SABOR O PRAVNOM POLOŽAJU VJERSKIH ZAJEDNICA

ZAGREB, 26. lipnja (Hina) - Hrvatski je sabor danas razmotrio Konačni prijedlog zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica koji definira vjersku zajednicu i propisuje uvjete njenog osnivanja te mehanizme zaštite od mogućih zloporaba. #L# Prijedlogom se propisuje da se kao vjerska zajednica može registrirati udruga građana koja djeluje najmanje pet godina i ima najmanje 50 osnivača. Zamjenik ministrice pravosuđa Miljenko Kovač kazao je kako se predloženim zakonom nastojalo postići ravnotežu između prava na vjersko opredjeljenje i zaštite društva od mogućih zloporaba. Donošenje zakona koji bi trebao urediti odnose među vjerskim zajednicama u Hrvatskoj pozdravila je većina parlamentarnh klubova, no mnogi su upozorili i da zakon ne nudi jamstva da se vjerske zajednice neće osnivati iz špekulativnih razloga. Jure Radić je tako, u ime Kluba HDZ-a, upozorio da zakon vjerskim zajednicama nudi brojne povlastice financijske prirode, zbog čega je moguće udruživanje u takve zajednice isključivo radi ostvarivanja povlastica. Kako bi izbjegla takve pojave, zakonodavstva europskih zemalja razlikuju zajednice koje imaju tradiciju na njihovu području od novoosnovanih zajednica, kazao je Radić. Ljubica Lalić (Klub HSS-a) premalim je ocijenila predviđeni broj od 50 osnivača vjerske zajednice. Predložila je da se taj broj poveća na najmanje 500 vjernika, napominjući da, primjerice u Švicarskoj, vjersku zajednicu može osnovati najmanje 50.000 vjernika. Lalić se protivi i odredbi po kojoj vjerske zajednice ne moraju plaćati PDV na objekte koje koriste za obrede. Upozorila je na karitativnu i druge djelatnosti, za koje su crkvama potrebni objekti koji bi, smatra Lalić, također trebali biti izuzeti iz sustava naplate PDV-a. Tonči Tadić (Klub HSP-a) usprotivio se pokušaju zakonskog definiranja vjerskih zajednica s teološkog aspekta, ocjenjujući kako bi logična definicija bila pobrojavanje uvjeta za registriranje vjerske zajednice. Tadić smatra da bi kao uvjete za osnivanje vjerskih zajednica trebalo navesti i uvjerljivo povijesno trajanje od najmanje 50 godina, broj vjernika od najmanje 2.000 te dokaze o doktrinarnom, personalnom i materijalnom ustroju za budućnost. Ocjenjujući da je predloženi zakon preliberalan, te da ga nije moguće popraviti amandmanima, Tadić je zatražio treće čitanje. Damir Kajin (Klub IDS-a) upozorio je na različit odnos države prema pojedinim vjerskim zajednicama koji, kaže, neće promijeniti ni predloženi zakon. Kajin smatra da bi, po uzoru na prava koja Katolička crkva ostvaruje temeljem ugovora RH sa Svetom stolicom, sve vjerske zajednice trebale dobiti proračunska sredstva srazmjerno broju vjernika. Navodeći podatak o drastičnom padu broja pravoslavnih vjernika, koji je pokazao posljednji popis stanovništva, Kajin je ustvrdio kako je to pokazatelj da u Hrvatskoj vlada strah, te da se ljudi ne mogu slobodno deklarirati. Njegovo je izlaganje izazvalo brojne replike i opomenu predsjedavajućeg Zdravka Tomca (SDP), koji mu je uzvratio kako u Hrvatskoj ne vlada ništa veći strah od onoga koji vlada u ostalim demokratskim državama. (Hina) ibob jn