BEČ, 1. srpnja (Hina/APA) - U Beču će se od 3. do 7. srpnja održati veliki kongres prigodom stote godišnjice rođenja jednog od istaknutih predstavnika filozofije znanosti 20. stoljeća Karla Poppera.
BEČ, 1. srpnja (Hina/APA) - U Beču će se od 3. do 7. srpnja održati
veliki kongres prigodom stote godišnjice rođenja jednog od
istaknutih predstavnika filozofije znanosti 20. stoljeća Karla
Poppera.#L#
Organizatori očekuju da će se na kongresu u središnjoj zgradi
Sveučilišta u Beču i bečkoj Gradskoj vijećnici okupiti oko 300
sudionika iz 50 zemalja.
Kongres će raditi u nekoliko sekcija vezanih za Popperov filozofski
rad: spoznajnu teoriju i metafiziku, političku filozofiju, logiku
i znanstvene metode, teoriju otvorenoga društva, metafizičke
aspekte modernih fizikalnih teorija, teoriju racionaliteta i
probleme filozofije odgoja i obrazovanja.
Kongres prate i dvije izložbe. Prva u Sveučilišnoj knjižnici u Beču
o Popperovu životu i djelu, druga u palači Palffy.
Sudionici će 5. lipnja moći čuti i izvedbu njegove fuge u fis-molu u
crkvi sv. Mihaela s izvodima Bachovih djela za orgulje.
Kongres će završiti u nedjelju, 7. srpnja otkrivanjem poprsja Karla
Poppera pod Arkadama Sveučilišta u Beču.
Karl Raimund Popper rođen je 28. srpnja 1902. godine u Beču u
židovskoj obitelji koja je prešla na protestantizam. Godine 1920.
počeo je naukovati za stolara, a 1922. završava naukovanje. Iste
godine privatno polaže i maturu. Godine 1924. položio je i drugu
maturu, kojom je stekao zvanje učitelja.
Nakon osnivanja Pedagoškog instituta u Beču 1925. godine bio je kao
jedan od zagovornika primljen kao student. Ondje je upoznao i svoju
suprugu. Istodobno je studirao na Sveučilištu u Beču i doktorirao
1928.
U to vrijeme pada i susret s Herbertom Feiglom, jednim od članova
poznatog "Bečkog kruga" (osnivač Moritz Schlick) i istaknutim
predstavnikom logičkog pozitivizma, na čiji poticaj i piše svoje
prvo djelo.
Popperov filozofski "prvijenac" o osnovnim problemima spoznajne
teorije bio je i kritička rasprava o idejama "Bečkog kruga".
Rukopis je, međutim, bio toliko opsežan da ga izdavač nije
prihvatio. Skraćena redakcija toga djela objavljena je 1935.
godine pod naslovom "Logika istraživanja", po Popperovim riječima,
"teorija spoznaje i istodobno rasprava o metodi znanosti".
Kriterij znanstvenosti po Popperovu mišljenju nije empirijska,
egzaktna provjerljivost, nego opovrgljivost.
Uspjeh "Logike istraživanja" rezultirao je pozivom da predaje u
Engleskoj. Potkraj 1936. ponuđena mu je docentura na Canterbury
University Collegu, koju je 1937. - nakon Hitlerova priključenja
Austrije - i prihvatio. Ondje se uglavnom bavio socijalnom
filozofijom. Godine 1944. objavljena je, najprije u časopisu,
njegova rasprava "Bijeda historicizma", a godine 1945. jedno od
njegovih najpoznatijih djela (2. sv.) iz socijalne filozofije:
"Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji". U njoj razvija ideju
"otvorenoga društva", koja je u duhu prosvjetiteljstva uperena
protiv svih oblika totalitarizma (kritika Platona, Hegela i
Marxa). Po tom djelu smatra se začetnikom "kritičkog
racionalizma".
Od 1945. godine, na poziv Friedricha Augusta von Hayeka, Popper je
izvanredni profesor na London School of Economics and Political
Science sve do umirovljenja 1969. godine. U brojnim raspravama
dalje je razrađivao svoju filozofsku poziciju. Bavio se kvantnom
teorijom i teorijom vjerojatnosti, ali i Darwinovom teorijom
evolucije i problemom tijela i duše.
Godine 1965. kraljica Elizabeta II. podijelila mu je plemićku
titulu. Dobitnik je brojnih nagrada, odlikovanja i počasnih
doktorata i član uglednih znanstvenih akademija.
Sir Karl Popper umro je 17. rujna 1994. godine u svojoj ladanjskoj
kući u blizini Londona, kamo se povukao nakon smrti svoje supruge
1985. godine.
(Hina) jb il