ZAGREB, 29. lipnja (Hina) - Izborom Milorada Pupovca za predsjednika Srpskoga narodnog vijeća (SNV), te prihvaćanjem Deklaracije o položaju i pravima Srba u Republici Hrvatskoj, Programske orijentacije do 2006. i Prijedloga za
reguliranje položaja srpske nacionalne zajednice u novom Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, u Zagrebu je danas završila Druga izborna skupština SNV-a.
ZAGREB, 29. lipnja (Hina) - Izborom Milorada Pupovca za
predsjednika Srpskoga narodnog vijeća (SNV), te prihvaćanjem
Deklaracije o položaju i pravima Srba u Republici Hrvatskoj,
Programske orijentacije do 2006. i Prijedloga za reguliranje
položaja srpske nacionalne zajednice u novom Ustavnom zakonu o
pravima nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, u Zagrebu je
danas završila Druga izborna skupština SNV-a. #L#
U Deklaraciji se ocjenjuje da je "identitet Srba u Hrvatskoj više
stigmatiziran nego priznat".
SNV traži proporcionalnu zastupljenost Srba u svim tijelima
Republike Hrvatske, te primjenu odredaba o pravima Srba iz
Erdutskog sporazuma i Pisma namjere u Ustavnom zakonu o pravima
manjina.
Također se u Deklaraciji SNV-a traži potpisivanje međudržavnog
sporazuma o pravima manjina i nastavak suradnje SR Jugoslavije i
Republike Hrvatske.
U Programskoj orijentaciji SNV-a za iduće četiri godine prioriteti
su rad na novom Ustavnom zakonu o pravima manjina, povratak
iseljenih građana srpske nacionalnosti, te povrat njihovih
stanarskih i vlasničkih prava.
SNV reintegraciju Srba u hrvatsko društvo smatra odlučujućim za
njihov opstanak u Republici Hrvatskoj.
Prema podatcima Srpskoga narodnog vijeća, do početka svibnja u
Hrvatsku se vratilo 91.115 građana srpske nacionalnosti. Budući da
SNV procjenjuje da je povrat njihove imovine bit povratka, ta se
stranka zauzima za "povrat imovine do kraja ove godine".
"SNV se neće pomiriti s olakim gubitkom stanarskih prava i tu će se
borba usmjeriti na međunarodnu zajednicu i Europski sud za ljudska
prava", stoji u Programskoj orijentaciji.
SNV, kako navodi, traži i afirmaciju ćiriličnog pisma, te srpske
kulture i identiteta u elektroničkim medijima.
Osim toga, traži da se u Ustavnom zakonu definira manjinska i
nacionalna manjinska samouprava srpske zajednice, te lokalna i
regionalna manjinska samouprava. Kao primjer lokalne i regionalne
manjinske samouprave Srba u Hrvatskoj SNV navodi Zajedničko vijeće
općina istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema.
Podnoseći izvješće o dosadašnjem radu, predsjednik SNV-a Milorad
Pupovac je rekao kako je "došlo vrijeme kada je potrebno izboriti se
da odredbe o pravima Srba iz Erdutskog sporazuma uđu u
zakonodavstvo Republike Hrvatske". Ustvrdio je da su to
međunarodni dokumenti koje je hrvatska vlast dužna poštivati, ali
još ih ne poštuje.
Pupovac je ocijenio i da sadašnja koalicijska vlast "ništa nije
učinila na ostvarivanju prava srpske zajednice u Hrvatskoj", te da
- kad je o tome riječ - lošije radi nego prošla.
Također se zauzeo za donošenje zakona o amnestiji Srba za neke
zločine počinjene tijekom Domovinskog rata.
Izaslanici Srpskoga narodnog vijeća žalili su se u raspravi da su
Srbi izolirani, te da nisu proporcionalno zastupljeni u tijelima
državne uprave i sudstvu. Također su izrazili nezadovoljstvo jer
srpska zajednica u Hrvatskoj ima samo jednog zastupnika u
Hrvatskome saboru.
Nakon prihvaćanja dokumenata, izborna skupština SNV-a velikom je
većinom izabrala Milorada Pupovca za predsjednika. Za
potpredsjednike su izabrani Jovan Ajduković, Simo Rajić, Ratko
Gajica i Zoran Stanković, a za predsjednicu Skupštine Tatjana
Olujić Musić.
(Hina) aš sp