionike u operacijama UN - što je dovoljno vremena da budu vraćeni kući. Američki veleposlanik pri UN John Negroponte striktno je odbio i taj prijedlog. Amerikanci angažirani u međunarodnim mirovnim operacijama ne smiju biti izloženi ni minimalnom pravnom riziku, istaknuo je Negroponte. 'S obzirom na našu globalnu odgovornost mi smo danas - a ostat ćemo to i u budućnosti - poseban izloženi napadima', izjavio je on. Diplomati pak pretpostavljaju da Washington s obzirom na buduće vojne operacije, primjerice, protiv Iraka, želi uspostaviti čvršću kontrolu nad međunarodnom organizacijom. Uspiju li SAD izboriti prihvaćanje svog zahtjeva, VS UN-a praktično bi naknadno napravilo presedan, mijenjajući međunarodni sporazum na zahtjev supersile. William R. Pace, glasnogovornik američke koalicije koja podupire MKS a obuhvaća oko 1000 skupina, smatra takav stav pukom ucjenom: 'SAD koriste međunarodne operacije očuvanja mira kao instrument za borbu protiv međunarodnog prava. Time su se srozale na najnižu razinu svoj moralnog i političkog vodstva u Ujedinjenim narodima'", prenosi na kraju priloga Thomas Burmeister.