IT-US-haag-Kriminal it - 1. VII. corriere - međunarodni sud ITALIJACORRIERE DELLA SERA1. VII. 2002.Zašto je to zaokret za globalno pravosuđe"1. srpnja stupa na snagu statut Međunarodnog kaznenog suda, ustanove kojoj je u okviru
Ujedinjenih naroda povjerena zadaća suđenja, na svjetskoj razini, najtežih zločina koji se smatraju 'razlogom za uzbunu za cijelu međunarodnu zajednicu' (posebice genocid, zločini protiv čovječnosti, ratni zločini i agresija). Radi se o povijesnom cilju, za kojega su se mnogi bojali da se nikada neće moći postići, pa i radi prikrivene opstrukcije nekih velikih zemalja poput Sjedinjenih Država, i kojim se ostvaruje pravizaokret u sustavu međunarodnog kaznenog prava.(...)Ovo je prvi puta u povijesti da će moći djelovati neki takav sud, kao unaprijed izgrađena i trajna međunarodna institucija, s potencijalno planetarnom nadležnošću: posebice, za sve navedene zločine počinjene na teritoriju zemalja koje su mu pristupile, ili koje je počinio građanin neke od tih država. Istina je da je još u prošlosti (sjetim se Nuernberškog i Tokijskog suda, nakon Drugog svjetskog rata), kao i novijih godina (sjetimo se sudova za bivšu Jugoslaviju i Ruandu) naše doba vidjelo slične sudove za suđenje
ITALIJA
CORRIERE DELLA SERA
1. VII. 2002.
Zašto je to zaokret za globalno pravosuđe
"1. srpnja stupa na snagu statut Međunarodnog kaznenog suda,
ustanove kojoj je u okviru Ujedinjenih naroda povjerena zadaća
suđenja, na svjetskoj razini, najtežih zločina koji se smatraju
'razlogom za uzbunu za cijelu međunarodnu zajednicu' (posebice
genocid, zločini protiv čovječnosti, ratni zločini i agresija).
Radi se o povijesnom cilju, za kojega su se mnogi bojali da se nikada
neće moći postići, pa i radi prikrivene opstrukcije nekih velikih
zemalja poput Sjedinjenih Država, i kojim se ostvaruje pravi
zaokret u sustavu međunarodnog kaznenog prava.(...)
Ovo je prvi puta u povijesti da će moći djelovati neki takav sud, kao
unaprijed izgrađena i trajna međunarodna institucija, s
potencijalno planetarnom nadležnošću: posebice, za sve navedene
zločine počinjene na teritoriju zemalja koje su mu pristupile, ili
koje je počinio građanin neke od tih država. Istina je da je još u
prošlosti (sjetim se Nuernberškog i Tokijskog suda, nakon Drugog
svjetskog rata), kao i novijih godina (sjetimo se sudova za bivšu
Jugoslaviju i Ruandu) naše doba vidjelo slične sudove za suđenje
najtežih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti; no radilo se
o tijelima sasvim drugačije fizionomije od one Međunarodnog
kaznenog suda. Ovdje je kvalitativni skok očit, poglavito po
obilježju ustanovljavanja unaprijed i trajnosti novog suda.(...)
Daljnje temeljno obilježje Međunarodnog kaznenog suda nalazi se u
njegovom 'komplementarnom' odnosu spram nacionalnih sudova, u
smislu da će se tijela suda pokrenuti samo kada se pokaže da države
nisu u stanju suditi zločinima o kojima je riječ, ili to ne žele
učiniti. A ta okolnost čini donekle neshvatljivim ponašanje država
koje još nisu ratificirale rimski Statut, ili koje čak, poput
Sjedinjenih Država, namjeravaju povući svoje priključenje iz
straha da bi njihovi građani na službi u inozemstvu mogli biti
izvedeni pred sud. Taj strah opovrgava upravo komplementarna uloga
Međunarodnog suda u odnosu na suce unutar raznih država, na temelju
čega izgleda prilično nerealan strah da bi novi sud mogao biti
instrumentaliziran za političke ciljeve."