AU 30. VI. APA: SPOR OKO KRŠKOG DUBOKO PODIJELIO HRVATSKU VLADU

AUSTRIJA APA 30. VI. 2002. Svađa oko nuklearne elektrane Krško izaziva duboku podjelu u hrvatskoj vladi "Čini se da se sve više bliži datum isteka roka trajanja hrvatske vlade. 'Ne znam postoji li još uopće ta koalicija', komentirao je u subotu vidno iznervirani premijer Ivica Račan najnoviju svađu u peterostranačkoj koaliciji. Ovaj su puta sporne točke pitanja vezana za imovinske odnose u nuklearnoj elektrani Krško, izgrađenoj u suradnji sa Slovenijom. Vlade dviju zemalja trebale su do 1. srpnja ratificirati prošlogodišnji 'sporazum o Krškom'. No, to im dosada nije pošlo za rukom zbog negativnog stava HSLS-a, druge po veličini stranke u koaliciji. Hrvatska bi na temelju sporazuma mogla od 1. srpnja preuzimati 50 posto električne energije iz nuklearne elektrane Krško ali bi u tom slučaju morala preuzeti i uskladištiti i polovinu pripadajućeg nuklearnog otpada. Spomenutu su elektranu početkom osamdesetih godina izgradile američka tvrtka Westinghouse i dvije tadašnje jugoslavenske republike. HSLS smetaju u prvom redu odlomci sporazuma koji Sloveniji prepuštaju jednostrana prava u vezi sa zatvaranjem elektrane. Ono bi trebalo uslijediti 2023. g. Po mišljenju stručnjaka NE Krško mogla bi po kriteriju tehnološke opremljenosti raditi čak do 2045. g. U Zagrebu se već ranije raspravljalo o prodaji hrvatskog udjela u NE Krško. No, socijaldemokrat Račan pokušao je uvjeriti ostale članove vlade u nužnost ratifikacije sporazuma. U početku je uz HSLS protiv ratifikacije namjeravao glasati i HSS (...) No, Račan je pogodbom uspio pridobiti HSS, obećavši ubuduće više novca za otkup žita. Takvu ponudu ministar poljoprivrede Božidar Pankretić (HSS) nije mogao odbiti budući da seljaci spadaju među njegove najvažnije pristaše. Svađa je izbila prošlog petka na sjednici parlamenta, kada je HSLS zajedno s oporbenim HDZ-om zatražio skidanje prijedloga o ratifikaciji spomenutog sporazuma s dnevnog reda parlamenta. Taj je prijedlog odbijen glasovima ostalih vladajućih stranaka SDP, HSS, HNS i LS. Potom je HSLS pod vodstvom stranačkog predsjedatelja i prvog potpredsjednika vlade Dražena Budiše bojkotirao glasanje o pitanju je li za rafitikaciju sporazuma nužna većina nazočnih ili većina svih parlamentarnih zastupnika. Račan je takvo ponašanje nazvao neprihvatljivim, izjavivši sljedeće: 'Nema smisla nastaviti ako se članovi vlade ovako ponašaju'. Budiša je pak naglasio da njegova stranka ne razmišlja o istupanju iz vlade. No, u stranačkim se krugovima već spominje datum mogućih prijevremenih izbora: 19. siječnja 2003. g.", ističe novinar na kraju priloga.