AU 25. VI. PR: AL-QAIDA OTVORILA NOVU BOJIŠNICU U MAGHREBU

AUSTRIJA DIE PRESSE 25. VI. 2002. Bin Ladenova Al-Qaida otvorila novu bojišnicu u Magrebu "Video-zapis kojim islamistička teroristička organizacija Al- Qaida preuzima odgovornost za napad na sinagogu u Djerbi 11. travnja i za pogibao 21 osobe (...) i najnovija uhićenja u Maroku potvrđuju neugodnu sumnju: fundamentalističke ubojite kolone otvorile su u Magrebu novu bojišnicu. Nakon Saudijske Arabije, gdje su pristaše Osame bin Ladena u više navrata izvele napade na strance i na američke vojne baze, vir terora usisao je i umjerene, dugo godina mirne zemlje Magreba - uz moguće kobne posljedice za unutrašnju sigurnost i stabilnost regije. Pritom valja napomenuti da je u slučaju Maroka i Tunisa izvor zle kobi bila upravo relativna otvorenost njihovih režima: u obje zemlje muslimani i Židovi žive zajedno u miru - u Tunisu živi 2000, a u Maroku 7000 Židova; obje nacionalne ekonomije otvorile su se masovnom turizmu i snažno ovise o velikom priljevu turista; oba režima uglavnom se ne upleću u sukob na Bliskom Istoku, kanalizirajući propalestinska raspoloženja kroz kontrolirane demonstracije. Tuniški predsjednik Zine el Abidine Ben Ali dosada je valovima uhićenja i snažnim angažmanom policije potiskivao prelijevanje nasilja iz Alžira, što je horror-scenarij za Tunis i Rabat. Marokanski kralj Muhamed VI podijelio je islamistički pokret, tolerirajući donekle djelovanje zabranjene skupine 'al-Adl Wal Ihssane' (Pravda i duhovnost) u funkciji izvanparlamentarne opozicije. No, najnovije vijesti o evakuaciji tuniških hotela nakon sugestija njemačkih obavještajnih krugova kao, i rezultati saslušavanja Saudijaca koji su sredinom svibnja uhvaćeni u Casablanci, a planirali su uz napade na zapadne ratne brodove u Gibraltarskim vratima i prepade na turističke autobuse i ciljeve, izazivaju pozornost. Al-Qaida bi napadima na židovske srebrnarske radnje i napade na vrlo posjećenom 'Trgu posječenih glava' u Marakešu, mogli otjerati turiste, slično kao i na Djerbi, i podijeliti društvo. Broj gostiju već je pao u Tunisu za 39 posto, a u Maroku za 30 posto. No, dok se u zaleđu ionako siromašne države lakše nose s padom prihoda, vladama bi bilo teško opravdati oštre akcije protiv muslimana čiji bi cilj bila zaštita turista ili Židova. Doduše, tuniški islamisti iz stranke Ennahda, koji se nalaze u egzilu u Londonu, oduvijek su se distancirali od Al-Qaide baš kao i marokanski islamisti. No, ostali - poput marokanskog šeika Al Fizazija - naglašavaju da je 'obveza svakog muslimana da podupire druge muslimane, pripadali oni Al-Qaidi ili ne'. Novi eventualni napadi u umjerenim državama Magreba mogli bi rezultirati radikalizacijom islamista. Narušavanje ravnoteže u carstvu Alavita, odnosno u tuniškom predsjedničkom režimu, potaknulo bi - uz unutrašnje pobune - i pogranične sukobe s Alžirom ili nekadašnjom španjolskom kolonijom Zapadnom Saharom. Naime, Maroko želi pripojiti taj pojas, bogat željezom i fosfatom, u statusu autonomnog područja dok Alžir vidi u njemu priliku za strateški pristup Atlantiku. Valja pak napomenuti da Sjedinjenim Državama ne bi nimalo odgovaralo novo krizno žarište u sjevernoj Africi. Zato SAD blisko surađuju s obavještajnim službama država Magreba - ne postavljajući zasada zahtjev za izručenjem trojice članova Al- Qaide, uhvaćenih u Maroku", naglašava na kraju analize Nikolaus Nowak.