RIJEKA, 23. lipnja (Hina) - Broj obrtničkih radnji u Gorskom kotaru u prošloj je godini smanjen za 35 u odnosu na prethodnu godinu, odnosno zatvoreno je 86, a otvoren 51 novi obrt. Time su nastavljena negativna kretanja s početka
90-tih.
RIJEKA, 23. lipnja (Hina) - Broj obrtničkih radnji u Gorskom kotaru
u prošloj je godini smanjen za 35 u odnosu na prethodnu godinu,
odnosno zatvoreno je 86, a otvoren 51 novi obrt. Time su nastavljena
negativna kretanja s početka 90-tih.#L#
Na tom području trenutačno je oko 800 obrtnika, što je, usporede li
se podatci Hrvatske obrtničke komore s kraja 1991., dvostruko
manje, jer je tada u Gorskom kotaru bilo oko 1600 obrtnika.
Prošle godine zatvoreno je dvostruko više uslužnih i trgovačkih
obrtničkih radnji u odnosu na novootvorene. Slično je u prijevozu,
ugostiteljstvu i frizerskim obrtima. Broj proizvodnih obrta ostao
je na istoj razini.
Stanje obtrništva najlošije je u Vrbovskom gdje je u prošloj godini
zatvoreno 13, a otvoreno samo 5 obrtničkih radnji.
Gorski kotar, smatraju tamošnji obrtnici, opterećuju negativan
prirodni prirast, niska stopa gospodarskog rasta, nezaposlenost,
nedovoljna izgrađenost i opremljenost komunalne infrastrukture.
Broj stanovnika u Čabru je, primjerice, u posljednjih pola stoljeća
opao za oko 40 posto.
Goranski obrtnici okupljeni u tri obrtnička udruženja u Delnicama,
Čabru i Vrbovskom, smatraju da je novi Zakon o brdsko-planinskim
područjima preopćenit te da zapostavlja tradicionalne goranske
djelatnosti. Zalažu se za izradu provedbenih propisa tog zakona
poticajnih za razvitak poljoprivrede, turizma i obiteljskog
poduzetništva - mogućih pokretača razvoja tog kraja.
Drvo iz Gorskog kotara obrađuje se u pilanama u drugim krajevima,
najviše se prerađuje u poluproizvode, a novčanih potpora za
pokretanje izrade gotovih proizvoda od drva nema, ističu
obrtnici.
Tranzitni i seoski turizam imaju osnova za razvoj ali ih, smatraju
Gorani, usporavaju zakonski propisi koji ne uvažavaju posebnosti
manjih sredina. Tijekom ljetne sezone na tom području boravi
najviše 200-tinjak turista.
Razvitak poljoprivrede i stočarstva na manjim obiteljskim
gospodarstvima ograničavaju nepovoljni zajmovi, nepriznavanje
goranskih nekretnina kao jamstava za hipotekarne zajmove kod
poslovnih banaka, niske otkupne cijene proizvoda, rascjepkanost
poljoprivrednih površina te skupe veterinarske usluge.
Goranski obrtnici ističu da zajmove kod poslovnih banaka gotovo da
i ne mogu dobiti. Jedinice lokalne uprave i samouprave tog
područja, pak, raspolažu s malo novca, a početna sredstva za
zajmove koje odobrava Ministarstvo za obrt, malo i srednje
poduzetništvo teško je prikupiti, istaknuli su obrtnici na nedavno
održanom okruglom stolu.
Obrtnike Gorskog kotara, kao i ostale, muči i tzv. siva ekonomija, a
nezadovoljni su i sustavom obrazovanja koji bi, smatraju, trebao
više uvažavati specifičnosti tog kraja i omogućiti obrazovanje za
više zanimanja istovremeno.
Goranski obrt doživio je procvat početkom 20. stoljeća. Tih je
godina bilo oko 2000 obrta, od toga oko 1000 malih pilana. Nakon
1945. pa do 1972. opstalo je samo 4 posto obrtničkih radnji. Ponovni
uspon obrtništva u Gorskom kotaru primjetan je nakon 1972. te
početkom 90-tih. Posljednjih godina broj obrtnika ponovno opada, a
neki se obrti gase.
(Hina) hšup db