ZG.BURZA: POTREBAN NOVI PRIJEDLOG ZAKONA O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA

ZG.BURZA: POTREBAN NOVI PRIJEDLOG ZAKONA O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA Prepravkama postojećeg Prijedloga Zakona o tržištu vrijednosnih papira nije moguće doći do zadovoljavajuće kvalitete, već je potrebno prići izradi novog nacrta zakonskog teksta, za što je potrebno približno tri do četiri mjeseca koncentriranog rada manje ekspertne radne skupine, zaključak je Mišljenja o konačnom Prijedlogu Zakona o tržištu vrijednosnih papira koje je izradila Zagrebačka burza. 'Ukoliko je zbog nekih razloga kojima se već ranije baratalo u javnosti (npr. obveze koje je Republika Hrvatska preuzela prema međunarodnim financijskim institucijama poput MMF-a ili Svjetske banke) potrebno relativno brzo donijeti novi zakon, potrebno je u najmanju ruku uvažiti (...) iznesene primjedbe', stoji u tom dokumentu. Na Zagrebačkoj burzi tako drže da su već same uvodne napomene Prijedloga, pod nazivom 'Ocjena stanja', pogrešne budući 'uopće nisu analizirane posljedice koje će proisteći iz predloženih zakonskih rješenja'. Taj tekst, naime, umjesto prikaza stanja tržišta vrijednosnih papira u Hrvatskoj, sadrži uopćene floskule o 'imperativu razvoja efikasnog financijskog tržišta', 'nezaobilaznoj ulozi tržišta kapitala', i sl, ističu na Burzi. Na dvadesetak stranica burzinog Mišljenja o Prijedlogu navodi se niz primjedbi - od sadržajnih do pojmovnih. Tako se, primjerice, poslovanje vrijednosnim papirima ograničava samo na brokerske kuće i banke, a istodobno se određuje da se dozvola za rad brokerskom društvu može oduzeti zbog obavljanja poslova koji nisu poslovni s vrijednosnim papirima. Na Burzi naglašavaju kako se to, dakle, odnosi i na banke, koji bi zbog svih ostalih poslova kojima se bave mogle ostati bez dozvole. Među brojnim nelogičnostima Prijedloga na Burzi su naveli i odredbu da se vlasništvo nad vrijednosnim papirima koji nisu dematerijalizirani u sustavu Središnje depozitarne agencije (SDA) stječe danom transakcije, a ukoliko su oni u sustavu namire SDA tek danom namire, odnosno nakon 4 dana. Time, ističu na Burzi, 'kupac kasnije stječe vlasništvo ukoliko koristi usluge visoko sofisticirane i kompjuterizirane ustanove, nego ukoliko to ne čini'. Prijedlogu Zakona zamjera se i reguliranje 'uređenih javnih tržišta' (što je, kažu, i pojmovna pogreška budući se misli na OTC tržišta poput Varaždinskog tržišta vrijednosnica). Kako je jedino takvo tržište u Hrvatskoj 'donijelo odluku da se pretvori u burzu, zaista ne vidimo razloga da ta čudna tvorevina i dalje bude regulirana zakonom', stoji u Mišljenju Zagrebačke burze. Među zanimljivijim primjedbama su i odredbe o uvrštavanju dionica u kotacije na burzama. Tako prema članku 91. predloženog zakona dionice Microsofta ne mogu biti uvrštene u burzinu I. kotaciju jer ne ispunjavaju uvjet da je društvo 'osnovano i posluje u skladu s propisima Republike Hrvatske'. Na Burzi drže kako je tada 'problematična' i, primjerice, Pliva budući nije osnovana po propisima RH, odnosno osnovana je prije osamostaljenja Republike Hrvatske. U Mišljenju se navodi 10 osnovnih koraka u postupku izrade prijedloga ovakvog zakonam, koji je od velike važnosti za funkcioniranje svakog suvremenog gospodarskog sustava. Početak tog procesa trebao bi tako biti analiza postojećeg stanja u području koje se regulira, zatim bi se trebalo obaviti niz priprema, analiza i formuliranja, da bi se tek na kraju pristupilo izradi definitivnog prijedloga zakona s obrazloženjima. 'Na žalost, prilikom izrade konačnog prijedloga zakona, ovakav postupak nije primijenjen. Upravo naprotiv, prvo je napisan tekst zakona, a zatim popratna pojašnjenja', ističu na Burzi. 'Tekst nacrta zakona napisan je bez ikakvih pripremnih analiza ili formulacija ciljeva i bez obrazloženja koja bi mogla ukazati na razloge zbog kojih su pojedina zakonska rješenja usvojena. (...) Po našem mišljenju, glavnina nedostataka Nacrta proizlazi u prvom redu iz nepoštovanja pravila struke', zaključuje se u Mišljenju Zagrebačke burze o Prijedlogu Zakona o tržištu vrijednosnih papira.